Samit EU i Zapadnog Balkana: „Sada imamo novi zamah“

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Kosta rekao je da tajming samita "nije mogao biti bolji".

“To je bio prvi sastanak kojim sam predsjedavao kao predsjednik Evropskog vijeća. Ovo naglašava politički prioritet koji unapređenje saradnje sa Zapadnim Balkanom ima za mene i EU”, rekao je Kosta.

On je ponovio svoju raniju poruku da je proširenje najbolja geostrateška investicija za mir, stabilnost i sigurnost. Ne postoji drugi region na svijetu u koji je EU uložila više resursa – finansijskih, ljudskih resursa i stručnosti, dodao je Kosta.

“Neki izazovi i dalje postoje. Bilateralne sporove i susjedske dileme treba riješiti. Moramo ostati fokusirani na kredibilne i održive reforme. Večeras smo čuli frustracije iz regiona, ali vjerujem da ih zajedno možemo prevladati. Sada imamo novi zamah”, rekao je predsjednik Evropskog vijeća.

Dodao je da je tokom ovog samita uočio "kolektivni osjećaj odgovornosti i novi nagon da se radi više i brže".

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je u svom govoru rekla da će EU nastaviti vredno raditi na dva prioriteta sa našim zapadnobalkanskim partnerima: pristupanju EU i postepenoj integraciji u jedinstveno tržište.

“Buduće države članice moraju se pripremiti za obaveze članstva. Ali u isto vrijeme, EU se mora prilagoditi kako bi primila veću porodicu. Zbog toga će Evropska komisija na početku ovog mandata preispitati svoje glavne sektorske politike. Želimo da budemo sigurni da su prilagođene proširenoj EU”, rekla je ona.

Govoreći o Planu rasta za Zapadni Balkan, Ursula von der Leyen je rekla da Komisija priprema predfinansiranje u vrijednosti od više od 300 miliona eura za početak reformi.

„Istovremeno, i to je važno, Plan rasta nudi partnerima sa Zapadnog Balkana postepen pristup našem jedinstvenom tržištu. Dakle, to je investicija i otvaranje za reforme, to je jedinstven pristup. I radi. Dozvolite mi da vam dam nekoliko primjera. Uzmite takozvane ‘zelene koridore’... Ovo će smanjiti vrijeme čekanja na granici do 80 posto”, rekla je von der Leyen.

Ona je dodala da EU, također, uvodi Zapadni Balkan u zonu jedinstvenog plaćanja u eurima, pri čemu će joj se Albanija i Crna Gora pridružiti od slijedeće godine, a Sjeverna Makedonija i Srbija će „uskoro sliediti njihov primjer“.  

Briselska deklaracija: Strateško partnerstvo između EU i Svjetske banke važnije nego ikad Lideri su usvojili Briselsku deklaraciju koju je pratio Aneks o rezultatima i prioritetima. Tokom konferencije za novinare, predsjednik Evropskog vijeća Antonio Kosta rekao je da se Deklaracija razlikuje od prethodnih samita – sažetija je i razumljivija građanima.

U Deklaraciji je navedeno da, u kontekstu radikalne promjene globalne geopolitičke situacije, agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine i sukoba na Bliskom istoku te na početku novog ciklusa liderstva EU „strateško partnerstvo između Evropske unije i Zapadnog Balkana je važnije nego ikada”.

„Još jednom potvrđujemo našu punu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji“, navodi se.

Prema Deklaraciji, vladavina prava, sloboda izražavanja, nezavisni i pluralistički mediji, rodna ravnopravnost i snažna uloga civilnog društva ključni su za osiguranje funkcionalne demokratije.

„U tom smislu, akcije će govoriti više od riječi, jer partneri preuzimaju odgovornost i provode neophodne reforme, posebno u oblasti osnova“, navodi se u Deklaraciji.

Deklaracija je, također, naglasila potrebu za jedinstvom u kontekstu rata u Ukrajini.

“Zajedno sa EU ostaje jasan znak strateške orijentacije naših zapadnobalkanskih partnera. EU će nastaviti ulagati u multilateralizam i sarađivati s partnerima u poštivanju međunarodnog prava. U tom smislu, pohvaljujemo one partnere sa Zapadnog Balkana koji su već u potpunosti usklađeni sa ZSBP EU i pozivamo one koji to još nisu učinili da slijede njihov primjer”, navodi se u dokumentu.

Deklaracija je podržala Plan rasta za Zapadni Balkan, koji ima potencijal da udvostruči ekonomski rast u regionu u narednoj deceniji, a u Deklaracije je pozdravljena činjenica da su sigurnosno-odbrambena partnerstva dogovorena sa prvim partnerima ove godine.

U dokumentu se, također, navodi da izostanak normalizacije odnosa između Prištine i Beograda koči oba partnera.

„Sporazumi postignuti u dijalogu Beograda i Prištine uz posredovanje EU moraju se primjeniti, a posebno Sporazum o putu normalizacije i njegov aneks“, navodi se u Deklaraciji.

Aneks Deklaracije o rezultatima i prioritetima sastoji se od četiri dijela. Među rezultatima u prvom dijelu, „Jačanje integracije sa Zapadnim Balkanom kroz plan rasta“ su ratifikacija sporazuma o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na visoke studije na Zapadnom Balkanu, puna implementacija zelenih koridora EU-Zapadni Balkan i nastavak rada na tome da postane dio lanca vrijednosti EU za kritične sirovine.

Drugi dio Aneksa, „Izgradnja čvrste ekonomske osnove za budućnost i zajedničko rješavanje negativnog uticaja ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine“, uključuje posvećenost provedbi Ekonomskog i investicionog plana (EIP) i Zelene i digitalne agende za Zapadni Balkan.

Treći dio Aneksa, „Ubrzavanje i dalje produbljivanje političkog i političkog angažmana EU na Zapadnom Balkanu, uključujući zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku“, fokusira se na saradnju u sigurnosti i odbrani, izgradnju otpornosti i fokusiranje na socijalnu dimenziju integracije u EU.

Konačno, četvrti dio Aneksa, “Neregularne migracije, borba protiv terorizma, borba protiv organiziranog kriminala i korupcije, i pravosuđe” uključuje poziv EU da se uskladi sa Paktom o migracijama i azilu i

viznom politikom EU i poziv da se uspostavi rad dogovore i nastavak saradnje sa Evropskim javnim tužilaštvom (EPPO).