Govor o stanju Unije: Pogled na Zapadni Balkan

Govore Ursule von der Leyen o stanju Unije, koji je održala 16. septembra 2026. godine, ima veći značaj za Zapadni Balkan nego što bi relativno kratka pažnja posvećena regiji mogla sugerirati. U njemu je Zapadni Balkan smjestila u kontekst geopolitičkog proširenja EU, istovremeno jasno stavljajući do znanja da će proces biti strožije vezan za evropske vrijednosti i konkretne reforme.

Ključna poruka je da budućnost država Zapadnog Balkana leži unutar EU i da će Evropska komisija uskoro predložiti „mape puta“ za kandidate koji su ostvarili najveći napredak.

Ovo je važno iz dva razloga: prvo, potvrđuje da proširenje ostaje strateški cilj za EU; i drugo, pomjera fokus sa općeg obećanja članstva na diferencirani put naprijed zasnovan na stvarnom napretku svake zemlje. Drugim riječima, Brisel ne govori o prijemu Zapadnog Balkana u „paketu“, već o konkurenciji zasnovanoj na rezultatima.

Najznačajniji praktični element su mape puta, koje se na kraju mogu pokazati značajnijim od samog govora.

Komisija je već pripremala ideje za ponudu ranih pogodnosti kandidatima, a u junu je Von der Leyen izjavila da ako zemlja provede reforme, treba napredovati u otvaranju i zatvaranju pregovaračkih poglavlja i klastera. Ovo se, također, poklapa sa širom debatom o „postepenoj integraciji“ – uključivanju kandidata u specifične evropske politike i instrumente, čak i prije formalnog članstva. Međutim, Von der Leyen je povukla ključnu „crvenu liniju“: izjavila je da će se „ovaj proces i dalje zasnivati ​​na zaslugama“ i naglasila da se „o poštovanju naših vrijednosti ne pregovara“.

Ovo je posebno važno za Zapadni Balkan. EU očito ne želi da geopolitička nužnost proširenja rezultira automatskim zanemarivanjem pitanja koja se tiču ​​demokratije, vladavine prava, korupcije ili orijentacije vanjske politike.

Govor je, također, imao specifičnu balkansku dimenziju – Von der Leyen se posebno osvrnula na veličanje Ratka Mladića, navodeći da odavanje počasti ratnim zločincima nema mjesta u Evropskoj uniji. Ovo nije bila usputna historijska referenca, već nedvosmislena poruka Beogradu: dok evropska perspektiva za Srbiju ostaje otvorena, političko i vrijednosno usklađivanje s EU postaje sve istaknutiji faktor u procjenama napretka. To znači da Evropska komisija i dalje posmatra Srbiju kao dio procesa proširenja, a istovremeno provjerava njenu posvećenost evropskom putu.

Što se tiče Crne Gore  - jedne od najnaprednijih kandidatkinja  - govor nije ponudio nikakva konkretna obećanja u vezi s datumom članstva ili završetkom pregovora. Pitanje koliko će Crna Gora zapravo napredovati ostaje bez odgovora. Shodno tome, pravi test za Podgoricu neće biti riječi izgovorene u govoru, već predstojeća mapa puta i odluke u vezi s određenim pregovaračkim poglavljima. Preostale zemlje kandidatkinje sa Zapadnog Balkana (Sjeverna Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo) mogu imati koristi od predloženog novog modela Von der Leyen samo ako pokažu opipljiv napredak u reformama.

Cijeli govor Von der Leyen bio je izgrađen oko koncepta jače, nezavisnije i sigurnije Evrope. Predložila je novu evropsku sigurnosnu strategiju, uključujući mehanizam – koji je uporedila sa evropskim "Članom 4" – za odgovor na hibridne prijetnje. U tom kontekstu, Zapadni Balkan više nije samo "nedovršeno proširenje EU", već sve više postaje "dio evropske sigurnosne arhitekture". Ovo predstavlja fundamentalnu promjenu u načinu na koji Brisel gleda na region.

Govor treba posmatrati uporedo s najavljenom posjetom Von der Leyen Zapadnom Balkanu između 30. septembra i 2. oktobra 2026. godine. Ona će posjetiti Albaniju, Kosovo, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju kako bi razgovarala o sljedećim koracima na njihovom evropskom putu i njihovoj postepenoj integraciji. Srbija i Bosna i Hercegovina nisu uključene u ovu turneju; Evropska komisija je naznačila da će se posjete ovim zemljama održati u kasnijoj fazi. Ovo efektivno čini turneju nastavkom govora, vjerovatno prenoseći jasnu političku poruku: članstvo u EU postaje istinska strateška perspektiva, s mogućnošću ubrzanog tempa. Istovremeno, uslovljenost se pojačava  - svaka zemlja će biti pojedinačno ocijenjena na osnovu svojih rezultata. Vjerovatno će se pojaviti mape puta kao novi alat za ubrzanu integraciju, a očekuje se da će rane koristi dobiti na značaju. Nakon negativnog referenduma na Islandu prošlog augusta - na kojem je većina glasala protiv nastavka pregovora o članstvu - Brisel očigledno ne napušta ideju proširenja; naprotiv, pokušava je uokviriti kao dio šire geopolitičke i sigurnosne strategije Evrope. Fundamentalna promjena u logici proširenja leži u prelasku s pitanja „Hoćemo li primiti Zapadni Balkan?“ na pitanje „Kako ćemo ih postepeno integrirati i ko od njih to može najbrže postići?“