Kremlj može sakriti broj žrtava. Ne može sakriti grobove

Dok rat u Ukrajini traje, Moskva ulaže velike napore da sakrije podatke o žrtvama zatvaranjem baza podataka i krivičnim gonjenjem onih koji dokumentuju mrtve.

U septembru je ruski sud osudio muškarca srednjih godina u Jaroslavlju na 14 godina zatvora  - kaznu koja je obično rezervisana za najizopačenije ubice u zemlji. Njegov zločin? Fotografisanje nadgrobnih spomenika ruskih vojnika koji su poginuli u Ukrajini.

Dok Kremlj šuti o brojkama žrtava na bojnom polju, nezavisni novinari i aktivisti koristili su fotografije kako bi dokumentovali pravi broj žrtava u ratu, otkrivajući gubitke daleko veće nego što je Moskva javno priznala.

„Sve veći broj grobova  - to mora da je prizor koji jako uznemirava vlasti jer ih podsjeća na neuspjeh Putinovog rata“, rekao je Jan C. Behrends iz njemačkog Centra za savremenu historiju Leibniz. „Toliko ljudi je poginulo“.

Posljednjih mjeseci, ruske vlasti su izdale upozorenja da bi fotografisanje grobova vojnika moglo rezultirati doživotnim zatvorom, dok je Federalna služba sigurnosti patrolirala grobljima u zemlji u potrazi za počiniteljima. Od ljeta je uhapšeno nekoliko desetina ljudi širom Rusije. Zvanična optužba u ovim zatvorenim suđenjima je izdaja  - konkretno, saradnja s ukrajinskim obavještajnim službama.

Ruski gubici od početka potpune invazije na Ukrajinu su zapanjujući. Rusija 200, baza podataka za praćenje žrtava koju su kreirali nezavisni medij Mediazona i ruski servis BBC-a, navodi imena skoro 283.000 mrtvih vojnika, uključujući detalje o okolnostima njihove smrti. Ali Mediazona, koja se oslanja na informacije iz otvorenih izvora poput objava na društvenim mrežama i izvještaja u lokalnim medijima, nema resurse i pristup da dokumentuje svaku smrt na bojnom polju.

Druge organizacije procjenjuju da je broj poginulih znatno veći. Ministarstvo vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva i holandske obavještajne službe procjenjuju da su ruski gubici veći od pola miliona, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u julu objavio da je 700.000 ruskih vojnika poginulo boreći se u Ukrajini.

Čak i najskromnije procjene ruskih gubitaka u Ukrajini daleko premašuju sovjetske žrtve u Afganistanu, sukobu koji je trajao skoro deceniju od njegovog početka 1979. godine. Tada, kao i sada, Kremlj se trudio da sakrije stvarne posljedice rata.

Rođacima onih koji su poginuli u Afganistanu bilo je zabranjeno da na nadgrobne spomenike ugraviraju mjesto smrti svojih voljenih.

„Niste mogli označiti grob na bilo koji način koji bi ukazivao na to da je osoba poginula u ratu“, rekao je Jeff Jones, profesor historije na Univerzitetu Sjeverne Karoline.

„Neki [rođaci] su zapravo bili prisiljeni da održavaju sahrane noću kako ne bi privukli pažnju“, dodao je Jones.

Kasnije je rođacima bilo dozvoljeno da ugraviraju riječi „herojski poginuo ispunjavajući međunarodnu dužnost“, ali „poginuo u Afganistanu“ nikada nije bilo dozvoljeno.

 Na početku rata u Ukrajini, Kremlj nije bio baš toliko oprezan. U septembru 2022. godine, šest mjeseci nakon početka potpune invazije Moskve, ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je da je u sukobu poginulo 5.937 ruskih vojnika.

Od tada je bilo malo zvaničnih saopštenja o ruskim žrtvama. Kako se njena „specijalna vojna operacija“ pretvorila u dugotrajni sukob, Moskva je pojačala napore da prikrije brojke, zatvarajući nove puteve istrage za svakoga ko pokušava dokumentovati broj žrtava.

