31.03.2022.

Navijati za Rusiju, kriviti Zapad: Evolucija izvještavanja srpskih tabloida o ratu u Ukrajini

Ruska invazija na Ukrajinu redovno se pojavljuje na naslovnim stranama tabloidnih medija u Srbiji od njenog početka pre skoro mesec dana. Po tome se ne razlikuju od ostalih medija. Ono što ih izdvaja, međutim, su naslovi koji otvoreno podržavaju Rusiju u prvim danima invazije, kao i dosledno tumačenje prema kojem su Zapad i sama Ukrajina glavni krivci za sukob.

Prorusko izveštavanje najvećih tabloida u Srbiji (Informer, Alo, Srpski telegraf, Kurir, Objektiv, Večernje novosti), koji su ujedno i najčitaniji štampani mediji u zemlji, godinama je stalni trend. Prema dostupnim istraživanjima, javno mnjenje u Srbiji je izrazito prorusko u poređenju sa ostatkom regiona, a ruski predsednik Vladimir Putin bio je najpopularniji strani političar u 2021. Istraživači ove rezultate delom pripisuju tabloidnim izveštajima.

Istovremeno, ovi mediji su snažno pristrasni u korist vladajuće Srpske napredne stranke od njenog dolaska na vlast 2012. Oni su, takođe, izvor značajnog dela medijskih napada na opoziciju i kritičare vlasti.

Postoje snažne indicije da vladajuća stranka ima uticaj na uređivačku politiku ovih medija. To uključuje “curenje” informacija iz državnih institucija u tabloide, ali i činjenicu da su redovni dobitnici javnih poziva za finansiranje, koji se smatraju politiziranim.

“Ukrajina napala Rusiju”: uvod u rat

Jedna od naslovnih stranica tabloida Informer koja je izazvala najviše kontroverzi objavljena je 22. februara 2022. godine, dva dana pre ruske agresije. Glavni naslov je glasio “Ukrajina napala Rusiju”, dok je drugi naslov obaveštavao čitaoce da “Amerika gura svet u haos”. Tek na samom dnu stranice bila je glavna vest u većini svetskih medija – da je ruski predsednik Vladimir Putin noć ranije najavio priznanje Narodnih republika Donjeck i Lugansk.

“Ukrajina je juče napala Rusiju! Ruska vojska ubila je pet ukrajinskih vojnika koji su pokušavali da pređu granicu u dva oklopna vozila”, javio je Informer.

 

Ova priča je, takođe, spomenuta u BBC-jevom izveštaju o događajima od prethodnog dana kao primer ruskih dezinformacija.

“Nema dokaza koji bi sugerisali da se bilo koja od ovih stvari dogodila, ali zvaničnici su primorani da negiraju bilo kakvu tvrdnju, bez obzira koliko apsurdna ili malo verovatna bila”, napisao je dopisnik BBC-ja Paul Adams 21. februara.

Na kraju teksta Informer je objavio i kratku informaciju da je ukrajinska vlada negirala napade na Rusiju i nazvala izveštaje izmišljenim.

Na prvoj verziji naslovne strane Večernjih novosti, još jednog provladinog lista, od 22. februara objavljena je i informacija o ubistvu petorice ukrajinskih vojnika. Ta informacija je uklonjena iz štampane verzije koja je tog dana bila dostupna u Beogradu, verovatno nakon što je označena kao lažna vest.

Na naslovnoj strani Informera dan kasnije, 23. februara, objavljeno je da je „Putin matirao Ukrajinu“, a da se, dan nakon što je Rusija priznala nezavisnost Donjecka i Luganska, Ukrajinci povlače i da „rata neće biti ”. Dan kasnije Rusija je napala čitavu teritoriju Ukrajine iz više pravaca.

Prvi dani rata: Navijanje za brzu pobedu Rusije

Prve dane rata, posebno 25. i 26. februar, obeležilii su naslovi u izrazito podržavajućem tonu za Rusiju, s predviđanjima o skoroj pobedi Moskve.

