Kuba i Kolumbija, glavni regrutni centri za rusku vojsku u Latinskoj Americi 

Novi izvještaj dokumentira obmanjujuće taktike Moskve za povećanje broja stranih boraca. Hiljade ih se šalje na front bez obuke.  

Ruska invazija na Ukrajinu sada je u petoj godini i ne pokazuje znakove kraja. Pritisak na vojske s obje strane granice povećao je oslanjanje obje zemlje na regrutaciju hiljada stranaca, koji se prvenstveno šalju u visokorizične operacije na prvim linijama fronta. Nekoliko vlada upozorilo je na ovu praksu i pozvalo svoje građane da ne nasjedaju na unosne ponude, koje su često obmanjujuće. Novi izvještaj koji su objavile Međunarodna federacija za ljudska prava (FIDH) i dvije druge organizacije analizira regrutaciju stranaca u Rusiji i dokumentuje kampanju Moskve usmjerenu na ranjive populacije putem obmanjujućih strategija. 

Prema ukrajinskim obavještajnim podacima navedenim u studiji, 18.000 stranaca bori se u ruskim redovima. Moskovska vojska povećala je regrutaciju u inozemstvu za 30 posto između prošlog septembra i februara. Studija tvrdi da ovo "odražava rusku strategiju diverzifikacije i proširenja svog fonda dostupnih boraca" građanima iz stranih zemalja. Nakon što je regrutovao građane iz ključnih područja uticaja poput Centralne Azije i Afrike, Kremlj se sada okrenuo i Latinskoj Americi u svom ratu protiv Ukrajine. Kuba i Kolumbija su glavna žarišta regrutacije u regiji, uz neke izolirane slučajeve u Argentini i Brazilu. 

Korištenje stranih dobrovoljaca u ovom ratu nije novost. Od marta 2022. godine, samo nekoliko sedmica nakon početka ruske invazije, i Ukrajina i Rusija su odobrile uključivanje boraca iz drugih zemalja. Ukrajina je osnovala Međunarodnu legiju, a Rusija je pokrenula veliku kampanju za olakšavanje ulaska stranaca u svoje redove: ubrzala je proces izdavanja viza i pojednostavila postupak za dobijanje ruskog državljanstva za svakoga ko je potpisao ugovor od najmanje godinu dana sa oružanim snagama. Pored ovih administrativnih prednosti, ono što je najviše privuklo dobrovoljce bile su plaće: mjesečne isplate koje počinju od oko 3.000 eura i jednokratni bonusi do 30.000 eura. 

S ovim podsticajima, broj stranih regruta samo je nastavio rasti. U Latinskoj Americi, zemlja iz koje dolazi najviše muškaraca je Kuba. Ukrajinska vojna obavještajna služba procjenjuje da je ruska vojska ugovorom angažirala 20.000 kubanskih državljana. Prema istom izvoru, prosječno vrijeme preživljavanja ovih regruta je jedva 150 dana nakon njihovog raspoređivanja na bojno polje. Izvještaj navodi da je broj stranih boraca poginulih u borbi 3.388 - broj koji je dala ukrajinska obavještajna služba, ali koji je nemoguće nezavisno provjeriti. 

„Izvještaji iz 2026. godine ukazuju na to da čak jedan od pet stranih boraca pogine u borbi, a gotovo polovina tih smrti dogodi se u prva četiri mjeseca raspoređivanja na bojnom polju“, navodi se u istraživanju.  

To se dešava jer su mnogi raspoređeni u visokorizične jurišne jedinice bez adekvatne obuke, što rezultira onim što je poznato kao napadi „topovskog mesa“. 

Kubanski ratni zarobljenik kojeg je intervjuirala organizacija Truth Hounds - organizacija koja istražuje zločine počinjene u Ukrajini - tvrdio je da je njegova glavna motivacija za borbu protiv Rusije bio bijeg iz svoje zemlje.  

