EU predstavila REPowerEU plan i obećava da će podržati zemlje Istočnog partnerstva 

Prestanak zavisnosti od ruske energije

Evropska komisija je predstavila REPowerEU plan, svoj odgovor na teškoće i poremećaj globalnog energetskog tržišta izazvanog ruskom invazijom na Ukrajinu. Postoji dva razloga za hitnu transformaciju evropskog energetskog sistema: okončanje zavisnosti EU od ruskih fosilnih goriva, koja se koriste kao ekonomsko i političko oružje i koštaju evropske poreske obveznike skoro 100 milijardi eura godišnje, i rješavanje klimatske krize. Djelujući kao Unija, Evropa može brže ukinuti svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivima. Prema istraživanjima, 85 posto Evropljana vjeruje da bi EU trebala što prije smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu i nafti kako bi podržala Ukrajinu. Mjere u REPowerEU planu mogu odgovoriti na ovu ambiciju, kroz uštedu energije, diverzifikaciju snabdijevanja energijom i ubrzano uvođenje obnovljive energije kako bi se zamijenila fosilna goriva u domovima, industriji i proizvodnji električne energije.

Zelena transformacija će ojačati ekonomski rast, sigurnost i klimatske mjere za Evropu i partnere. Instrument za oporavak i otpornost (RRF) je u središtu REPowerEU plana, podržavajući koordinirano planiranje i finansiranje prekogranične i nacionalne infrastrukture, kao i energetskih projekata i reformi. Komisija predlaže da se naprave ciljane izmjene Uredbe o RRF-u kako bi se integrirala posvećena poglavlja REPowerEU u postojeće planove oporavka i otpornosti (RRP) država članica, pored velikog broja relevantnih reformi i investicija koje su već sadržane u RRP-ovima. Preporuke specifične za zemlju u ciklusu Evropskog semestra 2022. će se uključiti u ovaj proces.

Ušteda energije

Ušteda energije najbrži je i najjeftiniji način rješavanja trenutne energetske krize i smanjenja računa. Komisija predlaže da se unaprijede dugoročne mjere energetske efikasnosti, uključujući povećanje sa devet na 13 posto obavezujućeg cilja energetske efikasnosti u okviru paketa „Fit for 55” zakonodavstva Evropskog zelenog dogovora. Ušteda energije sada će pomoći u pripremi za potencijalne izazove sljedeće zime. Stoga je Komisija objavila i „Saopćenje EU o uštedi energije” sa detaljima o kratkoročnim promjenama ponašanja koje bi mogle smanjiti potražnju za plinom i naftom za pet posto i ohrabrujući države članice da započnu specifične komunikacijske kampanje usmjerene na domaćinstva i industriju. Države članice se ohrabruju da koriste fiskalne mjere za podsticanje uštede energije, kao što su smanjene stope PDV-a na energetski efikasne sisteme grijanja, izolaciju zgrada i uređaje i proizvode. Komisija postavlja vanredne mjere u slučaju ozbiljnog poremećaja u snabdijevanju i izdat će smjernice o kriterijima prioriteta za kupce i olakšati koordiniran plan smanjenja potražnje EU.

