Investiicioni planovi EU za zemlje Istočnog partnerstva

U narednih pet godina, ovaj plan će mobilizirati 2,3 milijarde eura iz budžeta EU u grantovima, spajanju i garancijama, kako bi se podstaknula privredi, otvorila nova radna mjesta i rast, podržala povezanost i zelena i digitalna tranzicija.

Agenda Istočnog partnerstva (Armenija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Gruzija, Moldavija i Ukrajina) za oporavak, otpornost i reformu je podržana ambicioznim ekonomskim i investicionim planom. U narednih pet godina, ovaj plan će mobilizirati 2,3 milijarde eura iz budžeta EU u grantovima, spajanju i garancijama, kako bi se podstaknula privredi, otvorila nova radna mjesta i rast, podržala povezanost i zelena i digitalna tranzicija.

A evo i kakvi su planovi za zemlje pojedinačno.

ARMENIJA

Armenija je identificirala podršku socio-ekonomskom oporavku kroz agendu, fokusirajući se na podršku zelenoj i digitalnoj tranziciji i završetak koridora Sjever-Jug kao ključne prioritete, kao i dalji razvoj svojih južnih regiona.

Pet vodećih inicijativa za Armeniju su:

Podrška održivoj, inovativnoj i konkurentnoj ekonomiji – Direktna podrška za 30.000 malih i srednjih preduzeća. Prioritet će biti dat programima finansiranja za ozelenjavanje mikro, malih i srednjih preduzeća (MMSP), posebno onih u regionima i onih koje vode žene. Velika armenska dijaspora će se koristiti za uticaj na investicije i trgovinske mreže. Ukupna podrška malim i srednjim preduzećima procjenjuje se na 500 miliona eura.

Jačanje povezanosti i društveno-ekonomskog razvoja – ulaganja EU će se fokusirati na preostale segmente autoputa Sjever-Jug, uključujući dalju infrastrukturu za podršku i logistiku. Investicije će uključivati planirane radove na tranši puta Sisian-Kajaran, uključujući tunel za koji se očekuje da će značajno skratiti vrijeme putovanja. Ovo će pomoći povećanju mobilnosti i mogućnosti za ljude u zemlji. Ukupna investicija procjenjuje se na do 600 miliona eura.

Ulaganje u digitalnu transformaciju, inovacije, nauku i tehnologiju – EU će pružiti dalju podršku za uvođenje e-uprave širom zemlje, razvoj digitalnih vještina i tehnoloških start-upova, te poboljšati pristup finansiranju ICT kompanija. Ukupna investicija procjenjuje se na 300 miliona eura.

Izgradnja otpornosti u južnim regijama koje su najteže pogođene krizom u Nagorno Karabahu – EU će uložiti u holistički pristup kako bi ojačala otpornost regije Syunik i pomogla u održivom socio-ekonomskom oporavku. Prioritetni sektori mogli bi uključivati stanovanje, infrastrukturu, turizam, poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo, obnovljivu energiju i podršku lokalnim preduzećima. Ukupna investicija procjenjuje se na 80 miliona eura.

Ulaganje u zeleni Jerevan – Investicije u energetsku efikasnost obuhvatit će rasvjetu i energetsku infrastrukturu, sisteme grijanja, hlađenja i ventilacije i korištenje obnovljivih izvora energije u ključnim javnim zgradama. Ulaganje u pametnu mobilnost i gradski prevoz, kao što je inicijativa „zeleni autobusi za Jerevan“, poboljšat će i modernizirati javni prevoz u glavnom gradu, omogućavajući milionima građana da udišu čistiji zrak. Ukupna investicija procjenjuje se na 120 miliona eura.

AZERBEJDŽAN

Azerbejdžan ima ekonomsku diverzifikaciju u središtu svoje političke agende. Vodeća podrška za mala i srednja preduzeća, ruralni razvoj, povezanost kroz ozelenjavanje luke Baku i podrška digitalnom transportnom koridoru, uz dalji razvoj koncepta pametnih i zelenih gradova, jasno doprinose ovom prevashodnom cilju.

Pet vodećih inicijativa za Azerbejdžan su:

Zelena povezanost – podrška zelenoj luci Baku – Podrška će biti pružena Upravi luke Baku za dalja ulaganja u ozelenjavanje luke kako bi ona postala održivo čvorište za nesmetano i ubrzano kretanje roba i usluga za transkaspijsku i druge regionalne ekonomske integracije. Ukupna investicija procjenjuje se na 10 miliona eura.

