Rat u Ukrajini: Život u Mariupolju pod ruskom okupacijom

Nakon 10 mjeseci ruske okupacije, strah i nepovjerenje su dvije najčešće reakcije na koje je novinar BBC naišao tražeći nekoga ko bi mogao reći kako stvari zaista stoje u Mariupolju, na jugoistoku Ukrajine.

"Mislim da ste ruski novinar. Neće vam se svidjeti ono što imam kazati. Ljudi poput vas ubijaju ako im kažete istinu", rekao je jedan korisnik društvenih mreža koji je tvrdio da je iz ovog lučkog grada.

Ruske snage su provele stanovnike Mariupolja kroz užasnu višemjesečnu opsadu, prije nego što su ga konačno zauzele prošlog maja.

Na kraju je novinar pronašao tri stanara koji su bili voljni razgovaraju sa njim: lokalnog gradskog vijećnika, penzionera i inženjera. Svi su govorili pod uslovom anonimnosti, bojeći se odmazde lokalnih vlasti koje je instalirala Rusija, a koje zapadnim novinarima blokiraju pristup okupiranoj Ukrajini

Oni oslikavaju izuzetno obimnu kampanju koju je vodila Rusija kako bi pridobila srca i umove stanovnika Mariupolja i obnovila grad koji su ruske trupe oštetile do neprepoznatljivosti.

Svrha ove kampanje je da se Mariupolj asimilira i postane ruski.

Njihovi računi potvrđuju jedni druge, a potvrđuju ih i objave na društvenim mrežama o nedavnim dešavanjima u Mariupolju.

Prije početka ovog rata u gradu je živjelo oko pola miliona ljudi.

Prema procjenama UN-a, 90 posto stambenih zgrada je oštećeno ili uništeno, a 350.000 ljudi je bilo prisiljeno napustiti grad nakon napada Rusije u februaru 2022. godine.  

Teško je procijeniti tačan broj ljudi koji su poginuli u nemilosrdnom granatiranju Mariupolja, ali ukrajinske vlasti kažu da je tamo poginulo više od 20.000 ljudi.

Ruske vlasti u Mariupolju kažu da tamo sada živi oko 300.000 ljudi.

Ljudi iz Mariupolja sa kojima je razgovarao novinar BBC rekli su mu da je njihov grad preplavljen radnicima iz cijele Rusije, kao i iz centralne Azije.

 

Obnova

 

Oleg Morgun, "gradonačelnik" Mariupolja kojeg je postavila Rusija, kaže da su oko 70.000 ljudi koji trenutno borave u gradu građevinski radnici i pripadnici ruske vojske.

Pojavile su se nove zgrade, a mnoge zgrade oštećene tokom bombardovanja su nestale.

Naprimjer, ruska vojska je izgradila potpuno novi kvart koji se sastoji od desetak stambenih blokova u zapadnom dijelu Mariupolja. Zove se Nevski, po rijeci Nevi, na kojoj se nalazi rodni grad predsednika Vladimira Putina, Sankt Peterburg. Prema ruskim državnim medijima, Sankt Peterburg je glavni sponzor rekonstrukcije Mariupolja.  

„Na autobusu piše: Sankt Peterburg i Mariupolj su pobratimljeni gradovi. Svuda su slogani koji nam govore da smo sada dio Rusije“, kaže penzionerka Marija (ovo nije njeno pravo ime). "Sviđale su mi se stvari kakve su bile. Sada živimo u strahu. Nemamo pojma šta da očekujemo."

U kućama koje su ostale relativno neoštećene nakon višemjesečnih žestokih borbi, Rusi mijenjaju prozore, radijatore, a ponekad i cijevi za grijanje i kanalizaciju.

Snabdijevanje grijanjem, tekućom vodom i strujom je većim dijelom obnovljeno. Autobusi ponovo voze i puni su putnika, iako trolejbusi i tramvaji i dalje ne rade.

Ponovo su otvorene i mnoge škole, bolnice i prodavnice, iako brojni trgovci prodaju svoju robu na pločniku.

Marija je bila posebno impresionirana jednom školom obnovljenom pod ruskom vlašću: "Tako je lijepa, prekrivena raznobojnim kvadratima."  

Prema njenim riječima, broj djece u Mariupolju sada je veći nego što škole trenutno mogu primiti pa se nastava odvija u dvije smjene: jedna prijepodne, a druga poslijepodne.

Rusija je nametnula svoj nastavni plan i program na ruskom jeziku u okupiranim područjima - što je komplikovalo napore da se djeca vrate u školu.