„Novac i život na Kubi, to je sranje. Milioni Kubanaca su na frontu, i ja sam ih vidio“, rekao je, prema izvještaju.  

Čovjek je rekao da je regrutovan putem Facebooka za posao u civilnom sektoru koji je zahtijevao samo popunjavanje digitalnog obrasca. Obećana isplata bila je 1.700 eura. Po dolasku u Rusiju, shvatio je da je to prevara. 

Iste ove mreže imaju snažno prisustvo i u Kolumbiji, zemlji koja je, nakon decenija unutrašnjih sukoba, jedan od najvećih svjetskih izvoznika plaćenika. Kompanije koje obično osnivaju visokorangirani bivši vojni oficiri djeluju kao posrednici za regrutaciju u mnoge zemlje, uključujući Rusiju, Ukrajinu, Meksiko i Sudan. Istraga lokalnih novina El Espectador imenuje firmu pod nazivom Global Qowa Al Basheria, koju su osnovala dva brata prezimena Batte, obojica penzionirani pukovnici kolumbijske vojske. Obojica su od aprila sankcionirani od strane američkog Ministarstva finansija zbog slanja Kolumbijaca da se bore u sudanskom građanskom ratu. 

Iako mnogi ulaze u posao znajući da će ići u rat, većina ne očekuje da će postati topovsko meso. Kolumbijac koji se trenutno bori u ruskim redovima rekao je za EL PAÍS da se prijavio preko TikTok naloga, prateći prijatelja koji je učinio isto i kojem je obećana mjesečna plata od 3.000 eura. Nijedan od njih nije zamišljao da će postati "mamac". 

"Stranci su prvi koji se šalju na prve linije. Kada stignemo, kažu nam da ćemo biti obučavani tri mjeseca, ali nakon 15 dana već smo u borbi", kaže on u WhatsApp pozivu iz bolnice gdje se oporavlja od povreda zadobijenih od napada dronom.  

Pošto se ne može boriti, prima samo oko 420 eura mjesečno. Uprkos povredama ruke i bubrega, Kolumbijac tvrdi da „niko ne dobija bolovanje, čak ni zbog bolesti“.  

„Vidio sam ljude sa samo jednom nogom kako se šalju na front“, rekao je Kolumbijac.  

Jimena Reyes, direktorica za Ameriku u FIDH-u, kaže da izvještaj ne samo da dokumentuje obmanjujuće strategije Kremlja za regrutovanje stranaca, već i detaljno opisuje fizičko i psihičko zlostavljanje koje se koristi u istu svrhu. To je slučaj i sa nekoliko muškaraca iz Centralne Azije intervjuiranih za istragu. 

„Reći migrantu da će biti pritvoren ili deportovan ako ne potpiše ugovor je zlostavljanje“, objasnila je Reyes u telefonskom intervjuu. „Ali ova praksa se ne zaustavlja u ovoj fazi. Jednom kada se nađu u borbi, dokumentovali smo da su mnogi čak i mučeni, jer navodno nisu uložili potreban trud“. 

Izvještaj preporučuje da države preduzmu mjere za suzbijanje regrutacije. S jedne strane, poziva vlade da donesu zakone kojima se kriminalizuje trgovina, kao što je Kolumbija učinila ove godine.  

„To je stvar političke volje i brige za najsiromašnije i najugroženije, koji su ti koji postaju žrtve ovih shema“, objašnjava Reyes.  

Istovremeno, izvještaj također upozorava na kriminalizaciju onih koji postanu žrtve ovih obmanjujućih strategija i koji su, „na sistematskom nivou“, izloženi trgovini ljudima. 

Kolumbijski borac u Rusiji koji je razgovarao s EL PAÍS-om kaže da je boravak tamo „pakao“, ali se, također, boji da će biti kriminaliziran u vlastitoj zemlji, kao što se dogodilo u nekim afričkim zemljama onima koji su optuženi da su plaćenici.  

„Svi želimo da odemo odavde, iako se čini kao nemoguć cilj“, kazao je ovaj Kolumbijac.