Diverzifikacija zaliha i podrška međunarodnim partnerima

EU već nekoliko mjeseci radi sa međunarodnim partnerima na diversifikaciji snabdijevanja i osigurala je rekordne nivoe uvoza LNG-a i veće isporuke plina. Novostvorena energetska platforma EU, uz podršku regionalnih radnih grupa, omogućit će dobrovoljnu zajedničku kupovinu plina, LNG-a i vodonika udruživanjem potražnje, optimiziranjem korištenja infrastrukture i koordinacijom pristupa dobavljačima. Kao sljedeći korak, replicirajući ambiciju zajedničkog programa nabavke cjepiva, Komisija će razmotriti razvoj „mehanizma zajedničke nabavke” koji će pregovarati i ugovarati kupovinu plina u ime država članica koje učestvuju. Komisija će razmotriti zakonodavne mjere koje zahtijevaju diversifikaciju snabdijevanja plinom od strane država članica. Platforma će omogućiti i zajedničku kupovinu obnovljivog vodonika.
Usvojena vanjska energetska strategija EU će olakšati diverzifikaciju energije i izgradnju dugoročnih partnerstava sa dobavljačima, uključujući saradnju na vodoniku i drugim zelenim tehnologijama. U skladu sa Global Gateway-om, Strategija daje prioritet posvećenosti EU globalnoj zelenoj i pravednoj energetskoj tranziciji, povećanju uštede energije i efikasnosti kako bi se smanjio pritisak na cijene, jačanju razvoja obnovljivih izvora energije i vodonika i jačanju energetske diplomatije. U Sredozemnom i Sjevernom moru bit će razvijeni glavni vodikovi koridori. Suočeni sa agresijom Rusije, EU će podržati Ukrajinu, Moldaviju, zemlje Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva, kao i najugroženije partnere. Sa Ukrajinom će se nastaviti raditi zajedno kako bi se osigurala sigurnost snabdijevanja i funkcionalan energetski sektor, dok utiru put budućoj trgovini električnom energijom i obnovljivim vodonikom, kao i na obnovi energetskog sistema u okviru inicijative REPowerUkraine.  

Ubrzanje uvođenja obnovljivih izvora energije

Ogromno povećanje i ubrzanje uvođenja obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije, industriji, zgradarstvu i transportu će ubrzati nezavisnost, dati poticaj zelenoj tranziciji i sa vremenom smanjiti cijene. Komisija predlaže povećanje glavnog cilja za obnovljive izvore energije do 2030. sa 40 na 45 posto u okviru paketa Fit for 55. Postavljanje ove ukupne povećane ambicije stvorit će okvir za druge inicijative, uključujući:

- Namjenska solarna strategija EU za udvostručenje solarnih fotonaponskih kapaciteta do 2025. i instaliranje 600 GW do 2030. godine.
- Inicijativa za solarne krovove sa postupnom zakonskom obavezom postavljanja solarnih panela na nove javne i poslovne zgrade i nove stambene zgrade.
- Udvostručenje stope upotrebe toplotnih pumpi i mjere za integraciju geotermalne i solarne toplotne energije u modernizovane sisteme daljinskog i komunalnog grijanja.
- Preporuka Komisije za rješavanje sporih i složenih dozvola za velike projekte iz obnovljivih izvora i ciljana izmjena Direktive o obnovljivoj energiji, kako bi se obnovljiva energija priznala kao najvažniji javni interes.
- Države članice trebale bi uspostaviti namjenska područja za obnovljive izvore energije sa skraćenim i pojednostavljenim procesima izdavanja dozvola u područjima sa nižim ekološkim rizicima. Kako bi pomogla u brzoj identifikaciji takvih područja koja se trebaju koristiti, Komisija stavlja na raspolaganje skupove podataka o ekološki osjetljivim područjima kao dio svog alata za digitalno mapiranje geografskih podataka koji se odnose na energiju, industriju i infrastrukturu.
- Postavljanje cilja od 10 miliona tona domaće proizvodnje vodonika iz obnovljivih izvora i 10 miliona tona uvoza do 2030. godine, kako bi se zamijenili prirodni plin, ugalj i nafta u industrijama i transportnim sektorima koje je teško dekarbonizirati. Da bi se ubrzalo tržište vodonika, suzakonodavci bi morali dogovoriti povećane podciljeve za specifične sektore. - Komisija objavljuje dva delegirana akta o definiciji i proizvodnji obnovljivog vodonika kako bi osigurala da proizvodnja vodi do dekarbonizacije. Da bi se ubrzali projekti vodonika, izdvojeno je dodatnih 200 miliona eura za istraživanje, a Komisija se obavezuje da će do ljeta završiti procjenu prvih važnih projekata od zajedničkog evropskog interesa.
Akcioni plan za biometan postavlja alate uključujući novo industrijsko partnerstvo za biometan i finansijske poticaje za povećanje proizvodnje na 35 milijardi kubnih metara do 2030. godine, uključujući i Zajedničku poljoprivrednu politiku.

