"Rat za vodu": šta će biti sa Sjevernokrimskim kanalom

Kakvo je trenutno stanje Sjevernokrimskog kanala i na šta on utiče? Da li će Rusija moći riješiti problem navodnjavanja zemljišta na okupiranim teritorijama juga, saznaje projekat Radio Slobode "Novosti Azovskog regiona".

Sergej Gapon, šef GIS laboratorije Svjetskog centra podataka za geoinformatiku i održivi razvoj, rekao je za "Novosti iz Azova" da su nakon 2014. godine ruske okupacione vlasti na Krimu koristile odvojene dijelove Sjevernokrimskog kanala za transport vode iz podzemnih izvora. Sada će, s obzirom na Saldove izjave, učiniti isto.

O negativnim posljedicama

„Više od 50 posto kanala je bilo potpuno zapušteno i gotovo 10 godina nije korišteno. Međutim, neki dijelovi, posebno oni koje su išle na istok Krima i hranile Feodosiju, poluostrvo Kerč, sa vremenom su se, negdje od 2016. godine, počele aktivno koristiti za transport vode iz podzemnih izvora. Odnosno, korištena je voda iz arteških bunara, koja je transportirana na istok Krima. Mnogi arteški izvori počeli su brzo teći zbog činjenice da se voda aktivno koristila. Odnosno, voda se nije trošila u desetinama ili stotinama litara u sekundi, već vrlo često u kubnim metrima u sekundi”, prisjetio se Gapon.

Prema Gaponovim riječima, sada zaista postoji direktna mogućnost da se na Krimu koriste te dionice Sjevernokrimskog kanala za transport lokalne vode, kao što je to učinjeno prije otprilike osam godina.

“Posljedice su, uglavnom ekološke, i naravno one su uglavnom negativne, odnosno 100 posto su negativne, jer promjena nivoa podzemnih voda uvelike dovodi do promjene u funkcioniranju prirodnih krajolika. A region je doživio takve promjene više od dva puta u proteklih desetak godina. Nivo soli u tlu se mijenja, a to dovodi do promjene smjera funkcioniranja cjelokupne životne sredine“, napominje stručnjak.

"Zlatna" voda

Sergej Aksjonov, kojeg je Rusija postavila da upravlja Krimom, odmah nakon uništenja HE Kahovska, izjavio je da na poluostrvu ima dovoljno vode za potrebe stanovništva. Što se tiče navodnjavanja, on je uvjeren da se ovaj problem može riješiti tek nakon rata.  

Problem navodnjavanja zemljišta je što zahtijeva mnogo vode, a Sjevernokrimski kanal je to pitanje riješio, kaže stručnjak Gapon. Na Krimu nema dovoljno vode iz drugih izvora.

“Ako govorimo o stanovništvu, količina vode koja je potrebna za izdržavanje stanovništva je velika, ali ne toliko kao za poljoprivredu. Korištenje podzemnih bunara za poljoprivredu samo dovodi do toga da se oni još više iscrpljuju, čak i brže, njihov broj postaje manji, a već je, u principu, katastrofalno manji. Postoji velika zabrinutost da to jednostavno neće biti dovoljno za potrebe stanovništva, jer se kvalitet vode na Krimu uveliko pogoršao u proteklih 10 godina. Dakle, Sjevernokrimski kanal ovdje neće biti alternativa za poljoprivredu. A ako postoji, onda je to voda, u principu, koja će biti "zlato" u bukvalnom smislu te riječi. Takvu vodu je nemoguće koristiti za navodnjavanje, jer je za godinu dana moguće potrošiti toliku količinu vode da se ona neće normalno oporaviti za desetine godina“, upozorio je Gapon.

"Bioproduktivnost polja opada"

Zbog problema sa sistemom navodnjavanja na okupiranim teritorijama Hersonske oblasti, dio zemljišta više se ne može koristiti za poljoprivredne aktivnosti. U budućnosti će situacija u ovoj regiji zavisiti od klime.