Digitalna povezanost – podrška digitalnom transportnom koridoru – EU će podržati digitalizaciju transportnih koridora u Azerbejdžanu, uključujući korištenje usluga satelitske navigacije, čime se poboljšava efikasnost i smanjuju troškovi u rukovanju teretom preko digitalnih transportnih koridora. Ukupna investicija procjenjuje se na 10 miliona eura.

Podrška održivoj, inovativnoj, zelenoj i konkurentnoj ekonomiji — direktna podrška za 25.000 malih i srednjih preduzeća – Promoviranjem i diverzifikacijom pristupa MSP finansijama, ali i omogućavanjem razvoja preduzetništva i pružanjem ciljane podrške za izgradnju kapaciteta, ova vodeća inicijativa će direktno podržati ekonomsku diverzifikaciju zemlje i ozelenjavanje privrede, uz podršku konkurentnosti start-up-a i malih i srednjih preduzeća. Ukupna podrška malim i srednjim preduzećima procjenjuje se na 50 miliona eura.

Inovativni ruralni razvoj – Cilj će biti olakšati pristup kreditima za mala i srednja gazdinstva i subjekte u poslovanju sa hranom a fokusom na standarde sigurnosti hrane, održive prakse navodnjavanja, održivi turizam u ruralnim područjima, društvenu ekonomiju i druge investicije u zeleni rast . Ukupna investicija procjenjuje se na 50 miliona eura.

Pametniji i zeleniji gradovi – Koncept zelenog grada najnapredniji je u Ganji (drugom po veličini gradu i nedavnom potpisniku Sporazuma gradonačelnika), gdje će se pilot investicija pametnog i zelenog grada fokusirati na komunalni čvrsti otpad, uličnu rasvjetu i održivu infrastruktura gradskog javnog prevoza (električni tramvaji). Nadovezujući se na ovaj pilot projekat, cilj je podržati do pet dodatnih inicijativa pametnih, zelenih gradova u budućnosti, počevši od Mingačevira (još jedan veliki urbani centar u Azerbejdžanu). Ukupna investicija procjenjuje se na 20 miliona eura.

BJELORUSIJA

Bjelorusija je doživjela neviđenu mobilizaciju osnovnih pokreta nakon falsifikovanih izbora u augustu 2020. EU podržava borbu naroda za demokratska prava i, u slučaju demokratske tranzicije, spremna je podržati Bjelorusiju sa sveobuhvatnim ekonomskim planom od tri milijarde eura, koji uključuje podršku malim i srednjim preduzećima, povezanost i trgovinske veze, digitalnu i zelenu tranziciju i temelje održive slobodne i demokratske Bjelorusije.

Predložena podrška zavisi od demokratske tranzicije. U slučaju da se to dogodi, EU će podržati Bjelorusiju kroz sljedećih pet vodećih inicijativa:

Podrška inovativnoj i konkurentnoj privredi — direktna podrška za 20.000 malih i srednjih preduzeća – EU bi pojačala podršku održivom razvoju privatnog sektora u cijeloj zemlji sa ciljem pokretanja poslovnih inicijativa, olakšavanja razvoja malih i srednjih poduzeća i smanjenja pretjeranog oslanjanja na javni sektor koji cilja barem 20.000 malih i srednjih preduzeća. Ukupna podrška malim i srednjim preduzećima procjenjuje se na 350 miliona eura.

Poboljšanje transportnih veza i olakšavanje trgovine EU-Bjelorusija – Prioritetni projekti bi olakšali trgovinu i smanjili uska grla. To uključuje izgradnju puta Minsk – Oshmany, modernizaciju željezničke pruge između Ždanoviča i Molodechna i nadogradnju graničnog prelaza Litvanija-Bjelorusija. Ukupna investicija procjenjuje se na 200 miliona eura.

Podsticanje inovacija i digitalne transformacije – Kako bi se pokazala prednost Bjelorusije u ovoj oblasti i unaprijedila digitalne vještine širom Istočnog partnerstva, EU bi osnovala IT-školu Istočnog partnerstva u Minsku usmjerenu na mlade ljude u svim partnerskim zemljama. Ovo bi bilo dopunjeno daljim ulaganjima kako bi se oslobodili inovativni kapaciteti

Bjelorusije kroz razvoj i implementaciju koncepta „poduzetničkog univerziteta” koji okuplja akademsku zajednicu i privatni sektor. Konačno, EU bi investirala u e-upravu kako bi modernizirala i olakšala transparentno pružanje javnih usluga privatnim licima i preduzećima. Ukupna investicija procjenjuje se na 20 miliona eura.

