Kako ruski fondovi promovišu negiranje genocida u Bosni i Hercegovini

„Zaključci (Haškog) Tribunala o genocidu neće izdržati test vremena, jer je Komisija uvjerena da se zločini u Srebrenici ne mogu smatrati genocidom”, naveo je Grief u obraćanju na konferenciji, koje se prenosilo online, dodajući kako bi ovaj izraz „izgubio značenje”, ako bi se upotrijebio za Srebrenicu.

Nekoliko sedmica nakon ovog javnog skupa, u Moskvi je početkom oktobra organizovana još jedna konferencija o radu dvije komisije – one čiji je predsjednik bio Greif i još jedne koju je osnovala Vlada Republike Srpske sa zadatkom da ispita ratne zločine nad Srbima u Sarajevu.

Oba događaja organizovao je Međunarodni institut za razvoj znanstvene saradnje (MIRNaS), čiji su osnivači ruski univerziteti među kojima je i Moskovski državni univerzitet, koga čine brojni istraživači i profesori ruskih univerziteta.

U uvodnom obraćanju na diskusiji u septembru Leonid Drachevsky, izvršni direktor „Gorčakov” fonda, koji je podržao događaj, istakao je da je održavanje diskusije „veoma važno“ u razumevanju historije u posljednje tri decenije.

On je dodao da je dijalog o događajima iz moderne historije teško voditi, s obzirom da su svi učesnici još uvijek živi i imaju svoju stranu priče. Ali određeni stavovi nisu bili zastupljeni – porodice žrtava rata u BiH nisu bile pozivane na ove konferencije, niti je od njih traženo da učestvuju u radu komisija Republike Srpske o čijim izvještajima se raspravljalo u Moskvi.

„Išli su do te mjere da nam se ne zna ni trag ni glas, a sad govore je li bio genocid“, kaže Nura Begović, zamjenica predsjednice Udruženja „Žene Srebrenice”, koja dodaje: „To su ljudi koji nemaju duše. Sramno je ko podržava takve komisije, sastanke i lobiranja”.

Ruske vlasti finansijski podržavaju susrete poput ovih nedavnih u Moskvi preko organizacija kao što je „Gorčakov“ fond.

Predsjedavajuči Upravnog odbora „Gorčakov“ fonda je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, a analitičari smatraju da su događaji koje fond podržava primjer ruskih napora ‘meke moći’, jer Moskva nastoji unaprijediti svoje strateške interese na Balkanu.

Kako stoji na internet stranici fonda, on je osnovan 2010. godine dekretom predsjednika Ruske Federacije i djeluje sa misijom „podrške stvaranju javne, političke i poslovne klime u inozemstvu, povoljne za Rusiju“.

Na stranici stoji da Fond pruža finansijsku i organizacionu podršku „zainteresovanim nacionalnim organizacijama koje podnose inicijative i prijedloge, koji su u skladu sa statutarnim ciljevima Fonda“. Također „pruža pomoć u stvaranju povoljnog javnog mišljenja o Rusiji u inostranstvu“.

Napori za prekrajanje historijе

Sead Turčalo, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, navodi kako je za isijavanje takozvane meke moći Rusija u proteklih desetak godina formirala niz vladinih institucija.

„Budući da je (‘Gorčakov’ fond) službeni dio Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije, to su i zvanični stavovi države”, navodi Turčalo.

„Gorčakov” fond, koji je učestvovao u organizaciji konferencije o Srebrenici, osnovan je kao instrument za provođenje ciljeva Ruskog vijeća za međunarodne poslove (RIAC), predsjedničkim dekretom 2010. godine.

„U predsjedničkom dekretu stajalo je da je osnivač rusko Ministarstvo vanjskih poslova i da će budžet organizacije dolaziti iz državnog budžeta, iz dobrovoljnih priloga i donacija te iz drugih izvora u skladu s ruskim zakonodavstvom”, navodi se u istraživanju Wilfried Martens Centra za evropske studije, „think tanku” pri Evropskoj narodnoj stranci (EPP).

Iz RIAC-a te Instituta za razvoj znanstvene saradnje koji je učestvovao na ovoj konferenciji, nisu odgovorili na upit BIRN-a.

U saopštenju „Gorčakov” fonda sa konferencije u septembru navodi se da su zločini počinjeni u Srebrenici tokom rata pogrešno interpretirani kako bi se krivica svalila isključivo na bosanske Srbe.

„Događaje tih godina iskrivljivali su mediji i nevladine organizacije, koje su se fokusirale isključivo na gubitke muslimanskog stanovništva, zanemarujući stav srpske strane”, navodi se u saopštenju.

U njemu se dodaje kako je komisija Gideona Griefa „zaključila da se počinioci strašnih zločina iz rata ne trebaju tražiti na strani Srbije“.

Jedan od govornika na konferenciji u Moskvi bio je i Vladislav Jovanović, bivši ministar vanjskih poslova Jugoslavije koji je učestvovao na događaju u ime Ruskog doma – Ruskog centra za nauku i kulturu iz Beograda.

