Zašto Finska i Švedska ulaze u NATO?

Finska i Švedska trebaju se priključiti NATO-u u bliskoj budućnosti. Putin je dobio još skoro 1.300 kilometara granice sa Alijansom

Švedska i Finska su zvanično objavile da namjeravaju podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u. Glavni motiv je ruska agresija na Ukrajinu. Kao rezultat toga, umjesto "preraspodjele svijeta", ruski diktator Vladimir Putin će dobiti više od 1.200 kilometara granice sa Alijansom i njenu potpunu dominaciju u Baltičkom moru.
Kako Rusija reagira na širenje Alijanse, pokušavajući da oživi ODKB i kako Ukrajina može  iskoristiti iskustvo skandinavskih zemalja i približiti se članstvu u NATO.

ŠTA SE DESILO. Politički vrh Finske i Švedske je 15. maja zvanično objavio svoju namjeru da podnese zahtjev za članstvo u NATO-u. Odluke bi trebali podržati parlamenti u narednim danima. Sa tim ne bi trebalo biti problema, jer je u Švedskoj vodeća Socijaldemokratska partija, koja je ranije bila uporište ideje neutralnosti, podržala članstvo u NATO-u.
CERTIFIKAT. Švedska se u principu nije pridružila vojnim savezima više od 200 godina, a Finska je ostala neutralna od Drugog svjetskog rata. Ako je Švedska imala stalne rasprave o članstvu u Alijansi, Finska je flertovala sa SSSR-om u zamjenu za ekonomske preferencije (tzv. finiziranje), kaže Pavel Klimkin, bivši ministar vanjskih poslova Ukrajine. 
Ali agresija Rusije na Ukrajinu u punom obimu primorala je zemlje da preispitaju svoje pozicije. Sa prijemom ove dvije zemlje u članstvo u NATO ne bi trebalo biti problema. 
"Ako se odluče prijaviti, to će biti istorijski trenutak," izjavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg 15. maja. "Njihovo članstvo u NATO-u će ojačati našu zajedničku sigurnost, pokazati da vrata NATO-a ostaju otvorena i da agresija neće proći."
I dok 30 članica alijanse razmatra zahtjeve, Švedska i Finska će dobiti sigurnosne garancije od Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva.
Švedska i Finska postale su zvanični partneri NATO-a 1994. godine, blisko sarađuju sa savezničkim vojskama i dugo su integrisane u NATO zbog interoperabilnosti. Glavna promjena je peti član Sjevernoatlantskog ugovora, koji napad na jednu članicu Alijanse smatra napadom na sve. Ovo će se sada primjenjivati na dvije nove zemlje.
Za NATO je ovo, također, očigledna pobjeda, kaže Alina Frolova, zamjenica ministra odbrane Ukrajine i zamjenica predsjednika Centra za odbrambene strategije. 
"Veća kontrola nad regionom daje NATO-u više mogućnosti da spriječi rat na vlastitoj teritoriji. Regionalna sigurnost se jača," rekla je Frolova. 

ZAŠTO JE TO VAŽNO. Očekivano, namjere Šveđana i Finaca nisu se svidjele Putinu i njegovim saradnicima. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova prijeti Finskoj da će odgovoriti "koracima vojno-tehničke prirode". A za šefa Roskosmosa Dmitrija Rogozina to je bio još jedan razlog da spomene mogućnost nuklearnog udara.
Putin je 13. maja sa Vijećem sigurnosti razgovarao o potencijalnim "sigurnosnim prijetnjama" Rusiji zbog odluka Finske i Švedske, a sljedećeg dana Rusija je objavila prekid isporuke električne energije Finskoj.
Putin je spomenuo svoju "alternativu" NATO-u i okupio lidere ODKB (Organizacija ugovora o kolektivnoj bezbednosti) u Kremlju 16. maja. Pored Rusije, OKDB uključuje Bjelorusiju, Armeniju, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan. 
Klimkin je uvjeren da je Putin sazvao ODKB zbog Finske i Švedske.
"Putin vidi da NATO postaje sve jači. Švedska i Finska imaju značajan odbrambeni potencijal. NATO će imati dužu granicu sa Rusijom. Ovo je šamar Putinu", rekao je Klimkin.
Putin je na sastanku ODKB-a rekao da pristupanje dvije zemlje NATO-u ne prijeti Rusiji. Ali proširenje vojne infrastrukture NATO-a na njihovoj teritoriji "izazvat će odgovor Rusije". Nije precizirao šta će to biti.
Sastanak ODKB završio je sramotno. Pitanje upotrebe snaga ODKB-a u Ukrajini nije pokrenuto, a premijer Armenije Nikol Pašinjan javno je kritikovao ruski vojni blok zbog neaktivnosti tokom sukoba sa Azerbejdžanom u Nagorno Karabahu 2020. godine.
Osim toga, niko osim Lukašenka i Putina nije pokrenuo pitanje rata sa Ukrajinom. Sastanak je pokazao uzaludnost pokušaja napuhavanja mitskog statusa ODKB-a, koji treba porediti ne sa NATO-om, nego sa Zajednicom nezavisnih država”, kaže kodirektor vanjskopolitičkih i međunarodnih sigurnosnih programa Centra Razumkov Mihail Paškov.
Prema Klimkinovim riječima, ulazak Finske i Švedske u NATO radikalno mijenja situaciju u Baltičkom moru.
"NATO će kontrolirati Baltik, a Putin neće učiniti ništa", rekao je Klimkin.
Ali za Putina je Arktik kritičniji. Finska i Švedska su glavni faktori sigurnosti Arktika.
Ulazak Švedske i Finske u NATO značit će strateški poraz Rusije i kolaps Putinove geopolitike, smatra šef stalne delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Jegor Černev (SN).
"Umjesto preraspodjele svijeta, promjene svjetskog poretka i guranja NATO-a do granica iz 1997. godine, Rusija će dobiti više od 1.200 kilometara granice sa Alijansom i punu dominaciju NATO u Baltičkom moru", dodao je Čermev.
ŠTA JE SLJEDEĆE. Vjerovatno će odluka o pristupanju Finske i Švedske NATO-u biti donesena na samitu Alijanse u Madridu od 29. do 30. juna. Iako se to može dogoditi i prije. Od trenutka podnošenja zahtjeva do potpisivanja pristupnih protokola može proći dvije sedmice, objavili su njemački mediji pozivajući se na izaslanika NATO-a. 
 