Podrška zelenoj Bjelorusiji — energetska efikasnost, upravljanje otpadom i infrastruktura. U slučaju demokratske tranzicije, EU bi udvostručila ulaganja u ovoj oblasti i značajno povećala svoju podršku zelenoj tranziciji zemlje kroz kombinaciju tehničke pomoći i ulaganja u upravljanje otpadom, energetiku i vodoprivredu te urbani razvoj. Ukupna investicija procjenjuje se na 200 miliona eura.

Ulaganje u demokratsku, transparentnu i odgovornu Bjelorusiju – EU bi pružila značajan paket pomoći za podršku civilnom društvu i nezavisnim medijima, upotpunjen sveobuhvatnom vladavinom prava i reformom pravosuđa, uključujući reviziju pravnog okvira, izgradnju kapaciteta i obuku pravosudnih profesionalaca. Ukupna investicija procjenjuje se na 100 miliona eura.

GRUZIJA

Gruzija je identificirala transport i digitalnu povezanost (posebno preko Crnog mora) i digitalni razvoj kao ključne prioritete. Podrška malim i srednjim preduzećima, pristup finansijama i jačanje izvoznog potencijala, također, su visoko na listi prioriteta Gruzije.

Pet vodećih inicijativa za Gruziju su:

Crnomorska povezanost — poboljšanje podatkovnih i energetskih veza sa EU. Ova inicijativa će dodatno integrirati gruzijsko tržište sa tržištem EU kroz postavljanje podmorskog optičkog kabla. Građani će imati koristi od brže i stabilnije direktne internet veze između Gruzije i EU. Dalja energetska povezanost između Gruzije i EU, također, će biti promovirana studijom tehničke i ekonomske izvodljivosti za postavljanje podmorskog električnog kabla između Gruzije i EU. Ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na 25 miliona eura.

Transportne veze preko Crnog mora — poboljšanje fizičkih veza sa EU – Između ostalog, to će uključivati razvoj novih trajektnih usluga i renoviranje luka, koje će promovirati trgovinu robom i olakšati kretanje ljudi stvaranjem direktne veze sa državama članicama EU. Poboljšane veze će potaknuti trgovinsku i ekonomsku saradnju i ojačati ulogu Gruzije kao mosta između Evrope i Azije. Ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na 100 miliona eura.

Održiv ekonomski oporavak — pomoć za 80.000 malih i srednjih preduzeća da iskoriste sve prednosti DCFTA. Podrška će uključivati ulaganja u kapital za ubrzavanje integracije gruzijskih malih i srednjih preduzeća u šire lance vrijednosti EU, doprinoseći diverzifikaciji trgovine između EU i Gruzije. Značajan dio podrške EU ići će malim i srednjim preduzećima u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Ukupna podrška koja stiže do malih i srednjih preduzeća procjenjuje se na 600 miliona eura.

Digitalna povezanost za građane — brza širokopojasna infrastruktura za 1.000 ruralnih naselja. Ovaj vodeći projekat će smanjiti digitalne nejednakosti razvojem brze širokopojasne infrastrukture za oko 1.000 ruralnih naselja i jačanjem povezanosti „posljednjeg kilometra“. To će doprinijeti ekonomskom razvoju i oporavku, uz promociju digitalne inkluzije u skladu sa nacionalnom strategijom širokopojasnog pristupa. Ukupna investicija procjenjuje se na 350 miliona eura.

Poboljšan kvalitet zraka — čistiji zrak za više od milion ljudi u Tbilisiju. U narednim godinama, EU će raditi na poboljšanju praćenja kvaliteta zraka u Gruziji instaliranjem opreme za praćenje kvaliteta zraka i izgradnjom kapaciteta. Osim rada na identifikaciji izvora zagađenja, bit će uložena i konkretna sredstva u poboljšanje kapaciteta. Inicijativa će, također, doprinijeti ulaganju u zeleni i održivi gradski transport u Tbilisiju izgradnjom dvije gradske žičare. Ukupna investicija procjenjuje se na 100 miliona eura.

