Novo zatezanje odnosa između Azerbejdžana i Rusije zbog zračne katastrofe iz 2024. godine

 

Obaranje azerbejdžanskog civilnog aviona od strane Rusije prije nešto više od godinu dana predstavlja iritantnu tačku u bilateralnim odnosima koja odbija nestati. Ruska odluka da prekine krivičnu istragu tragedije iz 2024. godine dovela je do dodatne ogorčenosti.

Azerbejdžan već dugo zahtijeva punu odgovornost za obaranje civilnog aviona dok se pripremao za slijetanje u rusku provinciju Čečeniju. Prema azerbejdžanskim izvorima, šrapneli koje su greškom ispalile ruske snage protivvazdušne odbrane oštetili su avion, koji je uspio preletjeti Kaspijsko more prije nego što se srušio u Kazahstanu, pri čemu je poginulo 38 od 67 putnika.

Nerado priznaje odgovornosti od strane Rusije dovela je do višemjesečnih žestokih razmjena mišljenja između dvije zemlje. Azerbejdžanski lider Ilham Alijev bio je ogorčen onim što je smatrao imperijalnim stavom Kremlja i nedostatkom poštovanja prema njegovoj administraciji.

Ruski lider Vladimir Putin je konačno u oktobru priznao da je ruska protivvazdušna odbrana oborila avion i obećao da će dati odštetu rođacima žrtava.

„Sve što je potrebno u takvim tragičnim slučajevima bit će učinjeno od strane ruske strane u smislu odštete, a postupci svih zvaničnika bit će pravno procijenjeni“, rekao je Putin Alijevu tada.

Rusija je pokrenula krivičnu istragu o ovom slučaju u jesen, ali neposredno prije kraja 2025. godine, azerbejdžanski zvaničnici su izvijestili da su primili obavještenje o raskidu ugovora od Istražnog komiteta Rusije, što ukazuje da se niko u Rusiji neće suočiti sa odgovornošću zbog incidenta. Govoreći na konferenciji za novinare krajem godine, azerbejdžanski ministar vanjskih poslova Džejhun Bajramov osudio je neaktivnost Rusije.  

„Nesumnjivo, ovaj korak postavlja vrlo ozbiljna pitanja za nas“, rekao je Bajramov.

Bajramov je, također, napomenuo da Rusija odugovlači sa osiguravanje odštete za žrtve nesreće. „Činjenicu da je avion oboren kasnije je priznala i ruska strana, a najavljene su i isplate odštete. Ovo je bila važna izjava“, rekao je Bajramov. „Očekujemo da će se ovaj proces završiti“.

Nekoliko dana kasnije, ruski zvaničnici su ponovili namjeru Moskve da ispuni obećanje o odšteti, ali nisu dali nikakve konkretne informacije o vremenskom okviru.  

"Posvećeni smo potpunoj implementaciji svih sporazuma koje su lideri Rusije i Azerbejdžana postigli nakon sastanka u Dušanbeu 9. oktobra", citirao je News.ru zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Mihaila Galuzina.

U međuvremenu, Kazahstan je pomogao u oživljavanju osjećaja nezadovoljstva u Bakuu objavljivanjem neuvjerljivog, privremenog izvještaja na kraju godine o uzroku nesreće, koja se dogodila u blizini aerodroma u kazahstanskom gradu Aktau. Privremeni izvještaj nije mnogo detaljnije objasnio početne nalaze sadržane u preliminarnom izvještaju o istrazi nesreće objavljenom prošlog februara. Oba izvještaja su napravljena „diplomatski“ tako da se njima žele  izbjeći dalje kontroverze ili ljutnju Azerbejdžana ili Rusije.

U privremenom izvještaju je navedeno da dva faktora sprečavaju istražitelje da donesu konačnu procjenu – kašnjenje u ispitivanju evidencije održavanja i nastavak rada na „analizi rizika za letove iznad ili blizu zona sukoba“.

„Istražna komisija zauzima uravnotežen pristup i svi zaključci će biti objektivni i zasnovani isključivo na činjenicama“, navodi se u privremenom izvještaju.  

Izvještaj nije dao nikakve naznake o tome kada bi konačni izvještaj o nesreći mogao biti objavljen, već je navedeno samo da će biti objavljen na web stranici Ministarstva saobraćaja kada bude završen.