Ruska krajnja desnica ukorijenila se u regiji: "Ruske" veze vode iz Višegrada i Beograda na frontu u Ukrajini

Ruski krajnje desničarski pokret „Rusko-slavensko ujedinjenje i preporod“, poznat pod skraćenim nazivom „Rusov“, održava veze s političkim i krajnje desničarskim krugovima u Srbiji i Bosni i Hercegovini, a pojedinci povezani s ovom organizacijom sudjelovali su u ratu u Ukrajini.

Jednu od tih veza pokazuje fotografija objavljena u travnju 2026. na Telegram kanalu „Rusova“. Na njoj se vidi Velibor Zeković, član Socijalističke partije Srpske (SPS) u Višegradskoj skupštini, kako pozira zajedno sa Željkom Durovićem sa zastavom Ruskog pokreta na brdu Zaglavak kod Višegrada, piše Radio Slobodna Europa.

Prije deset godina, Đurović se predstavljao kao vođa srbijanskog ogranka sveruskog pokreta "Kosovski front", organizacije koju su ukrajinske vlasti označile kao entitet povezan s organiziranjem odlaska ljudi s Balkana na ukrajinsko bojište. Na fotografiji, Đurović također nosi amblem "Rusova" na rukavu.

U opisu fotografije, Zeković i Đurović predstavljeni su kao "srpski saveznici rusovskog pokreta", a navodi se da su kod spomen-križa na mjestu gdje su se 1993. ruski dobrovoljci "borili i prolivali krv rame uz rame sa Srbima za srpsku Bosnu".

Zeković nije odgovorio na pozive i poruke RFE/RL-a o svojim kontaktima s "Rusovom", a nije stigao ni odgovor od njegove Socijalističke partije Srpske. Pitanja upućena Đuroviću i samom Ruskom pokretu ostala su bez odgovora.

Odnosi između politike u Republici Srpskoj i ruske desnice

Novinar iz Banja Luke, Đorđe Vujatović, koji prati pitanja stranog utjecaja u Bosni i Hercegovini, smatra da takve veze nisu iznimka.

„Paradoksalno je da stranke koje se nominalno nazivaju socijalističkim koketiraju s desničarskim organizacijama i nemaju nikakve veze s ideologijom ljevice“, rekao je Vujatović za RSE.

Prema njegovim riječima, veze političkih aktera iz Republike Srpske s ruskim desničarskim organizacijama postoje godinama.

Kao jedan od primjera navodi događaje kojima su prisustvovali visoki dužnosnici i službenici, gdje se pojavio i Aleksandar Zaldostanov, poznat kao "Kirurg", vođa ruskog moto kluba "Noćni vukovi", koji je pod američkim sankcijama.

„Cijela glavna politička scena povezana je s Ruskom Federacijom“, kaže Vujatović.

Glavni razlog takve orijentacije političkih stranaka iz Republike Srpske vidi u političkom oportunizmu. Prema njegovim riječima, javno mnijenje u RS-u pozitivno reagira na ruske političke poruke i politiku Vladimira Putina.

„Politički akteri su shvatili da se isplati doći na vlast i svi su jahali na valu tog populizma, igrajući s kartom povijesnih veza s Rusijom, panslavizmom i pravoslavljem kao povezujućim faktorima“, kaže Vujatović.

S druge strane, za ruske organizacije Balkan predstavlja pogodno područje za širenje utjecaja.

„Zbog povijesnih veza, Balkan je najbolji prostor za takve indirektne akcije i za pokazivanje pripadnosti multipolarnom svijetu, kako ga oni nazivaju“, ocjenjuje Vujatović.

Od rata u Bosni do rata u Ukrajini

Mjesto gdje su Zeković i Đurović fotografirani također ima snažnu simboliku. Razvili su "rusku" zastavu iza improviziranog križa napravljenog od praznih spremnika bacača granata, na mjestu gdje su pripadnici Vojske Republike Srpske i ruski dobrovoljci djelovali tijekom rata u Bosni i Hercegovini 1990-ih.

Braniteljske organizacije u Republici Srpskoj godinama slave "Dan ruskih dobrovoljaca". Međutim, ove godine vlasti u BiH zabranile su ulazak u zemlju nekim ruskim dobrovoljcima, pa su komemoraciji prisustvovali predstavnici braniteljskih organizacija iz RS-a i članovi obitelji ruskih dobrovoljaca.

Među onima kojima je odbijen ulaz bio je Aleksandar Kravčenko, bivši ruski dobrovoljac u Bosni i osnivač "Kosovskog fronta", organizacije s kojom je bio povezan i Željko Durović.

„Kosovski front“ bio je aktivan i tijekom sukoba u Donbasu, prije početka potpune ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Ukrajinske vlasti označile su organizaciju kao jednu od struktura uključenih u regrutiranje dobrovoljaca s Balkana, što je Kravčenko prethodno porekao.

Vujatović smatra da same veze između ruskih i srbijanskih aktera ne predstavljaju veliku neposrednu prijetnju unutarnjoj sigurnosti Bosne i Hercegovine, ali upozorava na problem nedovoljne obrade osoba koje odlaze na strana ratišta.

„Odlazak na strana bojišta je za osudu, ali država ne reagira, dijelom i zato što su neki od tih ljudi dobili rusko državljanstvo“, rekao je.

"Dunav" i "Sava" otišli su pomoći "ruskoj braći"

Veze između određenih aktera s Balkana i ruskih struktura nastavile su se i nakon početka invazije na Ukrajinu.

