Ruske dezinformacije u vezi parlamentarnih izbora u Slovačkoj

Promjena vlasti u Slovačkoj označava promjene u vanjskoj politici zemlje, posebno prema Rusiji i Ukrajini. Fico je više puta kritizirao SAD zbog podrške Ukrajini, okrivljujući je za rat. Na izborni rezultat uticale su ruske dezinformacijske aktivnosti koje su dobile zamah u predizbornom periodu. Slovačko društvo je jako polarizirano od početka ruske invazije na Ukrajinu. Na početku rata istraživanja javnog mnjenja su pokazivala pad simpatija Slovaka prema Rusiji, ali se u narednim mjesecima taj stav promijenio. Prema istraživanju istraživačkog centra Globsec, samo 40 posto Slovaka vjeruje da je Rusija odgovorna za rat u Ukrajini, dok 34 posto kaže da je Zapad odgovoran za "provociranje Rusije", a 17 posto kaže da Ukrajina tlači ukrajinsko stanovništvo koje govori ruski.

Predizborna kampanja u Slovačkoj bila je fokusirana na ekonomsku situaciju, migracije i rusko-ukrajinski rat. Stranka Smer je iznijela najradikalnije izborne zahtjeve, najavljujući, između ostalog, više državnog intervencionizma i proširenje socijalne politike. Također je kritizirala SAD zbog pomoći Ukrajini i naglašavala poštovanje  prema nedemokratskim državama, kao što je Kina.

Ruske dezinformacije, koje su se fokusirale na situaciju u Ukrajini i širenje antimigrantskih narativa, odigrale su važnu ulogu u predizbornoj kampanji. U prve dvije sedmice septembra, više od 365.000 objava dezinformacija u vezi s izborima zabilježeno je na slovačkim društvenim mrežama, što je u prosjeku pet puta više od prosječnog broja objava. Za efikasnost proruskih narativa, međutim, bila je ključna činjenica da su ih u medijima ponavljali mnogi slovački političari, posebno iz stranke Smer. Predsjednik ove stranke je više puta negativno govorio o Ukrajini i kritizirao podršku SAD i EU toj zemlji. On je, također, doveo u pitanje efikasnost ekonomskih sankcija uvedenih Rusiji. Neke od njegovih izjava direktno su implicirale podršku Vladimiru Putinu kada je priznao, naprimjer, da je rat u Ukrajini počeo 2014. godine kada su ukrajinski nacisti počeli ubijati ruske državljane u Donbasu i Lugansku u istočnoj Ukrajini, ponavljajući tako narativ koji Rusija širi već dugo vremena. Važno je napomenuti da su Ficovi video snimci koji se dijele na Facebooku i You Tubeu postigli vrlo visok doseg pregleda. Antiukrajinski sadržaj delio je i SNS. Predsjednik stranke Andrej Danko je, naprimjer, rekao da teritorije koje je okupirala Rusija nisu "istorijski ukrajinske".  

Rusija je koristeći dezinformacije uticala na raspoloženje slovačkog društva i podržavala Ficovu stranku. Korištenjem društvenih medija podstaknuto je nepovjerenje u tradicionalne medije i šireni su antiukrajinski narativi. Cilj Rusije bio je da utiče na ishod izbora i da na vlast dovede prorusku stranku Smer. Nova vlada na čelu sa Ficom znači odlučne promjene u vanjskoj politici Slovačke. Prije svega, promjene se mogu očekivati u pogledu rata u Ukrajini, jer je Ficov stav po ovom pitanju sličan politici Mađarske, odnosno, on ne podržava Ukrajinu i zalaže se za okončanje rata kompromisom sa Rusijom. Jedna od ključnih odluka može biti povlačenje vojne pomoći Ukrajini, što će dovesti do pogoršanja odnosa sa NATO-om i EU.

Prethodna vlada Eduarda Hegera, koju su formirale četiri desničarske stranke, dosljedno je podržavala Ukrajinu od početka rata, osuđujući rusku invaziju. Slovačka je aktivno podržavala Ukrajinu vojno pa je tako, naprimjer, poslala desetak borbenih aviona MiG-29 ili 24 samohodne haubice kalibra 155 mm. Bivši slovački premijer je bio jedan od prvih lidera koji je posjetio Kijev nakon izbijanja rata. Politika podrške Ukrajini nastavljena je i u maju ove godine, kada je u Slovačkoj formiran tehnički kabinet na čelu sa Ľudovítom Ódorom. Dolaskom Fica na vlast mijenja se i politika prema Ukrajini. Ovo, također, može izazvati probleme u kontekstu saradnje unutar Višegradske grupe, posebno u pogledu istočne i sigurnosne politike. Jer Poljska i Češka su za pomoć Ukrajini, dok Mađarska i Slovačka imaju drugačiji stav.