Stopa gubitaka ruske vojske u Ukrajini se gotovo utrostručila u jednoj godini
Teritorijalno, Rusija je u zastoju u 2026. godini, otkrivaju procjene kopnenog rata na ukrajinskom ratištu.
Dokazi o lošim ruskim performansama u ratu u Ukrajini, kako vojno tako i ekonomski, gomilaju se tokom maja.
Američka Odbrambeno-obavještajna agencija (DIA) potvrdila je ranije procjene da je Rusija izgubila teritoriju koju je prethodno okupirala u Ukrajini.
„Ukrajina je povratila približno 400 kvadratnih kilometara u i oko Dnjepropetrovska – više teritorije nego ikada od kraja 2022. – tokom kvartala“, otkriveno je u izvještaju Kongresu 18. maja.
Rusija je i dalje ostvarila neto teritorijalni dobitak u 2026. godini, ali njen napredak se usporava, prema Institutu za proučavanje rata (ISW), think tanku sa sjedištem u Washingtonu.
ISW je utvrdio da je Rusija napredovala za neto 104 kvadratna kilometra između 1. januara i 26. maja 2026. godine, u poređenju sa osvajanjem 1.619 kvadratnih kilometara u istom periodu prošle godine.
Navodi se da su ruske snage infiltrirale i osporile još 628 kvadratnih kilometara, ali nisu preuzele kontrolu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su se ruske žrtve ove godine povećale na 145.000, od čega je 86.000 poginulo, a 59.000 vojnika teško ranjeno.
Ukrajina tvrdi da ima snimak dronom svakog potvrđenog ubistva.
Al Jazeera ne može potvrditi tvrdnje o žrtvama ni sa jedne strane.
Ukrajinski ministar odbrane, Mihailo Fedorov, rekao je da to znači 179 ruskih gubitaka po kvadratnom kilometru napredovanja, u poređenju sa 67 prošle godine.
Ta stopa je veća od one koju Ukrajina procjenjuje da Rusija trenutno može nadoknaditi regrutovanjem.
Ruski rat, također, postaje sve teže finansirati. Nakon što je do aprila premašila cijeli dozvoljeni budžetski deficit za 2026. godinu i iscrpila svoje devizne rezerve, Rusija smanjuje zlatne rezerve neviđenim tempom.
Prema podacima Centralne banke, Rusija je ove godine prodala 27,9 tona svojih zlatnih rezervi, u vrijednosti većoj od četiri milijarde dolara. To ostavlja ruske zlatne rezerve na najnižem nivou od početka potpune invazije u februaru 2022. godine.
Ruska i ukrajinska zračna taktika
DIA pripisuje ukrajinski povrat 400 kvadratnih kilometara teritorije Ukrajine činjenici da je Rusija izgubila pristup satelitskim uslugama Starlink koje se koriste za ciljanje i protivbaterijska djelovanja.
Ukrajina pripisuje svoj uspjeh strategiji sprečavanja snabdijevanja ruske vojske putem udara dronovima i artiljerijom srednjeg dometa.
Fedorov je rekao da Ukrajina udvostručuje ovu strategiju kroz program pod nazivom Logistička blokada, "kako bi pojačala udar srednjeg dometa i sistematski uništila ruske kapacitete na operativnoj dubini".
Ukrajina tvrdi da je ova taktika spriječila pojačanja u ljudstvu i opremi da stignu do prvih linija, smanjujući rusku nadmoć u dubini resursa i mase.
- maja, guverner okupacione oblasti Herson Vladimir Saldo ograničio je kretanje duž autoputa M-14 koji povezuje Mariupolj, Berdjansk i Melitopolj, zbog broja vozila koja su tamo pogođena.
Ukrajina je dobila poticaj u svojim naporima da zaustavi ruske jedrilice, koje su uništile položaje na prvim linijama. Rusija ih sedmično izbacuje oko 3.000, a modernizovala ih je sistemima za navođenje i krilcima kako bi im omogućila da putuju do 100 kilometara. To je omogućilo ruskim avionima da njima upravljaju kako bi deaktivirali tačke koje su van dometa ukrajinske protivavionske artiljerije.
