Ratni izdaci ubrzavaju kolaps ruske infrastrukture – Analiza
Veći dio Ruske Federacije nalazi se na krajnjem sjeveru – stalno zamrznuto tlo se nalazi na 60 posto njene teritorije. Hladno vrijeme tokom zime opterećuje infrastrukturu, uključujući kašnjenja letova i puteva te prekide u isporuci grijanja, električne energije pa čak i vode mnogim domovima, školama, bolnicama i drugim objektima. Rusi su naučili i očekuju takav scenario, iako su se u prošlosti ponekad gorko šalili da je teško povjerovati u obećanja Kremlja da je spreman nositi se sa nuklearnim ratom, nečim što se nikada nije dogodilo, kada se ne može nositi sa zimom, nečim što se dešava svake godine.
Ove godine, ovi problemi su postali mnogo ozbiljniji, kao rezultat rata ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv Ukrajine. Ukrajinski napadi dronova na ruske ciljeve uništili su ključne dijelove ruske infrastrukture. Moskva je većinu sredstava koja je obezbijedila za jačanje i popravku ruske infrastrukture preusmjerila na svoje ratne napore.
Kao rezultat toga, ovogodišnji događaji postali su političko pitanje, izazivajući male, ali široko rasprostranjene proteste onih koji su najneposrednije pogođeni. Komentatori pa čak i političari Dume, kritikovali su Kremlj, upozoravajući da se zbog rata i Putinove politike Rusija suočava ne samo sa privremenim problemima, već je na putu ka kolapsu infrastrukture čiji će oporavak vjerovatno trajati decenijama.
Kao i u prošlosti, dolazak zime u Rusiju izazvao je široko rasprostranjene kvarove u njenoj infrastrukturi. U stambenom sektoru, hiljade ljudi sada su bez grijanja, električne energije pa čak i vode. Javni objekti, poput aerodroma i bolnica, uglavnom izvan politički osjetljive moskovske aglomeracije, ali i tamo, doživjeli su pogoršanje stanja. Rusi su navikli na takve stvari, ali ove godine situacija je gora ne samo zbog napada ukrajinskih dronova koji su poremetili zračni i željeznički saobraćaj, već i zbog smanjenja potrošnje ruske vlade na popravak oronulih kuća i snabdijevanje stanovnika grijanjem, električnom energijom i vodom, kao i ključnih objekata poput bolnica.
Iako tačan broj ljudi koji su pogođeni nedostatkom grijanja, električne energije ili vode nije poznat - ruska vlada ne objavljuje statistiku o tom pitanju - čini se da je mnogo veći nego u prošlosti. Jedan od razloga za to je što su poremećaji na aerodromima privukli ogromnu medijsku pažnju unutar Rusije, što je svakako izazvalo zabrinutost među Rusima pa čak i osjećaj da ove godine moraju jednostavno pokušati preživjeti. Takva osjećanja su nesumnjivo pojačana nalazom Ruske računske komore krajem prošle godine. Kada je riječ o popravkama infrastrukture, gotovo 90 posto planova za poboljšanja nije završeno kako je planirano ili uopće nije završeno.
Ako su Rusi ranije smatrali da mogu malo učiniti osim da se pomire sa smanjenjem potrošnje i prekidima, ova godina označava veliku promjenu. Ne samo da su problemi na aerodromima privukli više pažnje na ovaj problem, već i izvještaji o tome koliko novca ide za Putinov rat protiv Ukrajine umjesto za popravku ili zamjenu njihovih kuća i infrastrukture više nego u prošlosti ljute Ruse. Prema nekoliko studija, cijena rata je toliko velika da, da je otkazan samo na nekoliko minuta, mnoga ruska sela ne bi se suočila sa prekidima usluga i da, da Kremlj nije započeo rat 2022. godine, lako bi mogao nadograditi mreže grijanja širom zemlje „barem dva puta“ i da bi program zamjene oronulih kuća, umjesto da se odgađa do kraja rata, već bio završen.
Rusi širom zemlje protestuju. Ovi protesti nisu prvenstveno protiv Putina i rata, što bi bilo izuzetno rizično, već protiv raspada komunalnih usluga, nečega što režim ne smatra političkim i stoga je manje vjerovatno da će izazvati drakonski odgovor države. Štaviše, jasno je da neki od njih, ili barem političari i komentatori, počinju povezivati tačke, govoreći sami ili kao odgovor na pitanja običnih Rusa o tome kako rat utiče na njihove živote. U decembru je Leonid Ivašov - otvoreni Putinov kritičar i heroj za mnoge Rus,e jer je predvodio snage koje su blokirale marš Sjevernoatlantskog saveza (NATO) na aerodrom u bivšoj Jugoslaviji 1999. godine - rekao da je Rusija u pravim problemima zbog rata. Ivašov je spomenuo patnju Rusa zbog infrastrukturnih problema i šta je rat učinio ugledu Rusije u inostranstvu.
Nedavno je Andrej Guruljov, još jedan bivši ruski general koji se istaknuo na svojoj trenutnoj poziciji kao zastupnik Dume Jedinstvene Rusije iz Transbajkalskog regiona, bio još konkretniji. Ranije ovog mjeseca je biračima u Transbajkalskom regionu rekao da ni Moskva ni federalni subjekti neće imati dovoljno novca da riješe probleme sa kojima se Rusi suočavaju. Kao odgovor na pitanje birača, priznao je da su „programi za oronule stambene objekte zaustavljeni. Reći ljudima da ćemo ovaj problem riješiti sutra bila bi laž. Dok ne budemo mogli malo lakše disati nakon [rata protiv Ukrajine], jednostavno nećemo moći progurati ovo pitanje“. Dodao je: „Danas regionalni budžet jednostavno ne može da se nosi s tim. Deficit je ogroman. Kažu nam da je 'sve u redu'... ali pogledajte brojke deficita - i sve postaje jasno: jednostavno nema novca“ .
Takvi komentari, baš kao i mali, ali sve brojniji protesti zbog kolapsa infrastrukture u Rusiji ove zime, ne znače da će vjerovatno biti masovnih demonstracija protiv Putina ili njegovog rata protiv Ukrajine. Rusi očigledno počinju povezivati ono što im se dešava i ono što lider Kremlja radi u Ukrajini; nešto čega su i drugi ruski političari svakako svjesni i što bi mogli vrlo lako iskoristiti ako rat potraje mnogo duže. U tom slučaju, nedostatak grijanja u mnogim ruskim domovima mogao bi zapaliti vatru pod Kremljom, slično kao što je nedostatak hljeba u ruskim gradovima zime 1916-1917. doveo do svrgavanja carskog režima.