MOLDAVIJA

Moldavij je identificirala podršku ekonomiji i povezanosti, poticanje zelene i digitalne tranzicije i obrazovanje kao ključne prioritete, u skladu sa naporima da se stimulira dugoročni društveno-ekonomski oporavak i oslobodi neiskorišteni ekonomski potencijal zemlje. Pilot inicijative, kao što je terminal za unutrašnji teretni promet, također su usmjerene na iskorištavanje punog potencijala DCFTA sa Evropskom unijom.

Pet vodećih inicijativa za Moldaviju su:

Podrška održivoj, inovativnoj, zelenoj i konkurentnoj ekonomiji — direktna podrška za 50.000 malih i srednjih preduzeća. EU će od 2021. pokrenuti programe za podsticanje ukupne konkurentnosti moldavske privrede, sa fokusom na zelenu i digitalnu tranziciju. Cilj je direktna podrška 50.000 moldavskih malih i srednjih preduzeća i samozaposlenih ljudi. Moldavska organizacija za razvoj malih i srednjih preduzeća (ODIMM) će igrati ključnu ulogu u ovom pogledu. Ukupna podrška moldavskim malim i srednjim preduzećima procjenjuje se na do 500 miliona eura pristupa finansijama.

Podsticanje trgovine EU-Moldavije — izgradnja unutrašnjeg teretnog terminala u Kišinjevu. Kako bi se olakšala trgovina i smanjila uska grla, u Kišinjevu će biti izgrađen unutrašnji

teretni terminal (gde se odvija 80 posto svih uvozno-izvoznih operacija), što će omogućiti za carinjenje i pružanje drugih bitnih usluga prevoza robe bliže potrošačkim i proizvodnim centrima. Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na oko 30 miliona eura.

Povećanje energetske efikasnosti — proširenje obnove sistema daljinskog grijanja u stambenim zgradama u Kišinjevu i Baltiju. Grijna mreža će se postepeno zamjeniti kako bi se omogućilo stanovnicima da reguliraju grijanje u sopstvenim stanovima. Pored toga, bit će osigurana toplotna izolacija radi daljeg poboljšanja energetskih performansi. To će povećati energetsku efikasnost i smanjiti emisiju CO2, otvoriti radna mjesta, poboljšati kvalitet života ljudi i smanjiti njihove račune za struju. Ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na 300 miliona eura.

Poboljšanje povezanosti — učvršćivanje Moldavije u TEN-T. Program puteva će pokriti glavnu putnu infrastrukturu Moldavije, olakšavajući trgovinu sa EU i jačajući kapacitet vlade da održava puteve i zaštiti fizičku imovinu kroz efikasnu kontrolu osovinskog opterećenja. Ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na 780 miliona eura.

Ulaganje u ljudski kapital i sprečavanje 'odliva mozgova' — modernizacija školske infrastrukture i implementacija nacionalne strategije obrazovanja – EU će pružiti konkretnu pomoć nacionalnoj obrazovnoj strategiji Moldavije, posebno u modernizaciji obrazovnog sistema, poboljšanju školske infrastrukture, usklađivanju razvoja vještina sa potrebama tržišta za radnom snagom – sa fokusom na zelene i digitalne poslove – i osiguravanje privlačnosti nastavničke profesije. Dodatne mjere za poboljšanje pristupa brizi o djeci i drugim osnovnim socijalnim uslugama, također, će biti mobilizirane kako bi se podstaklo zapošljavanje žena. Ukupni troškovi programa procjenjuju se na 25 miliona eura.

UKRAJINA

Za Ukrajinu je snažan i održiv ekonomski oporavak od pandemije od najveće važnosti, a pristup MSP-a finansijama je ključan u tom pogledu. Uspješna zemljišna reforma je glavni prioritet i u pružanju novih mogućnosti, ključna je za transformaciju ekonomije. To se odnosi i na dalja poboljšanja saobraćajne infrastrukture, čime će se poboljšati veze sa EU i unutar regiona. Vlada, također, ima visoke ambicije u pogledu digitalne transformacije i e-uprave i želi se uskladiti s evropskim zelenim dogovorom kako bi omogućila zelenu tranziciju.

