“Svi se plaše':  Kremlj kaže da želi da ruski vojnici koji su se borili u Ukrajini zauzmu 'vodeće pozicije' u vladi. Pa gdje su oni?

Ove, 2024. godine, ruski vojnici koji su se borili u Ukrajini prvi put će se kandidirati na lokalnim izborima u Sankt Peterburgu. U svom februarskom obraćanju Federalnoj skupštini Rusije, predsjednik Vladimir Putin rekao je da ovi veterani trebaju postati nova "elita društva" i biti na "vodećim pozicijama" u vladi. Međutim, uprkos podršci vladajuće stranke “Jedinstvena Rusij”, samo nekoliko desetina veterana uspjelo se kandidirati, čak i za najniže pozicije u općinskim vijećima širom zemlje. Nezavisna novinska kuća Bumaga razgovarala je sa dvojicom veterana koji se kandidiraju za općinske zamjenike i plaćenikom Wagner Grupe čija je kandidatura odbijena, kako bi saznala njihove motive za kandidiranje na izborima i iskustva na tom putu. 

Bivši plaćenik Wagner Grupe Sergej Vjal vratio se sa fronta kada mu je ugovor istekao prije godinu dana. Prije  rata Rusije protiv Ukrajine, radio je kao kondicioni trener u teretani u Sankt Peterburgu. Nekoliko puta se pokušavao registrirati kao nezavisni kandidat na lokalnim izborima, ali su mu dokumenti više puta odbijani. Kaže da je želio biti uključen u život svoje zajednice.
Godine 2024. Sergej je ponovo razmotrio svoju težnju da postane općinski zvaničnik. Ljetos je objavio fotografiju sa Vladislavom Davankovim, predsjedničkim kandidatom stranke Novi ljudi na prošlim izborima, i napisao da se kandidira na listi stranke u okrugu Svetlanovskoe u Sankt Peterburgu. Međutim, početkom jula Sergej je rekao Bumagi da su ga iz stranke Novi ljudi odbili podržati. Sa druge strane, iz stranke Novi ljudi su rekli za Bumaga da dokumenti Sergeja Vjala imaju greške. Ali Sergej kaže da mu je stranka dala drugačije objašnjenje. Prema njegovim riječima, gradske vlasti su stranci dale "signal" da mu neće biti dozvoljeno da izađe na izbore zbog pripadnosti Wagner Grupi.
“Sada postoji poruka da učesnici 'specijalne vojne operacije' trebaju biti uključeni u javni i politički život. A stranke, u zavisnosti od svojih administrativnih resursa, takve ljude regrutuju u svoje redove. Ali u Sankt Peterburgu ima hiljade onih koji su odbačeni“, kaže Sergej. “Svi se boje uključiti ih u aktivne uloge, jer su različiti. Počeli bi postavljati neugodna pitanja i praviti iznenadne, snažne poteze. Dakle, lakše ih je zaboraviti i pretvarati se da ne postoje”.

Ideja o nominovanju veterana za učešće na izborima dolazi od ruskih vlasti. Jedinstvena Rusija, vladajuća stranka, odlučila je da vojnom osoblju dodati 25 posto pojačanja na svojim predizborima. Međutim, čak i uz ovu prednost, vojno osoblje je izgubilo gotovo svaku utrku na regionalnim predizborima Jdinstvene Rusije, izvijestila je Verstka. Na predizborima za Moskovsku gradsku dumu, "veterani specijalnih vojnih operacija" zauzeli su posljednja i pretposljednja mjesta.
U izvještaju Bumage je identificirano 28 kandidata nominovanih na općinskim izborima u Sankt Peterburgu koji su se ranije borili u Ukrajini - 25 iz Jedinstvene Rusije i tri iz LDPR-a. Dvadeset osam nije puno s obzirom na to da je 4.500 kandidata predalo dokumente za općinske izbore u Sankt Peterburgu 2024. godine, koji se bore za oko 1.500 mjesta.
Ogranak desničarske nacionalističke Liberalno-demokratske partije Rusije (LDPR) iz Sankt Peterburga rekao je Bumagi da su se najmanje tri njihova kandidata borila u Ukrajini. Šef ogranka Novog naroda u Sankt Peterburgu rekao je da stranka ne predlaže vojna lica, ali da postoje "dobrovoljci koji na vlastitu inicijativu podržavaju humanitarne aktivnosti".
Izvori u Komunističkoj partiji (KPRF) rekli su Bumagi da su neki kandidati dali "humanitarnu pomoć" Donjeckoj i Luganskoj "narodnim republikama". 
"Odbijanja se dešavaju svuda i svima", rekao je jedan izvor za publikaciju. “Ne provjeravaju da li je neko učesnik ‘specijalne vojne operacije’. Druge strane su ili ignorisale Bumagine upite ili su odbile da komentarišu.

Od bojnog polja do glasanja
Valerij Zinkevič, kandidat LDPR-a u okrugu Moskovski u Sankt Peterburgu, služi kao dobrovoljac u čečenskom bataljonu Ahmat. Počeo je pripreme u maju 2024. godine, a početkom juna je ranjen.
Valerij tvrdi da je prije invazije proveo oko dvije godine savjetujući pacijente s PTSP-om i dostavljajući humanitarnu pomoć teritorijama pod ruskom okupacijom. Za život zarađuje trenirajući i vodeći dobrotvornu organizaciju pod nazivom Moje veliko srce, koja pomaže velikim porodicama, a nedavno je otvorio i prihvatilište koje prima djecu sa okupiranih ukrajinskih teritorija. Za razliku od redovnih vojnika po ugovoru koji moraju služiti do kraja rata, Valerij ima četveromjesečni ugovor koji ističe u augustu. Trenutno je u Sankt Peterburgu i ne vidi nikakav problem u vođenju kampanje dok je na aktivnoj dužnosti.