“Čak i sa tonama oružja, municije i opreme koju su zapadni saveznici isporučili Ukrajini u samo poslednjih nekoliko sedmica, ukrajinska vojska je bila nadjačana većim, tehnološki naprednijim ruskim snagama koje su pokrenule višestruku invaziju, izveštava New York Times “, objavio je Srpski telegraf, u tekstu pod naslovom „Rusi Ukrajinu gaze kao plitak potok”.

U petak, 25. februara, Informer je objavio sledeći naslov: „Putinov udar groma – Rusi stigli u Kijev za jedan dan“, obaveštavajući čitaoce da je „sva ukrajinska protivvazdušna odbrana uništena za nekoliko sati“, što je očigledno bila netačna informacija, s obzirom da je Ukrajina nastavila da koristi sisteme protivvazdušne odbrane u narednim nedeljama.

Naslovne stranice istog dana imale su sličan ton: “Probuđeni medved je besan: Rusi pregazili Ukrajinu za jedan dan”, prenosi Objektiv, dok Alo piše da je “Putin stigao do Kijeva za jedan dan” i da je “ruski uragan pogodio Ukrajinu.”

U naredna dva dana tabloidi su objavili da se Ukrajina sprema da se preda, što se takođe pokazalo netačnim.

„Rusi u Kijevu: Zelenski blizu kapitulacije“ (Objektiv, 26. februar), „Rusi u Kijevu: Ukrajina moli za milost“, „Putin gazi sve pred sobom“ (Informer, 26. februar), „Putin ulazi u Ukrajinu i diktira uslove pregovora “(Alo, 26. februar) – to su bili neki od naslova prvih dana rata.

Procene uspešnosti ruskog napretka i dalje se razlikuju, ali je trenutno sigurno da nije bilo “munjevite” pobede Rusije niti je ruska strana u četvrtoj nedelji sukoba u stanju da u potpunosti diktira uslove pregovora.

U vreme objavljivanja ovih naslova, zvanična Srbija je upravo formulisala svoj stav o događaju, koji je objavljen 25. februara uveče, 36 sati nakon početka rata. Kašnjenje je kritikovano od strane dela javnosti.

U zaključcima koje je usvojio Savet za nacionalnu bezbednost izražena je podrška teritorijalnom integritetu Ukrajine i naglašeno da je njegovo kršenje „pogrešno“, ali i zauzet stav da Srbija neće uvoditi sankcije Rusiji.

U narednih nekoliko dana, provladino izveštavanje tabloida ostalo je izrazito prorusko. Dana 1. marta, Informer je prenio informaciju ruske agencije Sputnjik, koja je citirala saopštenje ruskog Ministarstva odbrane koje je objavilo da ukrajinska vojska "u velikim količinama koristi municiju punjenu fosforom, što je zabranjeno".

Ova informacija objavljena je pod naslovom: „UKRAJINCI PRELAZE PRAG PUTINOVE TOLERANCIJE, KORISTE ZABRANJENO ORUŽJE?! Ako Moskva odgovori identično, OSTAĆE SAMO PRAŠINA”!

Kasnije je ukrajinski zvaničnik, kako prenosi The Times, optužio Rusiju da koristi isto oružje.

Tabloid Alo je, sA druge strane, na svojoj web stranici objavio nekoliko naslova protiv Zapada, odnosno Evropske unije i Sjedinjenih Država. Neki od njih su bili „PRAVO LICE FAŠIZMA: Zapad je započeo ekonomski i politički rat sa ciljem potpunog uništenja identiteta Rusije“, 1. marta, u kojem se navodi da je Zapad planiranim sankcijama odlučio da „uguši jedini glas ljudske slobode”.

Drugi naslov, objavljen istog dana, glasio je: “CARSTVO LAŽI: Evo kako Zapad izveštava o ukrajinskoj krizi – mrtvi se bude kad se kamere ugase, fotomontaža je novo oružje!”. To je primjer trenda antizapadnog izveštavanja koji je već započeo i koji se, uprkos promenama u nekim drugim aspektima izveštavanja, nastavlja.

Smena?

