Rusija bi mogla izvršiti pritisak na Srbiju da destabilizira Zapadni Balkan, upozoravaju lideri

Kosovo i Bosna i Hercegovina pozivaju zapadne lidere da se "aktivnije i snažnije angažiraju" u regionu.

Rusija će vjerovatno proširiti svoju konfrontaciju sa zapadom pritiskom na Srbiju da podriva nezavisnost Kosova i drugih država Zapadnog Balkana, upozorili su regionalni lideri u intervjuima za Guardian.

Oni su, također, pozvali EU i NATO da ubrzaju pristup njihovim zahtjevima za članstvo balkanskih zemalja i pojačaju odbranu od ruskog uplitanja.

Kosovski premijer Aljbin Kurti upozorio je da je "u interesu Ruske Federacije da ima nova ratišta, jer ne žele da se vrate miru".

Predsjednica te zemlje Vjosa Osmani je predvidjela da će „Rusija, destabilizacijom Zapadnog Balkana, nastojati da destabilizira cijelu Evropu” i rekla da Moskva koristi Srbiju da ugrozi demokratske vrijednosti.

Šefik Džaferović, bošnjački član tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine, upozorio je da je njegova zemlja posebno osjetljiva na rusko miješanje, jer Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH koji ima bliske veze sa Kremljom, prijeti povlačenjem bosanskih Srba iz nacionalne vojske, pravosuđa i poreskog sistema – u stvari kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat 1995.

“Dodik pokušava iskoristiti činjenicu da je pažnja zapada usmjerena na Ukrajinu”, rekao je Džaferović za Guardian. “U njegovom ponašanju ohrabruje ga Rusija, koja uvijek želi pokazati da može destabilizirati meko podnožje EU i NATO-a. Zapadne vlade bi to trebale mnogo ozbiljnije razmotriti i aktivnije i snažnije se angažirati u Bosni i Hercegovini i cijelom regionu.”

“Ovo su mračni dani za Evropu i cijeli svijet. Svjedoci smo nečemu što je užasno. Sličan užas smo vidjeli i ovdje u Bosni i Hercegovini 1990-ih godina”, rekao je Džaferović.

Osmani je kazala da se pokazalo da smirivanje autokrata poput Vladimira Putina i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića ne funkcionira u Ukrajini. Ona je upozorila: "Rusija će vjerovatno koristiti ili Baltik ili Zapadni Balkan - ili oboje - da podigne tenzije i proširi krizu na međunarodnom planu."

Kurti je rekao: „Bojim se da što duže traje rat u Ukrajini, veće su šanse za prelivanje sukoba na Zapadni Balkan. A to je zato što je u interesu Ruske Federacije da ima nova bojišta.”

„Putin i dalje smatra intervenciju NATO-a na Kosovu najvažnijim nedavnim pojedinačnim događajem“, rekao je Kurti. „On želi da država Kosovo propadne kako bi pokazao da je uspjeh NATO-a bio privremen, baš kao u Iraku i Avganistanu.

Njihove izjave uslijedile su kada je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock započela turneju po Zapadnom Balkanu, uključujući Kosovo, rekavši da je odlučna da pošalje poruku da Evropa neće dozvoliti da region padne pod uticaj Rusije.

Kosovo, Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora udvostručili su svoje pozive da se postigne ozbiljan napredak po pitanju zaustavljenih zahtjeva za pridruživanje NATO-u i EU.

Kosovo aplicira i za članstvo u Vijeću Evrope – iz kojeg Rusija istupa. Osmani je rekla: „Sve što vidimo u Ukrajini budi sjećanja na visoku cijenu koju smo morali platiti da bismo ostvarili našu slobodu. Dakle, možda smo mala zemlja, ali se nadamo da imamo veliki glas da kažemo da nema previsoke cijene za odbranu demokratije.”

Kurti i Osmani, članovi različitih stranaka, ali partneri u vladi, suočavaju se sa posebnom preprekom, pošto četiri zemlje EU tek trebaju priznati Kosovo.

Kosovo je proglasilo nezavisnost 2008. godine, skoro deceniju nakon krvave oslobodilačke borbe u kojoj su NATO vazdušne snage bombardovale Beograd pošto se Alijansa približila direktnoj konfrontaciji sa Rusijom – nešto što nije bila spremna da uradi u Ukrajini.

Srbija, i sama aspirant ka članstvu u EU, vrši delikatan balans između svojih evropskih aspiracija i bliskih kulturnih i političkih veza sa Rusijom. Ranije ovog mjeseca, hiljade ljudi mahalo je ruskim zastavama i slikama Putina na promoskovskim demonstracijama nakon invazije na Ukrajinu.

Vučić je više puta isticao da je ta zemlja na nedavnom ključnom glasanju u Generalnoj skupštini UN glasala više “protiv” nego “za” Rusiju.

Osmani je istaknula: „Beograd je jedino mjesto u Evropi sa proputinovskim protestima, a političari kažu da podržavaju agresiju. Oni su jedina zemlja u Evropi koja se nije uskladila sa sankcijama EU. Upravo suprotno – povećali su broj letova iz Beograda za Rusiju.”

Kurti kaže: „Neutralnost je na strani agresora. To je nešto najnepristojnije što možete učiniti. Ne možete biti neutralni između vatre i vatrogasca.”

Kurti je rekao da Srbija troši skoro tri posto svog BDP-a na vojnu opremu i obuku – od čega većina dolazi iz Rusije. “Imaju 14 borbenih aviona MiG-29, od kojih osam donacija iz Bjelorusije i šest iz Ruske Federacije – i znate, donacije iz Ruske Federacije dolaze sa cijenom.”