Bjeloruski parlamentarni izbori su generalna proba za predsjedničke izbore

Lukašenkovo obećanje da će se ponovo kandidirati – ponovio je to i 25. februara nakon što je glasao, a to nije shvaćeno kao neprimjeren komentar.

"Recite im (opoziciji) da ću se kandidirati", rekao je Lukašenka odgovarajući na pitanje o predsjedničkim izborima 2025. godine, prenosi BelTA, dodajući da bi moglo doći do pritiska opozicije da se izbori održe prije, ali birači ne bi trebali zabrinuti, jer će izbori biti održani "kada budeneophodno za Belorusiju".

Očekuje se da u trci neće biti pravih opozicionih kandidata, a ako postoji alternativa Lukašenku, bit će samo nominalna. Lukašenko je na vlasti od 1994. godine, a pod njegovom vlašću Bjelorusija je postajala sve represivnija država, koju neke zapadne diplomate nazivaju "posljednjom diktaturom Evrope".

Izborne vlasti u Bjelorusiji saopćile su ranije da je dodijeljeno svih 110 mandata donjeg doma Parlamenta  nakon strogo kontroliranih parlamentarnih izbora održanih 25. februara, koji su održani pod jakim osiguranjem što je rezultat poziva na bojkot opozicije koja trpi strašan pritisak u zemlji.

Centralna izborna komisija saopćila je da je izlaznost birača bila skoro 74 posto, a nakon izvještaja o zastrašivanju ljudi da izađu na biračka mjesta protiv svoje volje.

Glasanje je kritizirao američki State Department, koji ga je nazvao "lažnim" izborima održanim u "klimi straha".

Samo četiri stranke, od kojih sve podržavaju Lukašenkovu politiku, zvanično su registrirane da učestvuju na izborima - Bela Rus, Komunistička partija, Liberalno-demokratska partija i Partija rada i pravde. Desetak stranaka u Bjelorusiji prošle godine je dobilo odbijenice kada su se pokušale registrirati.

Bjeloruska opoziciona liderka Svjetlana Tihanovskaja, koja je tvrdila da je njena pobjeda nad Lukašenkom na predsjedničkim izborima 2020. ukradena, opisala je izbore kao "farsu" i pozvala na bojkot, rekavši da je režim dozvolio samo "marionete" na glasačke listiće.

 

Tihanovskaja je 26. februara učestvovala na sastanku Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava u Ženevi, podsjetivši Vijeće da je situacija u Bjelorusiji i dalje ozbiljna i da hiljade političkih zatvorenika pate u zatvorima u nehumanim uslovima.

Odgovor međunarodne zajednice na krizu u Bjelorusiji i slične represivne režime trebao bi biti odlučan i nepokolebljiv, rekla je ona, a sve akcije koje se poduzmu protiv ovih režima trebale bi imati stvarni uticaj na terenu.

Opći izbori bili su prvi koji su održani u Bjelorusiji od predsjedničkih izbora 2020. godine, na kojima je Lukašenku dodijeljen šesti mandat. Više od 35.000 ljudi uhapšeno je u višemjesečnim masovnim protestima koji su uslijedili nakon kontroverznih izbora.

Uoči glasanja na parlamentarnim izborima i izborima za lokalna vijeća, Centralna izborna komisija zemlje objavila je rekordan broj prijevremenih glasanja, koje je počelo 20. februara. Gotovo 48 posto upisanih birača već je glasalo do 24. februara, prema podacima Komisije, što je zasjenilo skoro 42 posto prijevremenog glasanja zabilježenog na spornim predsjedničkim izborima 2020. godine.

Posmatrači smatraju da je prijevremeno glasanje mehanizam koji koriste bjeloruske vlasti za lažiranje izbora. Bjeloruska opozicija je rekla da proces prijevremenog glasanja omogućava manipulaciju glasanjem, pri čemu su glasačke kutije nezaštićene tokom pet dana.

Centar za ljudska prava Vjasna je naveo da su mnogi birači bili primorani učestvovati u prijevremenom glasanju, uključujući studente, vojnike, nastavnike i druge državne službenike.

„Vlasti koriste sva raspoloživa sredstva da osiguraju rezultat koji im je potreban -- od emitovanja TV propagande do prisiljavanja birača da glasaju ranije“, rekao je predstavnik Vjasne Paval Sapelka. “Pritvaranja, hapšenja i pretresi se dešavaju tokom glasanja”.

Bjeloruske vlasti su pojačale sigurnost na ulicama i biračkim mjestima širom zemlje, a pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova provode vježbe o tome kako se nositi sa biračima koji bi mogli pokušati prekršiti restriktivna pravila nametnuta za izbore.

Prvi put su skinute zavese sa glasačkih kabina, a biračima je zabranjeno slikati glasačke listiće što je praksa koju su aktivisti poticali na prethodnim izborima u nastojanju da spriječe vlasti da manipuliraju prebrojavanjem glasova.

Biračka mjesta je čuvala policija, zajedno sa članovima omladinske organizacije za provođenje zakona i penzioniranim osobljem osiguranja. Formirani su i naoružani timovi za brzo reagiranje kako bi se suočili sa potencijalnim neredima.

 

Lukašenko je krajem februara izjavio, ne nudeći dokaze, da zapadne zemlje razmatraju načine da izvedu državni udar i naredio je policiji da pojača oružane patrole širom zemlje kako bi osigurala "zakon i red".

Prvi put je izbornim posmatračima Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) zabranjen pristup za praćenje glasanja u Bjelorusiji, koja je  članica OSCE.