Još jedan kandidat LDPR-a, Jevgenij Krupenič, kandidira se u okrugu Puškinski. Prije rata u Ukrajini služio je 12 godina u vojsci, a zatim je pet godina radio kao kranista. Borio se na istoku Ukrajine 2014–2015. 
“Ilegalno, naravno. Kao da nismo bili tamo, ali jesmo”, priznaje Jevgenij.
Vratio se u rat nakon što je Rusija objavila mobilizaciju u septembru 2022. godine. 
„Prije sam bio nestrpljiv da idem, ali moja žena je bila protiv toga. Kada su poslali poziv, zanemario sam mišljenje moje žene”, rekao je Jevgenij Bumagi. 
Kaže da je trenutno aktivan oficir i da prima vojnu platu. Vratio se u Sankt Peterburg zbog povrede noge i prijavio kandidaturu za općinske izbore LDPR-u jer “nikada nije podržavao Jedinstvenu Rusiju”.
Sergey Vjal, koji je odbijen kao kandidat, kaže da je odlazak u rat hitna odluka. Razmišljajući o svojoj motivaciji, kaže da mu se nije svidjelo kako Rusija postaje "liberalnija", a također je osjećao da je njegova dužnost da se bori. Sergejev ugovor s grupom Wagner istekao je tri dana prije nego što je osnivač grupe, Jevgenij Prigožin, pokrenuo kratkotrajnu pobunu. Sergej ne krije da bi se pridružio Prigožinovom „maršu pravde“ na Moskvu, jer bi „to bila naredba“.
Kaže da i dalje nosi "nehumanitarni teret" u ratnu zonu, vodi razgovor za bvše vojnike i radi kao trener. Odlučio je da se kandiduje za općinskog poslanika kako bi skrenuo pažnju na probleme na frontu, za koje veruje da se prećutkuju, jer je o njima neugodno pričati. On navodi pitanja poput “napuštanja vojnika”, “problema sa snabdijevanjem”, “slabe komunikacije između jedinica”, “idiota među komandnim kadrom” i “nemogućnosti otpuštanja, čak i sa ranjavanjem”.
Drugi ratni veterani koji su se kandidirali, također, su rekli Bumagi da žele riješiti probleme u vojsci. 
“Bit će korisnije imati učesnike 'specijalne vojne operacije' u općini. Kada se regruti i vojnici po ugovoru vrate i počnu kontaktirati Ministarstvo odbrane, razgovarat će sa ljudima sa sličnim iskustvima. Neće biti pristrasnosti i barijera”, smatra Valerij Zinkevič.
Jevgenij Krupenič rekao je Bumagi da će, ako pobedi, iskoristiti svoju funkciju općinskog zastuonika da se obrati saveznim vlastima o pitanjima vezanim za rat. Naprimjer, želi da kriteriji za vojnike i oficire koji primaju isplate osiguranja budu jednaki prema zakonu. “U našoj zemlji treba djelovati; ako ništa ne uradiš, nećeš ništa dobiti“, kaže Jevgenij. “Većina ljudi je otišla u rat ne da bi branili domovinu, već zbog novca. Kada se povrijede, počnu se žaliti da su prevareni sa isplatama“.
 Jevgenij kaže da je dio problema u tome što muškarci ne razumiju sistem - ili se okreću flaši i su predaleko otišli da bi to shvatili.
Sergej Vjal i vojni kandidati LDPR-a Jevgenij Krupenič i Valerij Zinkevič ne gaje iluzije o ograničenim ovlastima i resursima općinskih poslanika u Sankt Peterburgu. Potonji je rekao Bumagi da će se, ako budu izabrani, prvenstveno baviti pitanjima kao što su upravljanje otpadom, putevi i uređenje.
„Nivo općinskog poslanika je kao da se školarci takmiče da udovolje učitelju“, oštro kaže Sergej. “Njihovi razgovori su ograničeni na farbanje ivičnjaka i odlučivanje koji događaj će održati i s kojim novcem. To je cirkus osmišljen da stvori privid posla.” 
Dok je bio u ratu, Sergej je prihvatio poziv da se pridruži Jedinstvenoj Rusiji, nadajući se da će dobiti administrativne resurse da pomogne svojim drugovima. Međutim, on je ovog proljeća napustio stranku, ne ostvarivši nijedan od svojih ciljeva. Nakon što mu je stranka Novi narod uskratila kandidaturu, počeo je da dovodi u pitanje efikasnost poslanika.

Sergej vjeruje da je sam “sistem” truo i da je ostavio Rusiju u “neizvjesnoj situaciji u kojoj bi svaka pogrešna odluka mogla dovesti do katastrofe”. 
“Razmišljajući o tome šta će biti sljedeće, nakon rata, diže mi se kosa na glavi. Ne vidim izlaz. Ne vidim napredak ako govorimo o okončanju 'specijalne vojne operacije. Ne možemo nastaviti u sistemu koji radi za sebe, a ne za ljude. Sistem treba biti zdrav i patriotski. Postepena reforma neće uspjeti”, smatra Vjal.