U aprilu 2024. godine, portparol Kremlja podsjetio je novinare da su informacije o žrtvama „državna tajna“ i da izvještavanje o gubicima ostaje „isključiva nadležnost Ministarstva odbrane“.

Kasnije te godine, Rosstat, rusko službeno statističko tijelo, zabranio je pristup svojim podacima o prekomjernoj stopi smrtnosti u zemlji, koji su bili dostupni od 1990-ih kao dio napora za liberalizaciju tokom perestrojke i glasnosti.

Podaci Rosstata bili su neprocjenjiv izvor za provjeru informacija o žrtvama  - i za pobijanje vladinih tvrdnji, kaže Dmitrij Treščanin, urednik Mediazone i koautor knjige Rusija 200.

„Možemo nabrojati sve ime po ime, ali neko iz vlade bi uvijek rekao 'to je lažno'“, rekao je Treščanin. „Ali kada imate službene podatke koji potvrđuju naše proračune, ništa se s tim ne može učiniti“.

 Moskva je, također, prikrivala informacije o sudskim slučajevima koji se tiču ​​mrtvih vojnika. Početkom 2025. godine, ruski novinari su primijetili neviđen porast broja sudskih slučajeva koji se pojavljuju u vezi s vojnicima koji su proglašeni nestalim u akciji ili mrtvima. Vojne jedinice obično traže od sudova da proglase vojnike mrtvima kada se mjesecima ne vrate s bojišta.

„Rast je eksponencijalno rastao  - to je bila velika vijest“, rekao je Treščanin. „Počnete sa 40.000 slučajeva, zatim četiri mjeseca kasnije imate 70.000, a dva mjeseca nakon toga 90.000. Mislim, koliko bi tih ljudi uopće moglo biti?“

Rusija 200 je zabilježila gotovo 90.000 takvih slučajeva u 2025. godini  - više nego deset puta više u odnosu na ranije godine invazije.

„I u nekom trenutku, oni su to jednostavno klasificirali“, rekao je Treščanin, misleći na odluku vlade da ograniči pristup ovim sudskim postupcima krajem 2025. godine.

Što se tiče fotografisanja groblja, Treščanin i njegove kolege sada su oprezni u pogledu korištenja takvih metoda.

„Fotografije grobova i video snimci sahrana bili su važan izvor informacija za nas na samom početku ruske invazije, kada nije bilo dostupno mnogo drugih informacija“, objasnio je.

Ali kada je Kremlj obratio pažnju i zabranio fotografisanje, postala je previše opasna.

 „Naši dobrovoljci su napadnuti na grobljima“, objasnio je Treščanin.

Razlog zašto Kremlj tako ljubomorno čuva informacije o svojim gubicima je da bi lakše angažovao vojnike za potpunu invaziju na Ukrajinu, rekao je Ian Matvejev, ruski vojni analitičar i saradnik pokojnog ruskog disidenta Alekseja Navaljnog.

„Ovo je način da se obmanu potencijalni regruti. Kada bi ljudi mogli lako saznati koji procenat vojnika po ugovoru preživi na frontu  - ili koliko dugo će novi regrut vjerovatno izdržati  - bilo bi izuzetno teško regrutovati čak i 30.000 vojnika mjesečno“, rekao je Matvejev.

Prikrivanjem gubitaka, Moskva bi mogla pokušati impresionirati „vanjsku publiku  - konkretno, Donalda Trumpa  - kako bi ga uvjerila da je Putinova vojska na ivici pobjede u ratu“, dodao je Matvejev.

Sa svakim novim ograničenjem Kremlja, novinari su prisiljeni prilagoditi svoje metode.

„Rusija je velika“, rekao je Treščanin. „Ako se nešto uguši na jednom mjestu, to znači da, obrnuto, nešto drugo na kraju se pojavi negdje drugdje“.