Analiza izlaska stranih poslova iz Rusije
U ovom istraživanju detaljno istražujemo izlazak stranih kompanija iz Ruske Federacije u periodu 2022-2023.
Počevši od 24. februara 2022. godine, nakon što je Rusija započela potpunu vojnu invaziju na ukrajinsku teritoriju, mnoge multinacionalne kompanije koje djeluju u Ruskoj Federaciji, kao odgovor na oružanu agresiju na Ukrajinu, počele su objavljivati svoju namjeru da se povuku sa ruskog tržišta, prekinu poslovne veze i zaustave trgovinske operacije. Istovremeno, neke kompanije su ignorirale poziv da prestanu poslovati sa Ruskom Federacijom, kao i obično.
Na početku invazije u punom obimu, projekat "SelfSanctions / LeaveRussia" Instituta KSE započeo je kreiranje baze podataka stranih firmi koje imaju svoja pravna lica (LLC i JSC) u Ruskoj Federaciji i prikupljao ključne finansijske pokazatelje ( posebno, broj zaposlenih, prihod, imovina, kapital, plaćeni porezi i dobit). Za sada, ova baza podataka je najveća u smislu ukupnog broja kompanija (~3600), broja lokalnih kompanija identificiranih u Rusiji (~2050), iznosa prihoda ostvarenog u Rusiji prije invazije (~314 milijardi USD za 1520 lokalnih kompanije) i 2022. (~234 milijarde USD za 1435 lokalnih kompanija). Takođe, zaključno sa 19.11.2023. identificira smo 300 kompanija koje su završile prodaju/likvidaciju poslovanja u Rusiji, na osnovu informacija prikupljenih iz zvaničnih registara. U ovom radu smo pregledali izlaze oko 300 kompanija na osnovu podataka o trgovini kako bismo objektivno sagledali kako su neke kompanije ispunile (i ispunjavaju) svoja obećanja o izlasku u potpunosti. Također, pokušali smo da sistematiziramo podatke o glavnim korisnicima/kupcima napuštenih stranih firmi i razmotrit ćemo u budućnosti uticaj na finansijski učinak ruskih filijala.
Od 19. novembra 2023. godine, projekat KSE „SelfSanctions / LeaveRussia” brojao je 2.050 pravnih lica u Ruskoj Federaciji, koji su pripadali ~1500 stranih vlasnika (svaki vlasnik može imati nekoliko domaćih pravnih lica).
Ključni nalazi: Odlasci iz Ruske Federacije
1. Ograničena dostupnost podataka o transakcijama:
o Informacije o iznosima poslova dostupne su za manje od jedne trećine (~30 posto) od 87 analiziranih kompanija.
o Uzimajući u obzir ukupnu veličinu prihoda, podaci su dostupni za oko 60 posto kompanija.
2. Ukupna vrijednost transakcija:
o Proračuni sugeriraju ukupnu vrijednost transakcije od 16,7 milijardi USD, uz uračunavanje deviznih kurseva tokom transakcija.
o Alternativna procjena Bloomberga, pozivajući se na AK&M, sugerira cifru od oko 21 milijardu USD.
3. Top 10 najvećih ponuda:
o Prosus prodaje Avito investicionoj grupi Ivana Tavrina za 2,4 milijarde dolara.
o Eni-jeva prodaja 40 posto udjela u arktičkom gasnom projektu Rosnjeftu je na vrhu liste sa iznosom posla od 1,8 milijardi dolara.
o Ukupna vrijednost 10 najboljih poslova dostiže 9,3 milijarde USD.
4. Nedostatak informacija o transakciji:
o Zbog neotkrivenih detalja transakcije za mnoge kompanije, ukupan iznos transakcije mogao bi biti otprilike 1,5 puta veći, dostižući oko 25 milijardi USD.
5. Izazovi u vrednovanju:
o Uprkos procjenama, javljaju se izazovi u procjeni, posebno za kompanije koje se prodaju za simbolične iznose (npr. 1 euro) ili se suočavaju s eksproprijacijom od strane ruskih vlasti.
o Trenutne procjene od 17 do 25 milijardi dolara ukazuju na značajno odstupanje od tržišnih uslova.
6. Uticaj na kompanije i rusku elitu:
o Ukupni iznosi transakcija za kompanije sa otkrivenim informacijama su dva puta manji od njihovog godišnjeg prihoda u Rusiji.
o Evropske kompanije su prijavile skoro 100 milijardi eura otpisa iz poslovanja u Rusiji, iako to nije kritično za njihova globalna ulaganja.
o Ruska provladina poslovna elita se pojavljuje kao korisnik odlaska zapadnih korporacija.
7. Profili kupaca i vlasništvo:
o Od 386 pravnih lica koje su prodale zapadne kompanije, 25 posto je prodato fizičkim licima, a skoro polovina je pripala predstavnicima lokalnog top menadžmenta.
o U 94 posto slučajeva kupci su iz Rusije, a samo nekoliko njih predstavlja prijateljske zemlje kao što su Kina, Turska ili Ujedinjeni Arapski Emirati.
8. Nova ruska poslovna elita:
o Mediji ističu pojedince kao što su Ivan Tavrin, bivši šef ruske kompanije za mobilne komunikacije, i Arnest Group Alekseja Sagala, kao ključne igrače u preuzimanju napuštene imovine.
o Značajne akvizicije uključuju Tavrinovu kupovinu Prosus NV Avito i Sagalovu akviziciju Ballovih sredstava za pakovanje pića i ruskih jedinica Heineken NV.
Ukratko, analiza otkriva raznolike razloge napuštanja ruskog tržišta, prikazujući različite strukture poslova, izazove u procjeni vrijednosti i pojavu nove ruske poslovne elite koja kapitalizira izlazak zapadnih korporacija. Pejzaž izlaska stranih poslovnih subjekata sa ruskog tržišta otkriva složenu interakciju ekonomskih, etičkih i birokratskih faktora. Analiza sugerira da, uprkos suočavanju s izazovima, veće kompanije strateški vode proces izlaska, utičući na ukupnu dinamiku prisustva stranog poslovanja u Rusiji.