Šta ometa deminiranje u Ukrajini: četiri sistemska izazova

 

Nakon invazije velikih razmjera, Ukrajina je postala zemlja sa najviše mina na svijetu, sa površinom potencijalno opasnih teritorija koja dostiže oko 137 hiljada kilometara kvadratnih. Da bi vratila ovo zemljište ljudima i obnovila ekonomiju, vlada je razvila Nacionalnu strategiju za deminiranje do 2033. godine (uz učešće Ukrajinskog udruženja deminera). Ona predviđa čišćenje oko 80 posto deokupiranih teritorija u roku od 10 godina.

Međutim, ovaj ambiciozni cilj suočava se s ozbiljnim izazovima, od disperzije ovlasti među vladinim agencijama do nedostatka finansiranja i problema sa tenderima.

 

Izazov br. 1. Nedostatak jasnog hijerarhijskog sistema deminiranja u Ukrajini

 

De facto, deminiranje u Ukrajini trenutno je podijeljeno između nekoliko vladinih agencija – Ministarstva odbrane, Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva ekonomije. Ovaj višestruki pristup dovodi do preklapanja odgovornosti i nedostatka jasne hijerarhije.

Kao opcija, izvještaj Instituta Tony Blair za globalne promjene predlaže stvaranje centralne agencije koja objedinjuje postojeće kapacitete – jedinstveno centralno tijelo odgovorno za strateška pitanja kreiranja politika (uključujući komunikaciju sa donatorima, postavljanje standarda), kao i podređeno tijelo usmjereno na provođenje politike i rad na terenu (npr. certifikacija, kontrola kvalitete, praćenje operatera).

Takve promjene su zaista neophodne, ali drastična transformacija mogla bi paralizirati postojeći sistem. Jedna od kompromisnih opcija je prenošenje ovih ovlaštenja na postojeći Centar za razminiranje, pod uvjetom da agencija kojoj pripada istovremeno ne provodi humanitarno razminiranje. Uostalom, kada jedan entitet kombinira kontrolu i implementaciju, postoji sukob interesa i rizik od monopolizacije, što može uništiti cijeli sistem i smanjiti povjerenje međunarodnih partnera.

 

Izazov br. 2. Sporo usvajanje standarda razminiranja

 

Jedan od ključnih taktičkih problema u oblasti razminiranja je vrlo sporo usvajanje nacionalnih standarda, koje može potrajati i do godinu dana. Tokom ovog vremena, neke odredbe gube na relevantnosti.

Standardi bi trebali biti radni dokumenti koji se mogu brzo prilagoditi novoj opremi, procedurama i potrebama tržišta. Nema potrebe čekati promjene zakona ili stvaranje nove Agencije – problem se može riješiti sada na izvršnom nivou. Ukrajina ima stručnjake

sposobne za pripremu visokokvalitetnih dokumenata, ali bez operativnog mehanizma implementacije, oni ostaju samo na papiru.

 

Izazov br. 3. Smanjenje finansiranja protivminskog djelovanja

 

Nacionalna strategija protivminskog djelovanja, usvojena 2024. godine, osmišljena je za 10 godina i uglavnom se zasniva na podacima iz 2023. godine. Dokument predviđa postepeno povećanje finansiranja za postizanje ciljeva. Međutim, u periodu 2024-2025. dinamika se preokrenula. Pomoć Sjedinjenih Američkih Država, jednog od ključnih donatora, djelimično je obustavljena, a finansiranje niza drugih međunarodnih programa je smanjeno.

Time nije pogođeno samo razminiranje, već i srodna područja, poput edukacije o riziku od mina i pomoći žrtvama eksplozivnih naprava. Kao rezultat toga, postoji jaz između deklariranih ciljeva i stvarnih resursa. Da bi se postigli ciljevi Strategije, finansiranje bi trebalo barem ostati na istom nivou.

 

Izazov br. 4. Prozorro ne funkcionira za humanitarno deminiranje

 

U značajnom koraku naprijed, u jesen 2024. godine, Ukrajina je pokrenula tržište humanitarnog deminiranja sa tenderima za operatere prve pomoći. Iako je bilo prerano za izvođenje zaključaka u 2024. godini, sada je jasno da se sistem javnih nabavki Prozorro pokazao neprikladnim za ovo područje.

Jedini kriterij za pobjedu na tenderu je najniža cijena. Ali u humanitarnom deminiranju, uštede direktno utiču na kvalitet i sigurnost. Učešće na tenderima postaje neisplativo za operatere i ugrožava stabilnost modela nabavke u kritičnom području.

Samo u posljednjem mjesecu, devet od 18 tendera je otkazano (50 posto), a prosječna cijena pobjednika bila je više od 50 posto niža od očekivane. Smanjenje cijene od više od 30 posto već se smatra neuobičajeno niskim.

Uprkos izazovima, Ukrajina postepeno smanjuje površinu opasnih područja – sa 174 hiljade kilometara kvadratnih krajem 2022. na 137 hiljada kilometara kvadratnih u junu 2025. godine.

Humanitarno deminiranje je nulta faza oporavka: bez njega je efikasan oporavak nemoguć, od infrastrukture do poljoprivrednog sektora. Stoga, humanitarno deminiranje treba ostati u središtu strateške pažnje države.

Ako zadržimo naš fokus i međunarodnu podršku, moći ćemo postići ciljeve Nacionalne strategije.