Jovanović se osvrnuo i na izvještaj Republike Srpske, rekavši da ga je izradila komisija „sastavljena od najpametnijih ličnosti iz desetak zemalja“ koja je „došla do zaključka da je u Srebrenici počinjen strašan ratni zločin ali da nije izvršen zločin genocida”.

Međutim, pravnici i stručnjaci za tranzicionu pravdu kritikovali su komisije Republike Srpske za Srebrenicu i Sarajevo kao pokušaje prekrajanja historije i minimiziranje zločina.

Srebrenica kao političko oruđe

„Prezentacija Izvještaja o Srebrenici i Sarajevu, budući da se radi o revizionističkim izvještajima može se promatrati kao dio šire revizionističke politike Rusije i njezinih saveznika u regiji i unutar Bosne i Hercegovine”, navodi profesor Turčalo.

Podrška Rusije izvještajima Republike Srpske, koji su doprinijeli nastavku postratnih etničkih podjela u Bosni i Hercegovini, dolazi u trenutku kada Moskva nastoji povećati svoj utjecaj na bosanske Srbe.

Rusija pokušava iskoristiti sporove povezane sa ratovima 90ih godina prošlog stoljeća za produžavanje razdora i podrivanje EU-a i NATO-a na Zapadnom Balkanu, tvrdi analitičar Dimitar Bechev u izvještaju koji je objavio Strateški komunikacijski centar izvrsnosti NATO-a tokom 2019. godine.

„Sveobuhvatni cilj Rusije na Zapadnom Balkanu nije da se revidira status quo, nego da se on zamrzne. Ona bi htjela spriječiti širenje NATO-a i usporiti povećanje EU-a,” napisao je Bechev.

Tenzije su eskalirale u julu, kada je tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo zakonske izmjene kojima je kriminalizovano negiranje genocida i ratnih zločina.

Kao reakcija na ovu odluku Inzka, politički lider bosanskih Srba Milorad Dodik prijeti povlačenjem Republike Srpske iz sistema državnog pravosuđa, oružanih snaga i poreskog sistema – poteza koji se smatraju uvodom u secesiju.

Analitičari Paul Stronski i Annie Himes napisali su 2019. godine u izvještaju za Carnegie zakladu za međunarodni mir da je cilj ruskih operacija utjecaja stvaranje „lokalnih interesnih grupa prijateljski nastrojenih prema Rusiji i instrumenata utjecaja koji bi omogućili Moskvi da spriječi dalje integracije u zapadne ekonomske, političke i sigurnosne strukture”.

„S ciljem podupiranja takvih napora, Rusija takođe nastoji pogoršati političke i društvene rascjepe u nekoliko balkanskih zemalja,” tvrde oni.

Nathalie Vogel, istraživačica u Evropskom centru vrijednosti za sigurnosnu politiku, češke organizacije koja kroz platformu Kremlin Watch prati aktivnosti Rusije u Evropi, za BIRN kaže kako misli da „Gorčakov” fond trenutno koristi krizu na Balkanu.

„Vidim da na Balkanu kopiraju upravo ono što su radili u Njemačkoj prije nekoliko godina. U Njemačkoj su se udružili s Rusko-njemačkim forumom i organizirali su velike skupove na kojima bi se okupljali mediji, bivši diplomati, političari, te ljudi iz različitih područja kako bi razgovarali kako, naprimjer, normalizirati odnose između Njemačke i Ruske Federacije nakon događaja u Ukrajini”, kaže Vogel.

Rusija je 2014. anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim i podržala separatističku pobunu u istočnoj regiji Donbas, što je dovelo do uvođenja EU sankcija Moskvi i nanjelo ozbiljne štete njenim odnosima s Berlinom.

Turčalo smatra da je „Gorčakov“ fond dio „cijele mreže nevladinih organizacija“ koje se identifikuju kao grupe civilnog društva, ali su povezane sa ruskom vladom i promovišu iste ideje širom Evrope.

„Zapravo, ono što se raspravlja na forumima koje organizira ‘Gorčakov’ fond biva oficijalni narativ cijele mreže nevladinih organizacija i tako se multiplicira utjecaj“, ističe on.

Moskva investira u destabilizaciju regiona, napisali su Turčalo i Edina Bećirević u izvještaju o ruskom uticaju u BiH objavljenom 2020. godine.

Oni napominju da prioritete finansiranja „Gorčakov“ fonda određuju Ministarstvo vanjskih poslova Rusije i ruski poslovni moguli, a jedan od njegovih ciljeva je širenje njegovih ideja među mladima.

„Na ovaj način, kako Rusija nastavlja podržavati ciljeve secesionista u RS-u, ona također nastoji uključiti se u širu publiku pojedinaca koji bi mogli biti suosjećajni s njenim naporima da potkopa bosanskohercegovački državni suverenitet”, upozoravaju oni.