Blokada poljske granice i kakve veze sa tim imaju ruske specijalne službe

 

"Na graničnom prelazu u Hrebenneu, ispred poljske barijere, osam kamiona je raspoređeno u "riblju kost" na obje trake puta. Postavljeni su tako da između njih može proći automobil ili autobus, ali ne i kamion.“, kaže za LIGA.net poljski volonter, čelnik udruženja Pogoń Ruska Rafał Roszkiewicz.

U blizini štrajkača je postavljen šator u kojem se prže kobasice. U blizini se nalaze i ormari. Policija ćaska sa štrajkačima i jede kobasice – bez ikakvih pokušaja da intervenira.

U međuvremenu, kolona kamiona koji pokušavaju od Poljske doći do Ukrajine proteže se na nešto više od 60 kilometara, sve do grada Zamošća.

Štrajk poljskih prevoznika počeo je 6. novembra, kada su počeli blokirati saobraćaj kamiona danonoćno na kontrolnim punktovima Krakivec-Korczowa, Yahodyn-Dorohusk i Rava-Ruska-Hrebenne. Od tada je stotine kamiona zaglavljeno na granici. Dva ukrajinska vozača poginula su čekajući da pređu granicu.

Poljski štrajkači su 23. novembra započeli blokadu četvrtog kontrolnog punkta, Medyka-Shehyni. Prema zvaničnim podacima, bit će blokiran do 26. novembra od 9 do 20 sati, kaže za LIGA.net Andrij Demčenko, portparol Državne granične službe Ukrajine. Prema nezvaničnim izvorima, blokada bi mogla postati danonoćna i nakon 26. februara.

Organizatori blokade naveli su da ne planiraju spriječiti uvoz humanitarne pomoći ili kritičnog tereta u Ukrajinu.

Ovaj protest može biti vezan ne samo za zahtjeve da se promijeni situacija u kojoj ukrajinski vozači kamiona navodno "uzimaju posao od Poljaka". Ruske specijalne službe mogu biti umiješane, rekao je obavještajni izvor za LIGA.net.

Istražujemo kako bi blokadu poljsko-ukrajinske granice mogli iskoristiti Rusi i kako se ova mogućnost doživljava u Poljskoj.  

 

ŠTA SE ZNA O RUSKIM TRAGOM

 

Veza između organizatora mitinga i Rusa može se pratiti u okviru uobičajenog praćenja događaja, kaže za LIGA.net Aleksandr Daniliuk, šef Centra za reformu odbrane i bivši savjetnik ministra odbrane.

Zvanični organizator blokade granice Poljske sa Ukrajinom je predstavnik krajnje desničarske stranke Konfederacija sloboda i nezavisnost u Lublinskom vojvodstvu Rafał Mekler.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, njegova transportna kompanija Rafał Mekler Transport, zajedno sa drugim kompanijama uključenim u blokadu (Kam-Trans, Jata-Trans, BOR-TOM, GLT POLSKA, KMS LOGISTYKA i PEO-TRANS), su više puta održavali skupove na kojima se zahtijevalo ukidanje sankcija protiv Rusije, primjećuju analitičari Centra za reforme odbrane.

Nosilac liste Konfederacije na ovogodišnjim izborima za Sejm u Poljskoj, Ziemowit Przebitkowski, bivši je vođa Svepoljskog pokreta mladih. Ova organizacija ima dugogodišnje veze sa ruskim imperijalnim pokretom, koji je, između ostalog, vrbovao teroriste za terorističke organizacije "DPR" i "LPR". A, također, i sa paravojnom desničarskom radikalnom grupom Zadrużny Krąg - Dywizja Słowiańska (ZKDS), koja sarađuje sa neonacističkom grupom Rusiš, koja se trenutno bori u ruskoj vojsci.

Drugi učesnik blokade na poljskoj granici, vlasnik PEO-Transa, je državljanin Republike Bjelorusije Viktor Gordejuk, koji je povezan sa bjeloruskom vojskom i studira na jednoj od visokih vojnih obrazovnih institucija Bjelorusije, naglašavaju autori studije.

Ovu informaciju potvrđuje obavještajna zajednica.

"Ovi pojedinci i kompanije su više puta učestvovali u demonstracijama tražeći ukidanje sankcija Rusiji - čak i prije blokade granice", rekao je izvor. "Povezani su sa desničarskim radikalnim organizacijama čiji se predstavnici bore protiv Ukrajine".  

Obavještajni izvor LIGA.net, također, napominje da je vjerovatnoća da će Rusija biti uključena u ovaj napad zaista vrlo visoka.

"Poljska policija svjesna je svih ovih veza. Oni su, također, smatrali da su transportne firme koje su osnovali ruski i bjeloruski državljani prijetnja nacionalnoj sigurnosti", rekao je Daniliuk. "Oni moraju shvatiti da u napad nisu uključene samo proruske snage. Postoje ljudi iz Rusije i Bjelorusije koji su direktno uključeni u specijalne službe ovih zemalja".

 

NE SAMO EKONOMIJA. KAKO BLOKADA UTIČE NA UKRAJINU

 

Osim očiglednih ekonomskih gubitaka uzrokovanih blokadom, ona utiče i na odbrambene sposobnosti zemlje.

"Kada se zaustave obični civilni kamioni, postalo je teže prevesti vojni teret preko granice. Na primjer, vojnu opremu za popravke", kaže Daniliuk. "Prvo, ova logistika je mnogo komplikovanija. Drugo, moramo otkriti metode ovih transporta: vozila koja se koriste, ljude koji su uključeni i rute".  

Rusi su naporno radili na dobijanju ovih podataka od početka invazije na Ukrajinu.

