Komisija UN-a zaključila da napadi dronovima ruskih oružanih snaga na civile u Hersonskoj oblasti predstavljaju zločine protiv čovječnosti i ubistvo

Od jula 2024. godine, ruske snage su više puta ubijale i ranjavale civile na području koje se proteže na više od 100 kilometara duž desne obale rijeke Dnjepar u Hersonskoj oblasti. Napadi dronovima bili su česti, sistematski i provedeni kao dio koordinirane državne politike, navodi se u izvještaju.

Napadi su slijedili redovni obrazac i isti modus operandi, što pokazuje da su bili planirani, vođeni i organizirani. Nema informacija koje ukazuju na to da su ruske vojne i civilne vlasti poduzele bilo kakve korake da spriječe ili zaustave počinjenje zločina.

Skoro 150 civila je ubijeno, a stotine drugih povrijeđeno kao rezultat napada dronovima u gradu Hersonu i 16 lokacija u područjima pod kontrolom Ukrajine, prema službenim izvorima. Žrtve su bili muškarci, žene i djeca, uglavnom muškarci. Civili su bili meta napada u raznim okolnostima, dok su izlazili da obavljaju svoje svakodnevne aktivnosti, bilo pješice ili u bilo kojoj vrsti vozila.

Operateri dronova koristili su video zapise koje su kamere ugrađene u dronove prenosile u realnom vremenu, fokusirali su se na ciljeve koji su vidljivo bili civili i bacali eksploziv na njih. Stotine ovih video zapisa redovno su distribuirane na ruskim Telegram kanalima, neki od njih sa hiljadama pretplatnika, prikazujući zločine, kao i tekstualne objave koje najavljuju dalje napade.

Kola hitne pomoći, koja imaju posebnu zaštitu prema međunarodnom pravu, bila su ciljana i česta meta dronova, kako bi se spriječilo da dođu do žrtava koje su prethodno napadnute. Neke od ovih žrtava su umrle kao posljedica toga što nisu na vrijeme prebačene u medicinsku ustanovu. 45-godišnji muškarac iz sela Stanislav ispričao je da je u novembru 2024. godine dron bacio eksploziv u njegovu blizinu dok je vozio moped, a tom prilikom mu je povrijeđena noga.  Stigla je hitna pomoć i dok je primao prvu pomoć, dron je bacio dva eksploziva na kola hitne pomoći.

Upotreba dronova za gađanje civila i civilnih objekata predstavlja kršenje osnovnog principa međunarodnog humanitarnog prava, prema kojem napadi mogu biti usmjereni samo na vojne objekte. Prikupljeni dokazi ne ostavljaju sumnju da su počinioci namjeravali izvršiti ova djela. Komisija stoga zaključuje da su ruske oružane snage počinile ratni zločin namjernog usmjeravanja napada na civile u Hersonskoj oblasti. Komisija je, također, utvrdila da objavljivanje video snimaka ubijanja i ranjavanja civila predstavlja ratni zločin povrede ličnog dostojanstva.

Civilno stanovništvo u područjima pogođenim napadima dronovima živi u stalnom strahu. Stanovnici riskiraju svaki put kada izađu van, jer se boje da će ih dronovi pogoditi. Mnogi čekaju dane kada je oblačno da izađu ili traže zaklon pod drvećem, gdje je to moguće. Strah dodatno izazivaju česte poruke objavljene na Telegramu, poput „Izađite iz grada prije nego što lišće opadne, vi koji ste osuđeni na smrt“.

Okolnosti napada, video snimci i eksplicitne prijeteće tekstualne objave pokazuju da su ruske oružane snage i oni koji ih podržavaju počinili djela ili prijetnje nasiljem sa primarnim ciljem širenja terora među civilnim stanovništvom, kršeći međunarodno humanitarno pravo. Govoreći o ruskim vojnicima, viši zdravstveni stručnjak bolnice u Hersonu rekao je: "Oni jednostavno jure i love civile koji su na putu do posla ili šetaju svoje pse. Bacaju eksploziv iz dronova kao da se radi o video igri".

Obim i intenzitet napada dronovima na civile i civilne objekte, kao i uništavanje kuća i osnovne infrastrukture, ciljanje svih prevoznih sredstava i napadi na hitne i spasilačke službe, učinili su pogođena područja vrlo teškim za život i nisu ostavili stanovništvu drugi izbor osim da odu iz tih svojih domova.

Ponovljeni napadi dronovima, praćeni video snimcima koji ih prikazuju i brojne objave koje eksplicitno pozivaju stanovništvo da odu sugeriraju koordiniranu državnu politiku ruskih vlasti da prisile stanovništvo Hersonske oblasti da napusti to područje. Komisija stoga zaključuje da su ruske oružane snage možda počinile zločin protiv čovječnosti prisilnog preseljenja stanovništva.

Komisija je pregledala više od 300 javno dostupnih video snimaka napada i preko 600 tekstualnih objava na Telegram kanalima i, gdje je to bilo moguće, identificirala žrtve tih napada. Intervjuirala je 91 osobu iz područja pogođenih napadima dronovima, uključujući žrtve, svjedoke, lokalne vlasti i medicinsko osoblje.

Nezavisna međunarodna istražna komisija UN-a o Ukrajini je nezavisno tijelo kojem je Vijeće za ljudska prava UN-a da, između ostalog, istraži sva navodna kršenja i zloupotrebe ljudskih prava i kršenja međunarodnog humanitarnog prava, te srodne zločine u kontekstu agresije Ruske Federacije na Ukrajinu. Komisiju čine Erik Møse (predsjedavajući), Pablo de Greiff i Vrinda Grover.

Komesare je imenovao predsjednik Vijeća za ljudska prava UN-a, oni nisu osoblje UN-a i ne primaju plaću za svoj rad. Dok Ured UN-a za ljudska prava pruža podršku Istražnoj komisiji, komesari služe u svom individualnom svojstvu i nezavisni su od bilo koje vlade ili organizacije, uključujući UN. Svi stavovi ili mišljenja isključivo su stavovi ovlaštenih komesara.