Kako Rusija briše UNESCO baštinu u Ukrajini

Dok svijet slavi Dan osnivanja UNESCO-a, ukrajinska kulturna baština je uništena ruskom invazijom. Od osnivanja UNESCO-a 1945. godine, Ukrajina je definirala svoje naslijeđe sa  sedam mjesta koja imaju status svjetske kulturne baštine. Ipak, čak ni ove globalno dragocjene znamenitosti nisu pošteđene — neke su u potpunosti zbrisane sa lica zemlje ruskom agresijom.

Za ukrajinsku baštinu koja ima nižu zakonsku zaštitu, izgledi su često čak i dosta mračniji.

Od novembra 2024. godine, 1.096 ukrajinskih kulturnih lokacija postalo je žrtva ruske invazije, prema ukrajinskom Ministarstvu kulture i informacione politike. UNESCO procjenjuje štetu samo na lokalitetima ukrajinske baštine na 2,4 milijarde dolara – što je samo djelić razaranja nanesenog kulturnom naslijeđu zemlje.

Masovno uništenje kulturnog naslijeđa natjeralo je Komitet Ujedinjenih naroda za svjetsku baštinu da uvrsti tri glavna povijesna obilježja Ukrajine kao ugrožene lokacije. Ipak, čak ni ovaj status ih nije zaštitio od namjernih ruskih napada.

U januaru 2023. godine UNESCO je dodao historijski centar Odese na svoju listu svjetske baštine i označio ga kao ugroženog. Samo šest mjeseci kasnije, Rusija je granatirala ovaj grad, a tokom granatiranja oštećena su tri muzeja i Katedrala Preobraženja — koja datira iz kasnog 18. stoljeća.

Samo dvije sedmice prije napada u Odesi, ruske trupe su artiljerijskom vatrom djelovale u tampon zonu UNESCO-a u Lavovu, gdje se nalazi zamak i trgovi iz petog stoljeća te spomenici koji datiraju iz perioda 13.-17. stoljeća.  Lokalitet, koji uključuje sinagogu i pravoslavne, armenske i katoličke crkve, također je naveden kao mjesto svjetske baštine u Ukrajini.  

Tokom cijele invazije, UNESCO tampon zona u Lavovu pretrpjela je tri velika ruska udara, uključujući napade dronovima i projektilima. Najnoviji napad koji je izveden 4. septembra 2024. godine rezultirao je uništavanjem 19 arhitektonskih znamenitosti - uglavnom vila sa početka 20. vijeka – koje su se gotovo srušile od oštećenja.

Međutim, najveća šteta je pričinjena arheološkom kompleksu Tauric Hersones – jedinom UNESCO-vom lokalitetu svjetske baštine na Krimu. Dom dobro očuvanog grčkog grada iz 5. stoljeća prije nove ere, ovo globalno značajno mjesto pretvoreno je u centar jednog od najambicioznijih ruskih propagandnih projekata, uz punu podršku ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Nakon što je Rusija zauzela Krim 2014. godine, vlasti su krenule sa velikim projektom "arheološkog parka", rušeći buldožerom drevne helenističke arheološke iskopine i netaknute arheološke slojeve. Izgradnja, koja je uključivala vojne zgrade, bila je podržana ilegalnim iskopavanjima, čime je omogućen pristup ruske strane i do 500.000 artefakata.

 

U julu 2024. godine Rusija je otvorila Arheološki park Novi Hersones, sa ciljem da obilježi rusku okupaciju Krima. Do oktobra je Arheološki park privukao 700.000 posjetilaca, što je podstaknulo uništavanje lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a i njegovih krhkih arheoloških slojeva.

Odbor za kulturu Parlamentarne Skupštine Vijeća Evrope je 30. maja 2024. godine nazvao brisanje ukrajinskog kulturnog identiteta oružjem u ruskom ratu i dijelom ruske genocidne agende. Rezolucija je osudila namjerno uništavanje ukrajinske kulturne baštine kao zločine protiv čovječnosti, otkrivajući namjeru Kremlja da izbriše nacionalni identitet Ukrajine.