Na hitnoj sednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2. marta, Srbija je, zajedno sa još 140 zemalja, glasala za rezoluciju kojom se nedvosmisleno osuđuje

ruska agresija. Od tog dana, izveštavanje o ratu od strane tabloida se donekle promenilo, iako bi bilo nategnuto to nazvati potpunim preokretom.

Na dan glasanja, ambasadori zemalja članica EU objavili su tekst u tabloidu Kurir u kojem su pozvali Srbiju da podrži ovo glasanje u Ujedinjenim nacijama. Istovremeno, Kurir je na naslovnoj strani tog broja objavio tekst u kojem se osuđuje “licemerje Zapada” koji je bombardovao SR Jugoslaviju 1999. godine, a sada osuđuje rusku agresiju.

Nakon usvajanja rezolucije, Informerova web stranica objavila je da traži od Rusije da obustavi "specijalnu operaciju", termin koji su ruske vlasti koristile za rat. U tekstu rezolucije UN-a korišten je termin „agresija“.

Međutim, neki komentatori, poput balkanskog stručnjaka Floriana Biebera, pitali su se da li je došlo do zaokreta u izveštavanju kada je isti tabloid rusku vojsku ispred grada Mariupolja nazvao „okupatorima“.

U naredne dve sedmice, izveštavanje tabloida prestalo je otvoreno podržavati rusku agresiju i zauzelo je neutralniji stav prema sukobu, koji je Informer 7. marta označio kao "bratoubilački rat", iako su naslovi ostali senzacionalistički. Fokus se pomerio ka posledicama koje bi rat imao po svet i Srbiju, sa naslovima kao što su „Novi Černobil na pomolu“ (Kurir, 5. mart) i „Ekonomska apokalipsa“ (Informer, 6. mart).

Istaknuta je i patnja stanovništva u Ukrajini.

“VIDEO KOJI SLAMA NAJTEŽA SRCA!” Dečak prelazi granicu Ukrajine: EGZODUS, PORODICE SE PODELJENE!, Republika, portal Srpskog telegrafa, objavljen 9. marta, izveštava o dečaku koji sa majkom prelazi poljsko-ukrajinsku granicu, bežeći od rata.

U međuvremenu, Informerov sajt je 10. marta objavio da je situacija u opkoljenom Mariupolju dramatična i da veliki broj ljudi nema hranu. Dan kasnije, isti tabloid je objavio da "više od 954.000 Ukrajinaca trenutno nema struju zbog ruske invazije na Ukrajinu", koristeći jače riječi da opiše vojnu akciju Rusije nego pre nedelju dana.

Večernje novosti, novine u većinskom državnom vlasništvu, ostale su izuzetak, nastavljajući da prikazuju rat kao opravdan i ističući neonacističke elemente u ukrajinskoj vojsci.

List je 8. marta objavio “istorijski dodatak” o “dve decenije podaništva neonacistima u Ukrajini”. Nekoliko dana ranije objavljeno je povlačenje ukrajinske vojske pod naslovom „Nacisti beže i uništavaju sve pred sobom“, dok je 13. marta objavljen tekst iz proruskog časopisa Pečat pod naslovom „Zašto je Rusija u pravu“.

Konstanta u izvještavanju: Glavni krivac je Zapad

Iako su od početka marta zauzeli nešto neutralniji stav prema stranama u ratu, svi tabloidi su ostali pri poruci da je Zapad kriv za sukob. Ovaj narativ se nadovezuje na dugogodišnji trend antizapadnog izveštavanja ovih medija.

Portal Republika je 9. marta objavio rezultate svoje ankete u kojoj je, kako se navodi, glasalo više od 2.000 ljudi, odgovarajući na pitanje „Ko je kriv za rat u Ukrajini?“. Rezultati su bili: 8,72 posto Ukrajina; 9,58 Rusija i 81,7 posto zapadne zemlje. Ovi nalazi se uklapaju u tumačenje uzroka rata u provladinim tabloidima.