Turska može biti prepreka za Šveđane i Fince. Predsjednik Redžep Tayyip Erdogan rekao je da u Turskoj "ne može biti pozitivnog pogleda na ovo pitanje", jer su Švedska i Finska dale utočište "teroristima".
CERTIFIKAT. Pod "teroristima" Erdogan misli na aktiviste Kurdistanske radničke partije (PKK), ilegalne kurdske političke organizacije. U Turskoj se PKK smatra terorističkom organizacijom. U Finskoj i Švedskoj postoji kurdska dijaspora, pa čak i kurdski zastupnici u Švedskoj.
Klimkin je uvjeren da Erdogan ne blokira članstvo Finske i Švedske, već želi iskoristite trenutak i riješiti pitanje podrške Kurdima. Tursko ministarstvo vanjskih poslova sastavilo je listu zahtjeva koje smatra neophodnim da bi Finska i Švedska ušle u NATO. Glavni je odbijanje podrške PKK i srodnim snagama Narodne samoodbrane (YPG, dio saveza Demokratskih snaga Sirije, čiji je glavni protivnik Turska).
Ministri vanjskih poslova Švedske i Finske najavili su svoju namjeru da posjete Ankaru radi konsultacija sa turskim kolegom. Erdogan savjetuje skandinavskim diplomatama "da ne brinu o putovanjima", jer je promjena stava Turske "nemoguća".
"Uvjeren sam da će spor između Turske sa Švedskom i Finskom biti brzo riješen", rekao je Černev.
Zato Putin želi vratiti status quo od 23. februara i započeti razgovore u koje je gurnuo Zapad, rekao je Klimkin. „Putin treba podići ulog što je više moguće da bi započeo pregovore sa pozicije snage“, dodao je Klimkin.
Da bi to uradila, Rusija će slijediti svoju omiljenu opciju - provokacije, kaže Paškov. 
"Ovo će biti još jedno iscrtavanje crvenih linija, koje NATO može iskoristiti u konfrontaciji sa Rusijom. Ne mislim da će biti direktne oružane agresije ili nuklearnog udara na Finsku. Ali će početi politički i finansijski pritisak", rekao je ovaj stručnjak.
Frolova kaže da Putin nema šanse da se cjenka za bolje pozicije zbog provokacija protiv Finske i Švedske.
"Prešao je granicu provokacija. Može samo prijetiti taktičkim nuklearnim oružjem. A povećanje provokacija će biti ponašanje uvrijeđenog dječaka kojem nije dato ono što želi", rekla je Frolova.
Odluka Finske i Švedske daje Ukrajini ozbiljnu priliku da se pridruži NATO-u, rekla je Frolova. 
"Prvo, trenutno se borimo NATO-ovom modernom metodologijom ratovanja. Ovo je očuvanje ljudskih resursa i taktički operativni pristup. To je sve što su nas naučili strani instruktori", rekla je ona. I nećemo se vraćati. "
Prema njenim riječima, glavni razlog zašto Ukrajina nije primljena u NATO su prijetnje agresivnim ponašanjem Rusije. 
"Ali ona se već ponaša agresivno. Odnosno, glavnu prepreku su uklonili sami Rusi", rekla je Frolova.