Kina otkriva plan ekonomske "integracije" sa Tajvanom, dok ratni brodovi izvode manevre u blizini obale

Kineska vlada predstavila je "novi put ka integriranom razvoju" sa Tajvanom, uključujući prijedloge da se Tajvancima olakša život, studiranje i rad u Kini.

U isto vrijeme, Kina je poslala do sada najveći broj ratnih brodova koji su se okupili u vodama uz granicu na istoku Tajvana, što je, kako su analitičari rekli, signaliziralo izbor između mirnog "ponovnog ujedinjenja" i vojnog nasilja, samo nekoliko mjeseci nakon predsjedničkih izbora u Tajvanu.

U novim mjerama, koje su u utorak objavili Centralni komitet vladajuće Komunističke partije i Državno vijeće, navodi se da će obalna pokrajina Fujian postati "demonstracijska zona" za integrirani razvoj.

Ukupno 21 mjera uključuje omogućavanje Tajvancima da žive u Fujianu, kao i pristup socijalnim uslugama, proširenje upisa broja tajvanskih učenika u škole u Fujianu i produbljivanje industrijske saradnje.

"Taj potez ima za cilj produbljivanje integriranog razvoja preko tjesnaca u svim oblastima i unapređenje mirnog ponovnog ujedinjenja domovine", navodi se u službenom državnom medijskom izdanju China Daily.

Global Times, informativna kuća koju podržava država, opisao je dokument kao "ekvivalent nacrtu budućeg plana razvoja ostrva Tajvan".

China Daily prenosi da će "gradovi u paru" Xiamen i Kinmen te Fuzhou i Matsu igrati "još istaknutiju ulogu". Ostrva Kinmen i Matsu nalaze se samo nekoliko kilometara od kineskog kopna i imaju neke kulturne i ekonomske veze, ali njima upravlja Tajvan.

Tajvanski mediji opširno su pratili tu najavu, sa posebnim fokusom na mjere koje ohrabruju Tajvance da kupuju kuće i investiraju u Fujian. Odgovori su bili skeptični, a mnogi su ukazivali na krizu tržišta nekretnina u Kini.

„Kineska vlada je isjekla praziluk među svojim ljudima, a sada se okreću Tajvancima“, rekao je jedan komentator, koristeći idiom koji se odnosi na finansijske industrije koje iskorištavaju lakovjerne investitore.

U centru Tajpeja je nekoliko stanovnika izjavilo za Guardian da ih taj prijedlog ne privlači. Terry Hung, 37-godišnji radnik farmaceutske industrije, rekao je da to izgleda "veoma rizično".

“Ne želim ulagati u imovinu u komunističkoj naciji, dijeleći svoju imovinu sa tom vladom. Ne želim radiiti u autokratskoj zemlji, jer ljudska prava i radnička prava kontrolira vlada”, rekao je Hung. “Ako jednog dana vaše mišljenje ne bude u skladu sa stavom vlade, bit ćete u opasnosti da budete uhapšeni ili pritvoreni.”

Hsieh, penzionisana učiteljica, rekla je da mladi ljudi mogu sami donositi odluke, ali "političko okruženje, okruženje uopće itd. u Kini se toliko razlikuju od Tajvana da se Tajvanci možda neće prilagoditi".

Nisu se svi protivili. Mlada asistentica TV produkcije, Shin, rekla je da je zainteresirana za prijedloge za proširenje razmjene za studente i za TV i radio industriju.

“Vjerujem da je svaka prilika za promoviranje razmjene preko tjesnaca i obostrane koristi odlična”, rekla je ona. “Ako postoji prilika, bila bih zainteresirana da odem u Kinu.”

Xi Jinping želi "ponovno ujedinjenje" sa Tajvanom bez rata, iako je rekao da je spreman upotrijebiti silu. Plan integracije se poklopio sa gomilanjem kineskih ratnih brodova u zapadnom Pacifiku za ono što se činilo kao velike vojne vježbe.

Narodnooslobodilačka armija (PLA) poslala udarnu grupu nosača pored južnog vrha Tajvana u zapadni Pacifik, predvođenu nosačem aviona Shandong. Tajvan je, također, otkrio desetine ratnih aviona koji su letjeli novim i dužim uzorcima iznad srednje linije Tajvanskog moreuza i prema ostrvima južno dok su pratili udarnu grupu.

Japansko ministarstvo odbrane otkrilo je dvije flotile od osam ratnih brodova kako plove kroz prolaz Miyako južno od Okinawe, na kursu za koji analitičari kažu da bi se mogao spojiti sa grupom predvođenom Shandongom. Još 36 letova ratnih aviona otkriveno je, sve u prvoj polovini septembra, saopćilo je tajvansko ministarstvo odbrane. Ako se grupe konvergiraju, formirat će se najveći ikada viđeni manevri koji uključuju kineski nosač aviona, rekao je za Financial Times Su Tzu-yun, analitičar Instituta za istraživanje nacionalne odbrane i sigurnosti.

Na Tajvanu, visoki vojni zvaničnik, general Huang Wen-chi, rekao je medijima  da Shandong  "nesumnjivo predstavlja novu prijetnju".

Kineske vlasti nisu dale nikakvu najavu o vježbi, a od objavljivanja nije bilo navigacijskih upozorenja za to područje. PLA je posljednji put održala velike vježbe sa Shandongom na istoku Tajvana kao reakciju na sastanak između tajvanskog predsjednika Tsai Ing-wen i predsjednika Predstavničkog doma američkog Kongresa Kevina McCarthyja. Analitičari su za Guardian rekli da sumnjaju da su vojne aktivnosti početkom septembra odgovor na nedavne tranzite Tajvanskog moreuza i zajedničke vježbe koje uključuju SAD i saveznike te nastavak vojnih prijetnji Tajvanu.

U januaru će Tajvan imati svoje sljedeće predsjedničke izbore, a očekuje se da će Peking nastojati da utiče na glasače tokom kampanje, kao što je to činio prethodnih godina. Najviše se protivi pobjedi vladajuće Demokratske progresivne stranke (DPP), koja se najoštrije zalaže za potvrđivanje statusa Tajvana kao suverene nacije. Potpredsjednik Lai Ching-te, predsjednički kandidat DPP-a, sadašnji je favorit.

Međutim, opozicione stranke – i sve više stanovnika Tajvana – također, odbijaju mogućnost kineske vladavine. Nakon što je Tsai došao na vlast 2016. godine, Peking je prekinuo formalnu komunikaciju sa Tajpejem.

Rorry Daniels, generalni direktor Asia Society Policy Institute, rekao je da su dvostruki signali o planu mirne integracije, dok su istovremeno izvođenje intenzivnih vojnih vježbi znak konfuzne poruke.

„Kako tajvanski narod to treba protumačiti? Idite na kopno za veliku ekonomsku priliku, ali preletite ratne brodove kojima smo okružili vaše ostrvo?"