„Satelitski snimci pokazuju da bioproduktivnost mnogih polja opada. Regije Herson i Zaporožja se od naprednih regiona pretvaraju u one koje proizvode dosta proizvoda. A oni koji još uvijek mogu dobiti vodu na različite načine, oni je dobiju i održavaju na tako normalnom nivou. A tamo gde su sistemi odavno poremećeni neprijateljstvima, jednostavno zato što se na njih nije pazilo, onda veliki dio regiona može računat na poljoprivrednu proizvodnju samo kada pada kiša u doslovnom smislu reči, tada region zaista proizvodi normalne količine proizvoda", istaknuo je Gapon.

 

"Prognoza - niske žetve"

Serhij Ribalko, šef farme Adelaide, član Regionalnog vijeća Hersona, vjeruje da će se ovaj dio regije postepeno pretvoriti u pustinju bez sistema za navodnjavanje.  

„Protekle dvije godine bile su jako kišne, jako dobre, tako da se moglo raditi bez navodnjavanja. Ali mi razumijemo da se određeni broj usjeva, kao što je pojedino povrće, voćnjaci, soja, dinja, riža, ne mogu uzgajati bez navodnjavanja. Najvjerovatnije se tu neće uzgajati cijela ova grupa poljoprivrednih kultura. Gajit će se pšenica, uljana repica, suncokret, ali to su niskorentabilni usjevi, u uslovima bez navodnjavanja dat će veoma niske prinose. Profitabilnost je 50 posto. Pola je profitabilno, polovina je nerentabilna. U konačnici, to je nula od posla”, objasnio je Ribalko.

"Voda koja ubija"

Količina vode dovoljna za navodnjavanje na jugu može se uzeti samo iz Dnjepra, ali nema takve mogućnosti nakon uništenja Kahovske HE, kaže poduzetnik.

 „Niko neće pumpati vodu iz Dnjepra. Nemoguće je pokrenuti Kanal Sjeverni Krim ili Glavni kanal Kahovski jer je, prvo, nivo vode pao za skoro 18 metara i nemoguće je crpiti ovu vodu iz Kahovskog rezervoara i tamo je pumpati. Ako govorimo o bušenju bunara i puštanju podzemne vode u kanal, onda treba shvatiti da je i to vrlo teško, teško je napuniti kanal na ovaj način. Drugo, na udaljenosti od oko 20-30 kilometara od Dnjepra, mi više nemamo kanal koja bi bila svježa. Sva voda u tim bunarima je veoma slana sa dva do tri posto , a u nekim slučajevima i pet posto saliniteta. Odnosno, ta voda više ubija biljku nego što joj pomaže da raste", objasnio je Ribalko.

 

Sudbina kanala nakon deokupacije

 

Dekan Fakulteta prirodnih nauka Nacionalnog univerziteta "Kijevo-Mohiljanska akademija", profesor Jevhen Hlobistov, rekao je za "Novosti iz Azova" da će se nakon deokupacije teritorija Sjevernokrimski kanal morate obnoviti. Malo je vjerovatno da će funkcionirati u sadašnjem stanju.

„Kanal je bez vode već 10 godina. U jednom od ovih kanala došlo je do malog proboja, kada su Rusi zauzeli deo Hersonske oblasti i pustili vodu kroz nju, ali je bila veoma lošeg kvaliteta. Eksperti su razmatrali neke opcije u vezi oporavka nakon deokupacije Krima. Konkretno, ovo je zatvoreni oblik kanala, koji nas može spasiti od ovog viška isparavanja. I druge tehničke ideje o ovom pitanju. Ali, najvjerovatnije, u ovom obliku u kojem je danas, više neće funkcionirati. Jer će za obnovu njegove propusnosti potrebna tako ogromna sredstva koja se mogu porediti sa izgradnjom nove zgrade slične funkcionalnosti“, napominje Hlobistov.

Ovisnost o Sjevernokrimskom kanalu danas nije više toliko izražena na Krimu, kaže naučnik, jer  poljoprivrede na Krimu zapravo više nema. Ali nakon oslobođenja poluostrva, Ukrajina će morati uvesti sistem punog vodosnabdijevanja u regionu.

Prema njegovom mišljenju, u periodu globalnih klimatskih promjena, Krim očekuju još sušnije godine, pa će se osjetiti određeni deficit vode, ali ne svake godine. Nakon deokupacije Krima, Ukrajina će se suočiti sa zadatkom da osigura punopravno, trajno i stabilno vodosnabdijevanje poluostrva, naglasio je Hlobistov.