Nije točno poznato koliko je građana BiH otišlo boriti se na ukrajinski front. Međutim, Europol je 2025. objavio da se među stotinama identificiranih pripadnika ruskih plaćeničkih formacija Wagner i Redut nalaze i državljani Bosne i Hercegovine, bez objavljivanja detaljnijih informacija.

Jedno od najpoznatijih imena je Davor Savičić, bosanski Srbin koji ima čin pukovnika u Glavnoj upravi Glavnog stožera Oružanih snaga Ruske Federacije, poznatijoj kao GRU. Ukrajinske vlasti su protiv njega pokrenule kazneni postupak zbog ratnih zločina.

Početkom 2023. na Telegramu se pojavio video dvojice maskiranih muškaraca koji na srpskom jeziku objavljuju da su se pridružili ruskim snagama u Ukrajini, točnije bataljunu "Sudoplatov".

Predstavljeni pod kodnim imenima „Dunav“ i „Sava“, opisivali su se kao „srpski domoljubi i rusofili“ koji su došli pomoći svojoj „ruskoj braći“.

Njihov identitet nikada nije službeno potvrđen, ali istraživački mediji u Bosni i Hercegovini izvijestili su da se radi o državljanima te zemlje za kojima je raspisana Interpolova tjeralica zbog kaznenih djela.

U videu su oboje nosili "ruski" amblem.

Tko stoji iza pokreta "Rusov"?

„Rusko-slavensko ujedinjenje i preporod“ osnovano je 2012. godine, a vodi ga Andrej Rodionov.

U službenom manifestu pokreta, jedan od glavnih ciljeva je obnova "povijesne Velike Rusije, zaštitnice Slavena, uporišta tradicionalnih vrijednosti i jamca izgradnje socijalno pravednog društva".

Nakon što je 2014. započeo rat u istočnoj Ukrajini, pokret je podržavao proruske separatiste. Rodionov tvrdi da je osnovao jedinicu "Feniks", koja se borila u sklopu brigade "Prizrak", u kojoj su bili i neki dobrovoljci iz Srbije.

Na fotografiji, za koju se kaže da je snimljena 2015. na teritoriju samoproglašene "Luganske Narodne Republike", Rodionov je prikazan u maskirnoj uniformi dok stoji s drugim muškarcem koji drži crvenu zastavu sa simbolom kotača, koji se pojavljuje u ikonografiji nekih krajnje desničarskih organizacija, a naziva se i "slavenska svastika".

Nakon što je ruska invazija započela 2022. godine, Rodionov je na Telegramu objavio svoje fotografije u uniformi i s oružjem. Također je tvrdio da se 2023. pridružio Dobrovoljnom jurišnom korpusu Ruske Federacije.

Rodionov godinama gradi veze na Balkanu.

Osnivač "Rusove" godinama posjećuje Balkan, a svoje kontakte i putovanja dokumentirao je fotografijama na društvenim mrežama.

U intervjuu za Radio Beograd 2020. godine rekao je da se njegovom pokretu približavaju „ne samo druge organizacije i pokreti, već i političke stranke“.

Istraživački mediji u Sjevernoj Makedoniji pišu da je Rodionov od 2017. nekoliko puta bio u toj zemlji. Godine 2018. organizirao je kamp u blizini Skoplja gdje su polaznici učili borilačke vještine i upoznavali se s „duhovnim tradicijama Drevne Rusije“.

Njegove veze u Srbiji su posebno važne.

Rodionov održava kontakte s neregistriranom krajnje desnom skupinom "Narodna patrola", poznatom po svojim antiimigrantskim akcijama. Godine 2021., zajedno s njezinim vođom Damnjanom Kneževićem, obilježio je 100. obljetnicu egzodusa ruskih monarhista nakon Oktobarske revolucije u Beogradu.

Iste godine Kneževič je boravio u Moskvi, gdje je, između ostalog, upoznao Rodionova.

Obične zastave na Donjeckom frontu

U međuvremenu, "Rusov" je uspostavio veze s malo poznatom srpskom krajnje desnom skupinom "Srpski soko".

U srpnju 2024. godine ova je organizacija organizirala skup u Novom Sadu posvećen, kako su ga nazvali, „oslobađanju Srebrenice“, povodom obljetnice genocida koji su počinile snage Republike Srpske pod zapovjedništvom Ratka Mladića tijekom okupacije enklave u srpnju 1995. Mladić je pred Haaškim sudom osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina.

Još izravnija veza između „srpskog Skiftera“ i ruskog pokreta pojavila se u svibnju 2025.

Na fotografiji objavljenoj na Instagram profilu srbijanske organizacije, Andrej Rodionov vidi se s trojicom maskiranih i naoružanih muškaraca u uniformama. Pored njih se pojavljuju zastave "ruska" i "srpska Skifter", dok je lokacija navedena kao Donjecka oblast u istočnoj Ukrajini.

„Ruski drugovi sa srpskim sokolovima na prvoj crti obrane pravoslavlja“, stoji u opisu fotografije.

Simbol „Rusove“ – žuti sokol sa znakom solarnog križa – također se pojavio na skupovima podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu, koje su organizirale krajnje desničarske skupine u Beogradu.

Isti simbol pronađen je u travnju 2026. u blizini Višegrada, na zastavi s kojom su fotografirani lokalni vijećnik Velibor Zeković i Željko Đurović. Time se ponovno pojavila veza koja godinama traje između ruskih nacionalističkih struktura, određenih političkih i desničarskih aktera na Balkanu i ljudi koji su otišli na bojište u Ukrajinu.