„Namjerno ili ne, Rusija je i dalje opasna“: EU pooštrava stav nakon pada drona u Rumuniji

Moskva nastavlja testirati granice NATO i EU – a zapadni lideri gube strpljenje. Nakon što je ruski dron udario u stambeni objekat u Rumuniji, blok se priprema da ojača svoj istočni bok i uvede 21. rundu sankcija. Prema Kremlju, EU treba „začepiTI“. 

„Ruski rat agresije prešao je još jednu granicu“, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, nakon što se ruski dron srušio u Rumuniji. Brisel, dodala je, će nastaviti jačati sigurnost i odvraćanje duž istočne granice EU.  

„Pripremamo 21. paket sankcija“, najavila je Von der Leyen. 

Odgovor evropskih institucija uslijedio je nakon što se ruski dron lansiran tokom noćnog napada na Ukrajinu srušio na stambenu zgradu u gradu Galaći, blizu ukrajinske granice. Dvije osobe su zadobile lakše povrede, a zgrada je pretrpjela značajnu štetu. 

Prema Reutersu, ovo je prvi put od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine da je dron u Rumuniji pogodio gusto naseljeno područje i ranio civile. 

 Bukurešt je potom odlučio zatvoriti ruski generalni konzulat u Konstanci i proglasiti generalnog konzula Andreja Kosilina personom non grata. Predsjednik Nicușor Dan pozvao je na koordiniran međunarodni odgovor. 

Šefica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas opisala je incident kao „očigledno i ozbiljno kršenje suvereniteta Rumunije i evropskog zračnog prostora“.  

„Rusija je odavno prestala poštovati granice“, napisala je Kallas na X.  

Kallas je dodala da su se ministri vanjskih poslova EU u četvrtak već složili da pojačaju pritisak na Rusiju, povećaju podršku Ukrajini i povećaju ulaganja u evropsku odbranu. 

Braniti svaki centimetar 

Posljednjih dana, Evropska komisija je više puta upozoravala na rastući broj hibridnih incidenata i sigurnosnih kršenja duž istočnog krila EU. Tokom posjete Litvaniji krajem maja, Von der Leyen je rekla da takvi napadi nisu izolovani incidenti, već dio šire ruske strategije usmjerene na destabilizaciju demokratskih društava. 

Komisija, također, zagovara dalja ulaganja u sisteme protivvazdušne odbrane, tehnologiju za borbu protiv dronova i projekte osmišljene za jačanje istočne granice EU. 

 Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte uvjerio je rumunskog predsjednika u "apsolutnu solidarnost" saveza s Rumunijom. Tvrdi da je NATO spreman braniti "svaki centimetar" savezničke teritorije.  

"Neodgovorno ponašanje Rusije predstavlja opasnost za sve nas", dodao je Rutte. 

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot opisao je napad na stambenu zgradu kao neodgovoran čin i pozvao ruskog ambasadora u Parizu. Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski rekao je da je "bez obzira na to da li je napad bio namjeran ili rezultat nesposobnosti, Rusija i dalje opasna i moramo se braniti od nje". 

Incident su osudili i njemački kancelar Friedrich Merz i britanska ministrica unutrašnjih poslova Yvette Cooper, koji su rekli da je rusko kršenje zračnog prostora NATO-a bio "izuzetno opasan i neodgovoran" čin. 

Podrška iz Kijeva 

Kremlj je tvrdio da nema dokaza da se radi o ruskom dronu. Međutim, rumunske vlasti su dron identificirale kao Geran-2, rusku verziju iranskog drona Shahed. 

Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije, odbacio je evropske kritike, upozoravajući da bi se slični incidenti mogli nastaviti sve dok blok podržava Ukrajinu.  

„U svakom slučaju, sve zemlje EU moraju zašutjeti po ovom pitanju. Evropske države su direktni učesnici u ratu protiv Rusije i niko se više ne raspravlja o tome“, napisao je na ruskoj platformi društvenih medija Max. 

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Kijev spreman pružiti Rumuniji svaku podršku koja joj je potrebna. Također je pozvao EU da usvoji nove oštre sankcije protiv Rusije. 

Prema riječima ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrija Sibihe, incident je još jednom pokazao da ruska agresija prijeti ne samo Ukrajini, već cijeloj crnomorskoj regiji i Evropi u cjelini. Jačanje ukrajinske protivvazdušne odbrane, tvrdio je, također je od vitalnog značaja za sigurnost susjednih država članica NATO-a i EU. 

SAFE da bi Evropa bila sigurna 

Rumunija je jedna od pet zemalja koje su već potpisale sporazume o zajmu u okviru novog odbrambenog instrumenta EU SAFE. Program je osmišljen kako bi pomogao državama članicama da finansiraju zajedničke odbrambene projekte, ojačaju vojne kapacitete i investiraju u evropsku odbrambenu industriju, posebno na istočnom krilu Unije. 

Poljska je već primila prvu uplatu iz programa SAFE, osiguravši 6,6 milijardi eura - oko 15 posto ukupne alokacije od preko 43 milijarde eura. Zemlja je, također, najveći korisnik instrumenta. Uz Poljsku, Litvanija, Hrvatska, Rumunija i Belgija potpisale su sporazume o zajmu u okviru programa, dok druge zemlje još nisu završile pregovore o uslovima. 

Ruski napad dronom u Rumuniji nije prvi incident u kojem se rat Moskve proširio na teritoriju država članica NATO-a ili EU. Međutim, za Brisel ova epizoda služi kao još jedan podsjetnik da se rat u Ukrajini i sigurnost Evrope više ne mogu tretirati kao odvojena pitanja.