Ruski napadi na nuklearne elektrane: koje su opasnosti i kako im se suprotstaviti?

 

Zima četvrte godine ruskog rata u punom obimu protiv Ukrajine mogla bi biti test održivosti ukrajinskog energetskog sistema, koji je već pretrpio ozbiljnu štetu od prethodnih ruskih raketnih udara. Ruske trupe su intenzivirale napade na energetsku infrastrukturu u Ukrajini, posebno masovnim granatiranjem termoelektrana i trafostanica nuklearnih elektrana (NE).

Tokom masovnog napada u noći 8. novembra, Rusija je granatirala trafostanice koje snabdijevaju električnom energijom nuklearne elektrane Hmeljnicki i Rivne. To je izjavio ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga. Prema njegovim riječima, to nisu bili slučajni, već dobro planirani napadi. Nakon noćnog napada, nuklearne elektrane Hmeljnicka i Rivne bile su prisiljene smanjiti proizvodnju električne energije, saopćeno je iz Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u saopćenju distribuiranom putem društvene mreže X.

 

Rusija želi izbaciti nuklearne elektrane - osnovu ukrajinskog energetskog sektora - iz energetskog sistema

 

Direktor energetskih i infrastrukturnih programa u Razumkov centru, Volodimir Omelčenko, naziva takve napade "hibridnim terorističkim napadom na nuklearne elektrane".  

"Cilj ovih napada nije samo nestanak struje u regijama, već uništavanje nuklearne energije, koja je osnova ukrajinskog energetskog sistema. Jer, dok god imamo devet nuklearnih jedinica u funkciji, oni ne mogu ništa učiniti našem energetskom sistemu - on nastavlja raditi. Zato su poduzeli posljednji korak, teroristički - hibridne terorističke napade na nuklearne jedinice", komentirao je Omelčenko za DW.

Suština najnovijih ruskih napada na trafostanice nuklearnih elektrana u zemlji, objašnjava dalje Omelčenko, nije toliko u isključivanju elektrane iz napajanja potrošača električnom energijom, već u stvaranju kritične situacije za same reaktore. Kada se granatira trafostanica , prenos električne energije iz nuklearne elektrane u mrežu postaje nemoguć, a nuklearni blok se mora hitno prevesti u vanprojektni režim rada u vanrednim situacijama. To predstavlja opasnost za sam blok, jer ga je nemoguće brzo zaustaviti. Omelčenko napominje da sigurnosni protokoli ne sadrže procedure za slučaj napada na infrastrukturu funkcioniranja nuklearnih blokova, jer niko u svijetu to nije predvidio.

Rusija je već pribjegla takvoj taktici da bi izbacila trafostanicu iz ukrajinskog elektroenergetskog sistema još u novembru 2022. godine, što je tada izazvalo kratkotrajni nestanak struje u Ukrajini. Ruski cilje se nije promijenio u odnosu na prethodne tri godine - žele ponovo izazvati nestanak struje u Ukrajini, odnosno, nekontrolirani raspad elektroenergetskog sistema na odvojena energetska ostrva.

Međutim, ovaj put je ruska vojska donekle promijenila taktiku udara. Stručnjaci napominju da se najnoviji ruski napadi na otvorena rasklopna postrojenja nuklearnih elektrana odlikuju visokom koncentracijom oružja za uništenje na jednom objektu, uglavnom na lijevoj strani Ukrajine.  

„Rusi koriste sljedeću taktiku: najprije - „Šahedi“, a zatim - pet do sedam balističkih raketa na jednu metu. Podignuta betonska odbrana, koja može izdržati „Kalibre“, ne štiti od ruskih „Šaheda“ i „Iskandera“, - kaže u razgovoru za DW Olga Košarna, stručnjakinja za nuklearnu sigurnost i bivša članica odbora Državnog inspektorata za nuklearnu regulaciju.

 

Prijetnja dugotrajnih nestanaka električne energije u Ukrajini

 

Prema njenim riječima, ako se 2022. godine ukrajinski elektroenergetski sistem prilično brzo oporavio od nestanka struje, sada bi to moglo biti problematično, jer je značajan dio proizvodnje, trafostanica i dalekovoda uništen.  

