Ukrajinci se suočavaju sa rastućom krizom beskućništva u zemlji i inozemstvu, navodi izvještaj

Oštećenja koja su prouzrokovala ratna dejstva na dva miliona stambenih jedinica u Ukraijini dovela je do značajnog porasta broja ljudi koji ne spavaju u svojim domovima i rastućem riziku za milione izbjeglica u Evropi

Ruska invazija na Ukrajinu dovela je do značajnog porasta broja beskućnika, prema novom izvještaju, pri čemu je gotovo četvrtina onih koji spavaju pod vedrim nebom ili u skloništima za hitne slučajeve, ljudi koji su morali pobjeći iz svojih domova.

Tačan broj beskućnika u Ukrajini nije poznat, ali je dobrotvorna organizacija Depaul International ispitala više od 200 ljudi koji žive na ulici ili u skloništima za hitne slučajeve.

Nalazi ističu duboke posljedice rata za ukrajinske civile, sa više od 3,5 miliona ljudi interno raseljenih od početka sukoba. Mnogi od 6,2 miliona ukrajinskih izbjeglica širom Evrope, također, su u opasnosti od beskućništva.

Ana Skorik, privremena izvršna direktorica Depaul Ukraine, rekla je za Guardian: “Svaki dan sve više ljudi gubi svoje domove zbog okupacije, granatiranja ili zato što su blizu linije fronta. Ne možemo pomoći svima sami”.

Ujedinjene nacije su u februaru ove godine objavile da je dva miliona kuća uništeno ili oštećeno. U međuvremenu, ruske snage nastavljaju napredovanje u istočnoj Ukrajini, što je dovelo do evakuacije oko 20.000 ljudi iz Pokrovska u proteklom mjesecu.

Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy upozorio je na konferenciji Laburističke stranke u Liverpoolu da bi se izazovi koje donosi rat mogli značajno produbiti u naredne dvije godine.

Od beskućnika koje je Depaul intervjuirao, 69 posto su bili muškarci, a skoro polovina je bila u dobi između 18 i 45 godina. Bivši zatvorenici su, također, posebno ugroženi, čineći 31 posto intervjuiranih.

Žene i djeca primaju više pomoći – u obliku javnih skloništa, programa međunarodne pomoći i izbjeglištva u inozemstvz – od muških građana Ukrajine starosti između 18 i 60 godina, kojima nije dozvoljeno da napuste Ukrajinu prema ratnim zakonima o regrutaciji.

“Na ulicama je bilo manje ljudi starijih od 45 godina, jer je veća vjerovatnoća da će imati zdravstvene probleme ili će biti manje sposobni da se nose sa oštrim zimama u Ukrajini, kao što je i veća vjerovatnoća da će biti hospitalizirani ili umrijeti”, kaže Skorik.

Sve veći broj beskućnika opterećuje ograničene resurse za najugroženije društvo, postoji samo jedno sklonište za beskućnike u Kijevu koje služi centralnoj Ukrajini.

Stroga pravila mogu dovesti do toga da samci ili oni sa problemima ovisnosti budu odbijeni, a neka skloništa su uništena tokom rata. Privremeni smještaj je dostupan za osobe raseljene zbog rata, ali osiguranje trajnog smještaja predstavlja značajan izazov.

Skorok, koja je izgubila vlastiti dom u Harkivu kada ga je pogodio projektil tokom prvih mjeseci rata, upozorila je da će i nakon okončanja sukoba, problem beskućništva uzrokovanog ratom trajati godinama.

Kako se rat bliži trećoj godini, podrška za šest miliona Ukrajinaca koji žive kao izbjeglice u inozemstvu je smanjena, a mnogi su u opasnosti da ostanu beskućnici.

U Mađarskoj je vlada nedavno ukinula stambenu pomoć za hiljade ukrajinskih izbjeglica, označivši određene zapadne dijelove Ukrajine kao „sigurne“ za povratak uprkos tekućim raketnim napadima.

U Velikoj Britaniji, više od 9.000 ukrajinskih izbjegličkih domaćinstava izloženo je riziku od beskućništva zbog smanjenja broja domaćina koji nude smještaj i neadekvatne podrške lokalnih vlasti. Izvještaji iz cijele Evrope, također, ukazuju na to da se izbjeglice suočavaju s birokratskim preprekama koje im onemogućavaju pristup zaštiti i pomoći zagarantiranoj zakonima EU.

U Poljskoj, koja je prvobitno primila gotovo milion ukrajinskih izbjeglica, javno raspoloženje se promijenilo zbog zabrinutosti oko socijalnih beneficija. Ovog mjeseca, zemlja je pozvala na ukidanje beneficija EU za muškarce koji su u godinama kada mogu ići u borbu, rekavši da to ohrabruje izbjegavanje regrutacije u Ukrajini.

Psihološki uticaj ove neizvesnosti je dubok. Depaul poziva na promjenu načina na koji se tretiraju beskućnici i raseljena lica, naglašavajući potrebu za saradnjom između vlade, dobrotvornih organizacija i drugih organizacija kako bi se pronašla trajna stambena rješenja i pomogla u drugim pitanjima, kao što je medicinska podrška.

“Svaka osoba ima pravo na mjesto koje može nazvati domom”, rekla je Skorik.