Pet vodećih inicijativa za Ukrajinu su:

Podrška održivoj, inovativnoj, zelenoj i konkurentnoj ekonomiji — direktna podrška za 100.000 malih i srednjih preduzeća – EU će podržati programe koji se fokusiraju na poslovne inkubatore i olakšat će MSP pristup finansijama, proširujući njihove izvozne kapacitete i dajući sveukupni poticaj privredi. Ukupna podrška malim i srednjim preduzećima procjenjuje se na 1,5 milijardi eura.

Ekonomska tranzicija za ruralna područja — pomoć za preko 10.000 malih farmi. EU će podržati ukrajinsku zemljišnu reformu doprinoseći Fondu za djelimične kreditne garancije, koji će podržati više od 10.000 malih farmi, kako bi osigurali brži pristup pristupačnim kreditima i kupili poljoprivredno zemljište koje jesu uzgoj, sa ciljem razvoja održive poljoprivredne proizvodnje i prilagođavanja posljedicama klimatskih promjena. Ukupna investicija procjenjuje se na do 100 miliona eura

Poboljšanje povezanosti nadogradnjom graničnih prelaza – Dalje iskorištavanje turističkog potencijala Ukrajine uskoro će zahtijevati od nje da se nosi sa četiri ili petostrukim povećanjem graničnih prelaza. Poseban fokus će biti na graničnim prelazima sa državama članicama EU. Investicije će se fokusirati na fizičku infrastrukturu, inteligentne sisteme čekanja i obrade (posebno za kamione) i IT sisteme koji će pojednostaviti trenutno neefikasne poslovne procese. Ovo će biti dopunjeno daljim poboljšanjem transportne infrastrukture, uključujući željezničke i cestovne veze između velikih ukrajinskih gradova i graničnih prijelaza sa državama članicama EU. Ukupna investicija za unapređenje graničnih prelaza procjenjuje se na 30 miliona eura.

Jačanje digitalne tranzicije — modernizacija javne IT infrastructure. Uspjeh ekosistema e-uprave zavisi od IT infrastrukture administracije, kojoj je potrebna modernizacija. Ovo je, također, važno iz razloga sajber sigurnosti, budući da je Ukrajina i dalje na prvoj liniji ruskih hibridnih napada. U sljedećih nekoliko godina trebao bi biti pokrenut program digitalne transformacije javnog sektora za podršku modernizaciji administrativne infrastrukture za digitalnu transformaciju i zasnovan je na zajedničkoj procjeni potreba Ukrajine i EU. Ukupna investicija procjenjuje se na do 200 miliona eura.

Povećana podrška za energetsku efikasnost za obnovljivi vodonik – Fond za energetsku efikasnost (EEF) osnovan 2018/2019 i uz finansijsku podršku ukrajinske vlade, EU i Njemačke finansira projekte za poboljšanje energetske efikasnosti u višestambenim zgradama kako bi se ojačala energetska nezavisnost Ukrajine, smanjila račune za električnu energiju u domaćinstvu i smanjiti prekomjerno rasipanje energije. Broj prijava za fond je toliko velik da će u narednim godinama biti potrebno dodatno finansiranje EU i ukrajinsko sufinansiranje. Ukupan broj domaćinstava koja imaju koristi od podrške iz Fonda mogao bi dostići 150.000. EU, također, namjerava podržati razvoj čiste i obnovljive energije

u Ukrajini, a obnovljivi vodonik je važna prioritetna oblast za saradnju EU. Ukupna nova investicija u EEF procjenjuje se na 100 miliona eura.

Ali ovo je samo početna tačka: podrška EU u okviru Ekonomskog i investicionog plana treba da olakša dalje javne i privatne investicije, udruživanjem snaga EU, Evropske investicione banke, Evropske banke za obnovu i razvoj i drugih međunarodnih finansijskih institucija. Institucije, kao i institucije za finansiranje razvoja iz država članica EU, nacionalne, regionalne i lokalne vlade partnerskih zemalja, općine gdje su relevantne i privatni investitori. Na taj način se očekuje da će plan povećati do 17 milijardi eura javnih i privatnih investicija za podršku oporavku nakon pandemije.

Plan će kombinovati aktivnosti koje će se implementirati na lokalnom, nacionalnom i regionalnom nivou i biće prilagođen specifičnim potrebama svake partnerske zemlje.

Ekonomski i investicioni plan podupire Investicioni stub prioriteta za Istočno partnerstvo nakon 2020.