"Za razliku od 2022. godine, kada je elektroenergetski sistem sastavljen za 14 sati zahvaljujući većoj količini proizvodnje i opsežnoj mreži, sada je situacija fundamentalno drugačija. Gotovo sva proizvodnja na lijevoj strani zemlje je uništena, uključujući TE Zmiiv, TE Harkiv-5, TE Černihiv. TE Vugledar se nalazi na okupiranoj teritoriji. Hidroelektrane i termoelektrane širom zemlje su  oštećene, posebno Dobrotvir, Burštin i Ladižin", rekla je Košarna.

Bivša sekretarka Odbora Vrhovne Rade za gorivni i energetski kompleks, nuklearnu politiku i nuklearnu sigurnost, članica Nadzornog odbora think tanka WE BUILD UKRAIN, Viktorija Vojcicka, napominje da Rusija zna gdje treba udariti kako bi nanijela maksimalnu i dugoročnu štetu Ukrajini.

„Udari na termoelektranu Tripilja kako bi se Kijev i regija lišili energije potrebne za pokrivanje vršne potrošnje ujutro i navečer; Kijevska trafostanica, bez koje je nemoguće osigurati snabdijevanje električnom energijom iz nuklearne elektrane Rivne, koja je glavni izvor električne energije za grad, dokaz je za to“, istakla je Vojcicka u svojoj objavi na društvenoj mreži Facebook. Prema njenim riječima, zima 2025-26. godine bit će mnogo teža za Kijev u pogledu dostupnosti električne energije i grijanja, ali ne samo u poređenju sa zimom 2022-23.

Predsjednica think tanka DiXi Group Olena Pavlenko predlaže stvaranje „energetskog Ramsteina“ sa međunarodnim partnerima kako bi se Ukrajini pružila hitna pomoć u pregovorima na visokom nivou o tome kako prebroditi zimu suočena sa ruskim granatiranjem, posebno nuklearnih energetskih objekata.

 

Šta učiniti da se izbjegnu nestanci električne energije zimi

 

Ukrajina je još jednom pozvala druge zemlje da utiču na Rusiju.  

"Pozivamo sve države koje cijene nuklearnu sigurnost, posebno Kinu i Indiju, da zahtijevaju od Rusije da prekine nepromišljene napade na nuklearnu energiju, koji stvaraju rizik od katastrofalnog incidenta. Potreban je globalni pritisak da se Moskva prisili da prekine svoju nuklearnu ucjenu", rekao je ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga.  

Ukrajinska strana je, također, apelovala na IAEA da sazove hitan sastanak odbora direktora organizacije kako bi se odgovorilo na "neprihvatljive rizike" ruskog granatiranja infrastrukture ukrajinskih nuklearnih elektrana.

Generalni direktor IAEA Rafael Grossi reagovao je na rusko granatiranje ukrajinskih nuklearnih elektrana, ali nije spomenuo do čega su dovele ruske akcije.

"Električne trafostanice su ključne za naše napore da osiguramo nuklearnu sigurnost u ratnim vremenima. Njihovo dalje uništavanje je ozbiljan razlog za zabrinutost u tom smislu. I dalje pozivam na maksimalnu vojnu suzdržanost kako bi se očuvala nuklearna sigurnost i izbjegle nesreće s ozbiljnim radiološkim posljedicama", citirala je IAEA generalnog direktora organizacije Rafaela Grossija u svom saopćenju.

Stručnjaci se više ne oslanjaju na mogućnosti IAEA i naglašavaju da bi ukrajinski diplomati trebali prenijeti informacije drugim zemljama da bi nesreće u ukrajinskim nuklearnim elektranama zbog ruskog granatiranja mogle uzrokovati ozbiljne posljedice po nuklearnu sigurnost, posebno u Evropi i kako bi se povećala zaštita nuklearnih elektrana među partnerima.

„Moramo sačuvati nuklearnu energiju po svaku cijenu, ojačati zaštitu protivvazdušne odbrane nad ključnim trafostanicama za isporuku energije nuklearnim jedinicama i zatražiti od partnera da osiguraju sisteme protivvazdušne odbrane, poput Patriota, za zaštitu trafostanica nuklearnih jedinica. To je potrebno ne samo Ukrajini, već i cijeloj Evropi, jer ako se dogodi nuklearna nesreća, to će uticati na cijelu Evropu“, smatra Volodimir Omelčenko.