Smanjenje potrošnje fosilnih goriva u industriji i transportu

Zamjena uglja, nafte i prirodnog plina u industrijskim procesima će smanjiti emisije stakleničkih plinova i ojačati sigurnost i konkurentnost. Ušteda energije, efikasnost, zamjena goriva, elektrifikacija i povećano korištenje obnovljivog vodonika, biogasa i biometana u industriji mogli bi uštedjeti do 35 milijardi kubnih metara prirodnog plina do 2030. godine, iznad onoga što je predviđeno u okviru Fit for 55 prijedloga.
Komisija će pokrenuti ugovore o ugljiku kako bi podržala preuzimanje zelenog vodonika u industriji i posebno finansiranje za REPowerEU u okviru Fonda za inovacije, koristeći prihode od trgovanja emisijama kako bi dodatno podržala prelazak sa zavisnosti od ruskih fosilnih goriva. Komisija daje smjernice o ugovorima o kupovini obnovljive energije i električne energije i osigurat će tehničko savjetodavno sredstvo s Evropskom investicionom bankom. Kako bi zadržala i povratila tehnološko i industrijsko vodstvo u oblastima kao što su solarna energija i vodonik, te da bi podržala radnu snagu, Komisija predlaže uspostavljanje Alijanse solarne industrije EU i partnerstva velikih razmjera vještina. Komisija će intenzivirati rad na nabavci kritičnih sirovina i pripremiti zakonski prijedlog.
Kako bi se poboljšale uštede energije i efikasnost u sektoru transporta i ubrzao prelazak na vozila sa nultim emisijama, Komisija će predstaviti paket o ekološkoj prihvatljivosti tereta, koji ima za cilj značajno povećanje energetske efikasnosti u sektoru te razmotriti zakonodavnu inicijativu za povećanje udjela vozila sa nultom emisijom u javnim i korporativnim voznim parkovima. Saopćenje EU o štednji energije  uključuje mnoge preporuke gradovima, regijama i nacionalnim vlastima koje mogu efikasno doprinijeti zamjeni fosilnih goriva u sektoru transporta.

