Rusija otvara hibridni "drugi front" protiv Ukrajine i Zapada u Bjelorusiji i Gruziji

Kremlj nastavlja svoju hibridnu agresiju širom svijeta, posebno u susjednim zemljama. Bjelorusija je uključena u hibridni rat protiv Ukrajine, promoskovska osveta raste u Gruziji, što može stvoriti značajne probleme Ukrajini i njenim partnerima. Sličan scenario slijedi, vjerovatno, i u Moldaviji.  

Ukrajina održava punu liniju odbrane ispod bjeloruske granice, međutim, Bjelorusija se trenutno ne smatra izvorom kopnene prijetnje.

Umjesto toga, "suvereni" vazdušni prostor Bjelorusije se koristi za nove provokativne taktike. Skoro svake noći, nekoliko ruskih dronova "skrene" u bjelorusko nebo tokom masovnih napada na Ukrajinu - i često se vraćaju u ukrajinsku zonu protivvazdušne odbrane.

Prema bjeloruskoj Gayun OSINT grupi, najmanje 18 Shaheda je samo prošle sedmice doletjelo u Bjelorusiju iz Ukrajine, a većina se vratila. Bjeloruska protivvazdušna odbrana (koja je poluzavisna od ruske) ponekad uništava takve mete (ovo je izjavio i bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko), a ponekad ne reagira na njih.

Prema mišljenju stručnjaka, takvi "letovi" se mogu objasniti stvarnim tehničkim problemima ili prerušeni u njih. Ovo je situacija uvjerljivog poricanja koja je tipična za Moskvu i stoga nije slučajna.

Glavni problem "dronova" je prenaprezanje ukrajinske protivvazdušne odbrane. Uostalom, Odbrambene snage moraju očekivati da će se svaki novootkriveni i "izgubljeni" ruski vazdušni cilj vratiti u Ukrajinu na bilo kojoj tački duž granice od 1.000 kilometara sa Bjelorusijom. A netransparentna, nepredvidiva dejstva bjeloruske protivvazdušne odbrane ovde su dodatna potencijalna prijetnja.

U informativnom i političkom aspektu, ruski "upadi" u Bjelorusiju namjerno dodaju napetost i neizvjesnost. S obzirom na netransparentnost bjeloruskog režima, moramo stalno očekivati vazdušne provokacije iznad ukrajinsko-bjeloruske granice. Lukašenko je već nagovijestio takav rizik, govoreći propagandistima da Bjelorusija obara "i ruske i ukrajinske" dronove.

U Gruziji su se izbori pretvorili u promoskovsku političku osvetu, organiziranu kroz mreže dezinformacija, korupcije i subverzije Kremlja na terenu. U Moldaviji, zemlji susjedu Ukrajine, Moskva pokušava organizirati sličan scenario. Ovi procesi su naširoko propraćeni u medijskom prostoru  pa se treba fokusirati na njihove strateške posljedice za Ukrajinu i Zapad.

Geopolitički i vojni aspekti

Glavni politički rezultat uspostavljanja otvoreno prokremaljskih režima u Tbilisiju i Kišinjevu bit će pokušaj „antiukrajinskog“ scenarija: kada će zemlje koje su žrtve ruskih invazija sada jasno kapitulirati pred Kremljom i demonstrativno ne osigurati samo "mir" [nakratko] i simbolične ekonomske preferencije, nego i prividnu "obnovu" teritorijalnog integriteta.

 

Dakle, Moskva, kroz ruke svog marionetskog režima u Tbilisiju, vjerovatno priprema "pomirenje" (ili čak "reintegraciju") Gruzije sa "Južnom Osetijom", koja je još uvijek okupirana od strane Rusije. Istovremeno, gruzijske vlasti su započele iznenadnu kampanju prebacivanja krivice za rusku invaziju 2008. godine na Gruziju i Zapad.

Nije teško predvidjeti globalnu kampanju dezinformacija Kremlja o svojevrsnom "uspješnom Minsku-3" u Gruziji, kojeg je Ukrajina napustila 2019-2021. godine i navodno "tražila" rat punog razmjera i gubitak dodatnih teritorija.

Ne isključujemo doslovno ponavljanje scenarija Donbasa iz 2014. godine u Gruziji i Moldaviji -  kada Kremlj organizira oružani sukob između vlastite kriminalno-špijunske mreže i antimoskovske javnosti, što će uzrokovati priliv izbjeglica u Evropsku uniju i dalje vojno-političko "preopterećenje" Zapada.

Istovremeno, mogući su ruski vazdušni i pomorski udari u Gruziji pa čak i invazija simboličnog broja ruskih vojnika i "separatista" (Moskva nema velike kopnene rezerve), pod izgovorima poput smrti ruskih državljana.

Geoekonomski aspekti

Ako se u Moldaviji uspostavi prokremaljski režim, to će direktno uticati na Ukrajinu. Kroz Moldaviju prolaze važni logistički koridori, "ugrađeni" u ukrajinsku infrastrukturu željeznica, autoputeva, gasovoda i elektroenergetskih mreža u pravcu "Ukrajina-EU". Iako je ruska invazija na Moldaviju nemoguća (uključujući i iz takozvano Pridnjestrovlje), lokalna mreža Kremlja moći će organizirati sabotaže i oružane provokacije protiv ukrajinske logistike.

Gruzija je vojno i ekonomski nevažna za Ukrajinu, ali je kritično važna za tako značajne partnere Ukrajine i Zapada kao što su Azerbejdžan i Turska, kao i za ruskog saveznika Iran. Kroz Gruziju prolaze naftovodi i putevi neophodni za azerbejdžanski i iranski izvoz.

S obzirom na specifičnu prirodu rusko-turskih odnosa, nema sumnje da će Kremlj iskoristiti potencijalni unutrašnji sukob u susjednoj Gruziji da izvrši pritisak na Ankaru i Baku. Prije svega, prisiliti tursku vladu da donese antiukrajinske odluke i dodatno se distancira od Zapada u pravcu BRICS-a.