Na primer, web stranica Informera objavila je 10. marta da “izveštaj bivšeg američkog ambasadora u Moskvi iz 2008. godine, koji je objavio Wikileaks, pokazuje da su SAD vrlo dobro znale kakve posledice može izazvati članstvo Ukrajine u NATO-u”. Objavljena su i upozorenja Henryja Kissingera, Noama Chomskog i američkog političara Tulsija Gabarda o provociranju Rusije širenjem NATO-a, uz naslove poput "Katastrofa će proganjati Zapad".

Takođe 10. marta, Informer je objavio da “Amerikanci guraju Poljsku u rat sa Rusijom”, zbog neslaganja oko isporuke borbenih aviona MiG-29 Ukrajini. Tako se tumačila politika Vašingtona prema Kijevu i pre početka rata.

Brojni tabloidi su se fokusirali na navodno oružje – nuklearno i biološko – koje je Ukrajina dobila od Sjedinjenih Država sa namerom da ga u budućnosti koristi protiv Rusije. Ovaj narativ sugeriše da su Zapad i Ukrajina odgovorni za rat, koji je bio preventivan.

"Ukrajina je svojevremeno dobijala plutonijum potrebnog kvaliteta iz inostranstva za proizvodnju nuklearnog oružja, a postoji razlog da se veruje da se to nije dogodilo bez učešća Sjedinjenih Država", rekao je predstavnik "jednog od nadležnih ruskih resora" za Sputnjik 6. marta.

Isti mediji su ranije objavili da je bivši ukrajinski premijer Nikolaj Azarov, koji je tu funkciju obavljao za vreme mandata proruskog predsednika Viktora Janukoviča, rekao da NATO planira da počne Treći svetski rat upotrebom nuklearnog oružja protiv Rusije, a Kijev će igraju ključnu ulogu u njegovom pokretanju.

U tekstovima nisu predstavljeni nikakvi konkretni dokazi u prilog ovim tvrdnjama. Večernje novosti su 6. marta objavile i da je Ukrajina na putu da u bliskoj budućnosti napravi atomsko oružje i da su ruske agencije i mediji u nedelju objavili opširne tekstove o tome, pozivajući se na „kompetentan izvor“.

Istog dana Večernje novosti su objavile da je portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov „objasnio da je Pentagon ozbiljno zabrinut nakon

početka ruske operacije zaštite civila u Donbasu zbog mogućnosti otkrivanja tajnih bioloških eksperimenta u Ukrajini.”

“Dokumentaciju od radnika ukrajinskih biolaboratorija o hitnom uništavanju posebno opasnih uzročnika kuge, antraksa, tularemije, kolere i drugih smrtonosnih bolesti dobili smo 24. februara. Dokumente sada analiziraju ruski stručnjaci iz korpusa radijacijske, hemijske i biološke zaštite”, rekao je Konašenkov.

List Alo je nekoliko dana kasnije objavio navode ruskog Ministarstva odbrane o projektu UP-4, koji je navodno realizovan uz učešće laboratorija u Kijevu, Harkovu i Odesi sa ciljem širenja patogena preko ptica, u saradnji sa Sjedinjenim Državama.

Prema ruskom vojnom izvoru, kako prenose srpski tabloidi, Amerikanci su već uspeli da uklone većinu dokumentacije o ovom i sličnim projektima, uključujući baze podataka, biomaterijale i opremu, Lavovskom istraživačkom institutu za epidemiologiju i higijenu i američkom konzulatu. Kasnije je objavljeno da se detalji projekta nalaze i na sajtu Ambasade SAD u Ukrajini, ali da su odatle uklonjeni.

BBC je potom objavio tekst u kojem se navodi da nema dokaza ni za jednu od ovih tvrdnji. Srpski dnevni list Politika je 9. marta objavio i tekst u kojem se navodi da Ukrajina, uz pomoć Sjedinjenih Država, priprema biološko oružje, a od 1998. godine Amerika podržava rekonstrukciju sovjetskih laboratorija. Međutim, u tekstu se tvrdi da je biološko oružje "moglo" biti razvijeno u ovim laboratorijama, a ne da je to definitivno bio slučaj.