Dana 28. maja, Švedska je objavila da će donirati 16 ratnih aviona Gripen Ukrajini, koja će, također, kupiti još 20 zahvaljujući kreditu Evropske unije namijenjenom za podršku Ukrajini u ugovoru vrijednom 2,9 milijardi dolara.
„Nikada nismo imali dovoljno sistema protivvazdušne odbrane da oborimo takve bombe“, rekao je Zelenski. „Stoga će nam Gripen borbeni avioni sa odgovarajućim oružjem, posebno rakete Meteor, koje uništavaju ciljeve na udaljenosti većoj od 200 kilometara, pomoći da potisnemo ruske avione“.
Odvojeno, Ukrajina je nastavila svoje napade dugog dometa na rusku naftnu ekonomiju, koja finansira rat.
Dana 23. maja Ukrajina je napala skladište nafte i istovarni terminal u Novorossijsku na Crnom moru, prilikom čega je došlo do požara i pogođen je ruski tanker.
Sljedećeg dana Ukrajina je napala naftni terminal Tamanneftegaz, također, na Crnom moru.
Osim toga, napadnuti su vojni i industrijski objekti, uključujući fabriku Metafrax Chemicals u Permu, 1.700 kilometara unutar Rusije, i vazduhoplovnu bazu Taganrog u Rostovu, kojom prilokom je došlo do požara u fabrici za popravku aviona.
Rusija napada Kijev
Rusija je slijedila vlastitu zračnu taktiku napada na Kijev masovnim kombiniranim napadima dronova i raketa, koji mogu nadjačati ukrajinsku odbranu. Dana 24. maja, Rusija je lansirala 600 dronova dugog dometa i 90 raketa na Kijev i okolna područja, uključujući 36 balističkih raketa. Ukrajina je uspjela oboriti 91 posto dronova i 81 posto krstarećih raketa, dok je 19 raketa vjerovatno promašilo svoje ciljeve. Oni koji su pogodili svoje ciljeve oštetili su zgradu ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova i Kabineta ministara, kao i dva muzeja i pijacu hrane.
Najmanje 87 ljudi je povrijeđeno, rekao je Zelenski, a odmah je potvrđeno da su dvije osobe ubijene.
Rusija je napade predstavila kao odmazdu za ono što je navela kao napad na fakultet u okupiranom Lugansku dva dana ranije. Ruski predsjednik Vladimir Putin opisao je to kao "teroristički napad na studentski dom pedagoškog fakulteta u Starobilsku" i rekao da je u njemu ubijeno šest studenata, a 39 je ranjeno.
Ukrajinski Generalštab saopćio je da se radilo o napadu na centar za napredne bespilotne tehnologije kojim upravlja Rubikon, ruska jedinica za bespilotne sisteme.
Rusija je u prošlosti opravdavala napade na urbane centre kao napade na vojne komandne centre. Dana 25. maja, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov obavijestio je svog američkog kolegu Marca Rubia da će Rusija početi napadati "vojne lokacije" u Kijevu kao odmazdu za Starobilsk.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova opisalo je kampanju kao "niz sistematskih udara na objekte ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa u Kijevu" te impliciralo da će stranci biti ciljani na "specifična mjesta za projektovanje, proizvodnju, programiranje i pripremu za upotrebu dronova koje koristi kijevski režim uz pomoć NATO stručnjaka odgovornih za snabdijevanje komponentama, pružanje obavještajnih podataka i smjernica".
Rusija je saopćila da će "centri za donošenje odluka i komandna mjesta" također biti meta napada i upozorila strane državljane, uključujući diplomate, da odu.
Moskva je, također, naglasila da je jedna od raketa korištenih u napadu na Kijev 24. maja bila njena najnovija, raketa srednjeg dometa Orešnik, koju je također postavila u Bjelorusiji.