Pametno investiranje 

Za postizanje ciljeva REPowerEU potrebno je dodatno ulaganje od 210 milijardi eura do 2027. Ovo je predujam za nezavisnost i sigurnost. Smanjenje uvoza ruskih fosilnih goriva može uštedjeti skoro 100 milijardi eura godišnje. Ove investicije moraju ispuniti privatni i javni sektor te na nacionalnom, prekograničnom i nivou EU. 
Za podršku REPowerEU, 225 milijardi eura je već dostupno u kreditima u okviru RRF-a. Komisija je usvojila zakone i smjernice državama članicama o tome kako modificirati i dopuniti svoje RRP-ove u kontekstu REPowerEU. Osim toga, Komisija predlaže povećanje finansijskog okvira RRF-a sa 20 milijardi eura bespovratnih sredstava od prodaje emisijskih jedinica EU sistema za trgovinu emisijama koje se trenutno nalaze u rezervi za stabilnost tržišta, kako bi se prodale na aukciji na način koji ne narušava tržište. Kao takav, ETS ne samo da smanjuje emisije i upotrebu fosilnih goriva, već i prikuplja potrebna sredstva za postizanje energetske nezavisnosti.
U okviru trenutnog VFO-a, koheziona politika će već podržati projekte dekarbonizacije i zelene tranzicije u iznosu do 100 milijardi eura ulaganjem u obnovljive izvore energije, vodonik i infrastrukturu. Dodatnih 26,9 milijardi eura iz kohezionih fondova moglo bi se staviti na raspolaganje u dobrovoljnim transferima RRF-u. Dodatnih 7,5 milijardi eura iz Zajedničke poljoprivredne politike  je dostupno kroz dobrovoljne transfere RRF-u. Komisija će ove jeseni udvostručiti raspoloživa sredstva za veliki poziv Fonda za inovacije 2022. na oko tri milijarde eura.
Transevropske energetske mreže (TEN-E) pomogle su da se stvori otporna i međusobno povezana  plinska  infrastruktura EU. Ograničena dodatna plinska infrastruktura, koja se procjenjuje na oko 10 milijardi eura ulaganja, potrebna je kako bi se dopunila postojeća lista projekata od zajedničkog interesa (PCI) i u potpunosti kompenzirao budući gubitak uvoza ruskog plina. Potrebe za zamjenom u narednoj deceniji mogu se zadovoljiti bez zaključavanja fosilnih goriva, stvaranja nasukanih sredstava ili ometanja klimatskih ambicija. Ubrzavanje PCI-ja električne energije će biti od suštinskog značaja za prilagođavanje električne mreže budućim potrebama. Instrument za povezivanje Evrope će to podržati, a Komisija je objavila novi poziv za podnošenje prijedloga sa budžetom od 800 miliona eura, a još jedan će uslijediti početkom 2023.

Evropska komisija je 8. marta 2022. predložila nacrt plana da Evropa postane nezavisna od ruskih fosilnih goriva mnogo prije 2030. godine, u svjetlu ruske invazije na Ukrajinu. Na Evropskom vijeću od 24. do 25. marta, lideri EU su se složili oko ovog cilja i zatražili od Komisije da predstavi detaljni REPowerEU plan koji je sada usvojen. Nedavni prekidi u isporuci plina Bugarskoj i Poljskoj pokazuju hitnost rješavanja problema nedostatka pouzdanosti ruskog snabdijevanja energijom.

Komisija je usvojila pet paketa sankcija kao odgovor na ruske akte agresije na teritorijalni integritet Ukrajine i rastuće zločine nad ukrajinskim civilima i gradovima. Uvoz uglja već je obuhvaćen režimom sankcija, a Komisija je iznijela prijedloge za postupno ukidanje uvoza ruske nafte do kraja godine, o kojima sada raspravljaju države članice.

Evropski zeleni dogovor je dugoročni plan EU za rast kako bi Evropa bila klimatski neutralna do 2050. godine. Ovaj cilj je sadržan u Evropskom zakonu o klimi, kao i pravno obavezujuća obaveza smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. , u poređenju sa nivoima iz 1990. godine. Komisija je predstavila svoj paket zakona „Fit for 55” u srpnju 2021. za provedbu ovih ciljeva; ovi prijedlozi bi već smanjili našu potrošnju plina za 30 posto do 2030. godine, pri čemu više od trećine takvih ušteda dolazi od ispunjavanja cilja EU energetske efikasnosti.

Evropsko vijeće je 25. januara 2021. pozvalo Komisiju i visokog predstavnika da pripreme novu strategiju za vanjsku energiju. Strategija povezuje energetsku sigurnost sa globalnom tranzicijom čiste energije putem vanjske energetske politike i diplomatije, kao odgovor na energetsku krizu koju je izazvala ruska invazija na Ukrajinu i egzistencijalnu prijetnju klimatskih promjena. EU će nastaviti podržavati energetsku sigurnost i zelenu tranziciju Ukrajine, Moldavije i partnerskih zemalja u svom neposrednom susjedstvu. Strategija priznaje da ruska invazija na Ukrajinu ima globalni uticaj na energetska tržišta, posebno pogađajući zemlje partnere u razvoju. EU će nastaviti pružati podršku za sigurnu, održivu i pristupačnu energiju širom svijeta.