Ubrzana obnova Mariupolja izazvala je zavist u Donjecku, regionalnoj prijestolnici koju su od 2014. okupirale proruske snage, a koji je zanemaren.

Šef takozvane Donjecke Narodne Republike, kojeg je postavila Rusija, Denis Pušilin, čak je morao demantirati glasine da će glavni grad biti preseljen u Mariupolj.

 

Asimilacija

 

Postoje i drugi važni načini na koje Rusija stavlja svoj pečat na Mariupolj. Naprimjer, lokalni stanovnici su pod pritiskom da uzmu ruske pasoše.

Jedan stanovnik kojega za potrebe teksta novinar BBC zove Ivan, gradski vijećnik Mariupolja rekao je da je lokalno stanovništvo često formiralo "ogromne redove" pokušavajući dobiti ruske pasoše.

“Ruski pasoš vam treba ukoliko želite naći formalno zaposlenje, posebno u državnim agencijama ili u javnom sektoru”, objašnjava Ivan.

Također, omogućili su putovanje u Rusiju bez dodatnih strogih provjera poznatih kao "filtracija".

"Dakle, oni su namjerno stvorili situaciju da imate problem ako imate ukrajinske papire, morate se nositi sa birokratijom, čekati. Sa druge strane, ako dobijete ruski pasoš, tu se vaši problemi završavaju: ' Sad si jedan od nas'. Stvari postaju jednostavnije ako dobiješ ruski pasoš", rekao je Ivan.

Mariupolj, također, postaje dio ruskog finansijskog sistema. Ukrajinska valuta, grivna, postupno je ukinuta, a sada je ruska rublja jedina valuta koja se prihvata u trgovinama.

Rusija usmjerava ogromne količine novca u isplate penzija za stanovnike Mariupolja, povećavajući ih u mnogim slučajevima u poređenju sa onim što su primali od ukrajinskih vlasti prije rata. Dakle, stanovnici Mariupolja mogu dobiti dvije penzije - jednu iz Rusije, drugu iz Ukrajine. Naravno, to je situacija sa kojom su zadovoljni mnogi lokalni penzioneri.

Ruske penzije su još jedan razlog zašto stariji stanovnici čekaju u redovima da dobiju ruske pasoše - mnogi penzioneri vjeruju da će ti dokumenti biti potrebni u budućnosti kako bi nastavili primati uplate iz Rusije.

Mediji koji trenutno rade u Mariupolju, također, naporno rade na promociji jednoobrazne proruske agende.

 

Prorusko raspoloženje

 

Mnogi sadašnji stanovnici Mariupolja su tamo jer nisu mogli napustiti grad kada su Rusi napali, zbog bolesti ili starosti ili zato što podržavaju prisustvo Rusije.

"Dovoljno smo patili pod Ukrajinom. Sada možemo ponovo disati", kaže jedan korisnik društvenih mreža, prije nego što je prekinuo svaki kontakt.

Brza kampanja rekonstrukcije i rezultirajući osjećaj vraćene normalnosti, velikodušne isplate penzija i intenzivna medijska kampanja usmjerena na stanovnike Mariupolja, sve to podstiče širenje proruskog raspoloženja u gradu.

"Dosta mi je sve ove propagande u novinama. Počeli su to objavljivati od prvog dana, govoreći nam kako stvari idu dobro", rekao je Jurij, inženjer (što nije njegovo pravo ime). "Sada se osjećam neprijatno u svom gradu. Ljudi su drugačiji, moj grad je sada drugačiji."

Gradski vijećnik Ivan je rekao: "Postalo mi je teško govoriti proukrajinske stvari svojim biračima. Teško je biti proukrajinski u proruskom okruženju. Nažalost, Ukrajina gubi srca i umove ljudi u Mariupolju."

Oni koji su još uvijek u Mariupolju možda će biti sretni što vide normalnost koja se vraća u njihov grad, ali ima onih koji sumnjaju da Rusija ima skrivene motive.

Popularni ukrajinski novinar Denis Kazanski tvrdi da Rusija koristi nove kuće koje je gradila u Mariupolju kako bi odvratila pažnju od svih razaranja koje je izazvala u gradu i drugdje u njegovoj rodnoj regiji Donjeck.

"Ako su uništili 10 bolnica, a zatim obnovili jednu - to nije rekonstrukcija. To nije nešto za šta im se može zahvaliti", rekao je Kazanski.

"Možete da budete srećni koliko god želite zbog obnavljanja škole, ali šta ćete učiniti sa hiljadama ljudi koje je Rusija ubila?” pita Kazanski.

"Ne možete ih obnoviti. Ne možete ih vratiti."