Da bi štrajkači prevezli svoja vozila preko granice, vozači moraju sa njima pregovarati i objasniti da prevoze robu iz kategorija koje su obećali da će proći. Naprimjer, humanitarna pomoć, kaže Roszkiewicz za LIGA.net. Zatim morate čekati da učesnici blokade propuste vozilo, jer propuštaju jedno vozilo svakih nekoliko sati.

Teško je vizuelno shvatiti da li vozilo prevozi humanitarnu pomoć, a kamoli da li je to pomoć za vojsku ili za civile, kaže Roszkiewicz. Štaviše, štrajkači ne vide neka vozila koja čekaju da prođu.

Ali oni mogu vidjeti koja vozila prelaze granicu.

Čak ni humanitarna pomoć ne prolazi bez problema, kaže jedan poljski volonter. Njegovo vozilo napunjeno medicinskom opremom propušteno je tek nakon 40 sati pregovora.

„Nije bilo važno što smo Poljaci, što smo nosili pomoć od koje su zavisili ljudski životi – TacMed opremu za vojsku kod Bahmuta, liekove za bolnice. Bili smo zavisni od štrajkačkih hirova. Nakon smrti drugog ukrajinskog vozača koji je čekao odobrenje, pitam se: koliko je ljudi izgubilo zdravlje ili život, jer medicinska pomoć i podrška ukrajinskoj vojsci nije stigla na vrijeme?"

Ukrajinska vojska potvrđuje da su oprema, dronovi ili naručeni dijelovi koji su im potrebni zaglavljeni u redu na poljskoj granici.

Osim toga, blokada iscrpljuje volontere.

"Mi smo volonteri koji putuju u slobodno vrijeme i po povratku se moramo  vratiti na posao. Osim toga, nakon skoro dva dana na granici, ostaje nam da stignemo na istok Ukrajine", kaže Roszkiewicz. “Nakon ovako iscrpljujućeg čekanja, jednostavno je opasno ići dalje, čak i bez ulaska u ratnu zonu”.

Saobraćaj koji su zabilježili ukrajinski graničari na kontrolnim punktovima ne osigurava normalan prelazak granice za teret koji su štrajkači obećali da neće blokirati, potvrđuje za LIGA.net Andrij Demčenko, glasnogovornik Državne granične službe. U jednom danu, naprimjer, 150 kamiona je prešlo punkt Jahodin u oba smjera. Prije blokade bilo je 1.200-1.300 u oba smjera.

"Iz otvorenih izvora vidimo da se u kilometarskim redovima kamiona nalaze i rezervoari za gorivo. Ne znam zašto stoje u općem saobraćaju ako su im učesnici blokade obećali da će ih pustiti. Ali više sam nego siguran da se ne može osigurati normalan saobraćaj za ove kategorije tereta“, kaže Demčenko.

 

KAKO POLJSKA VIDI BLOKADU GRANICE

 

Unatoč činjenici da Poljska ozbiljno doživljava Rusiju kao prijetnju, ni političke elite ni društvo ne smatraju verziju ruskog traga u blokadi granice ključnom, kaže za LIGA.net Łukasz Adamski, zamjenik direktora Dijalog centra Juliusza Mieroszewskog.  

"Ne isključujem da su ruski agenti možda umiješani u ove događaje. Ali čini mi se da bi bilo politički konstruktivnije razumjeti uzroke ovog sukoba", objašnjava Adamski, "posebno jer ne možemo provjeriti ove informacije. Jednostavno optuživanje nekoga da je ruski agent, također, je element psihološkog pritiska."

U Poljskoj, međutim, percepcija situacije je drugačija. Stranka Konfederacije je jednostavno iskoristila akciju grupe nezadovoljnih preduzetnika koji su odlučili da samo blokadom granice mogu promijeniti za njih nepovoljnu situaciju, smatra poljski stručnjak. Za Konfederaciju, ovo je zgodan izgovor da promovira svoje narative o potrebi da se promene poruke o saradnji sa Ukrajinom i da se dobiju političke dividende.

“Poljska država za sada neće aktivno intervenirati u situaciju”, smatra Adamski.

S jedne strane, tranzicioni period je u toku: stare vlade u Poljskoj u suštini više nema, a nova se još formira. S druge strane, političke elite se osjećaju pomalo uvrijeđeno Ukrajinom.  

"Postoji percepcija, možda i pogrešno, da je Ukrajina poduzela političke korake koji nisu bili naklonjeni Poljskoj. Za političare koji podržavaju Ukrajinu, to je značilo da su plaćali nepotrebnu političku cijenu za tu podršku", kaže Adamski. "Zato sada pokušavaju pomoći, ali sa manje energije. Vjeruju da ako blokada potraje duže, Kijev će razgovarati ne samo sa Briselom ili Washingtonom, već i sa Varšavom."

Način na koji ruska propaganda koristi blokadu je zabrinjavajući, rekao je Michał Marek, osnivač poljskog Fonda za istraživanje savremenog sigurnosnog okruženja. „Kroz različite platforme, Rusi aktivno pokušavaju stimulirati rast nesklonosti Poljske Ukrajincima i unište pozitivnu sliku Poljske u Ukrajini.

Produženje blokade je korisno za Rusiju kako bi se povećala ekonomska šteta i napori koje će obje zemlje morati uložiti za rješavanje krize.

Pokrivanje ruskog traga u blokadi ukrajinske granice zahtijeva napore, uvjeren je Daniliuk.  

„Građani evropskih zemalja moraju razumjeti prirodu ovih pojava“, kaže Daniliuk. "Ogromna većina poljskih prijevoznika, osim nekoliko marginalnih političara, javnih ličnosti i kompanija, nije uključena u blokadu. Svi su svjesni koliko je Ukrajina ovisna o ovoj logistici."