Zapadne zemlje dobile su dodatnu motivaciju da izvrše još veći pritisak na Rusiju

Rusija posljednjih mjeseci ucjenjuje svijet energentima i rubljom, ali je sve jasnije da je agresor postigao upravo suprotan rezultat od željenog. Zapadne zemlje dobile su dodatnu motivaciju da izvrše još veći pritisak na Rusiju.

Nakon što je Rusija bez upozorenja prekinula isporuke gasa Poljskoj i Bugarskoj, Evropa je postala odlučnija u pogledu energetskih sankcija. Njemačka je radikalno promijenila svoju retoriku i pristala podržati Evropsku uniju u zabrani uvoza nafte iz Rusije. Dakle, nacrt šestog paketa sankcija EU predstavljen 4. maja već uključuje postepeno odbijanje i potpuni embargo na rusku naftu do kraja godine. Postignut je kompromis za Mađarsku i Slovačku, koje dokazuju da bez uvoza ruskih energenata neće moći da osiguraju snabdijevanje pa je postepenog uvođenja sankcija produžen na 20 meseci.

U isto vrijeme, Evropa je konačno odlučila uvesti sankcije i isključiti iz SWIFT siste,a ključnu rusku banku Sberbank, kao i dvije druge velike banke koje formiraju sistem, ICD i Rosselkhozbank. To znači da će Rusiji biti mnogo teže obračunavati vanjske transakcije, a njena izolacija od globalnog finansijskog sistema značajno će se produbiti.

Osim toga, Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo odlučile su zabraniti izvoz računovodstvenih, konsultantskih i PR usluga u Rusiju, posebno u oblasti političke tehnologije. To će dodatno otežati vođenje modernog poslovanja u Rusiji, jer su mnogi poslovni procesi na ovaj ili onaj način zahtijevali znanje i vještine zapadnih stručnjaka.

I iako šesti paket sankcija EU još nije usvojen, tržište već reaguje, čak i na glasine i najave. Indijske rafinerije, kao jedne od rijetkih preostalih uvoznika ruske nafte, traže popuste manje od 70 dolara po barelu. Druga evropska energetska kompanija, norveška državna kompanija Equinor, potvrdila je prestanak trgovine ruskom naftom i planira snabdijevanje Evrope gasom. U pozadini smanjene globalne potražnje, proizvodnja nafte u Rusiji je tokom aprila za sedam posto, a stručnjaci predviđaju znatno veće smanjenje do kraja godine.

Ni Putinova ucjena rubljom nije uspjela. Rusija je 4. aprila pokušala izvršiti isplatu u rubljama za dvije emisije euroobveznica u vrijednosti od 650 miliona dolara. Odluku su donijeli zbog zabrane SAD-a da koristi zamrznute dolarske rezerve u inozemstva. Plaćanje nije bilo dozvoljeno, a za Rusiju je ostalo 30 dana odbrojavanja do proglašenja tehničkog neispunjenjavanja prispjelih obaveza.

Međutim, nekoliko dana prije kraja grace perioda, Rusija je ipak izvršila uplatu u dolarima i uprkos sankcijama i kašnjenjima, novac je počeo priticati investitorima. Taj je potez bio prilično neočekivan za kreditore, iako je bio u skladu sa namjerama SAD-a da prisile Rusiju da iscrpi svoje devizne rezerve kako bi agresoru ostavila manje novca na raspolaganju za rat.

Tako je Rusija ponovo izbjegla neizvršenje obaveza, ovoga puta ispunjavanjem američkih uslova i neuspjehom još jedne ucjene rubljom. Međutim, to neće mnogo pomoći privredi: Rusija već doživljava sve uobičajene posljedice neizvršenja obaveza kao rezultat neviđenih sankcija i sve veće izolacije od svjetskih tržišta, uključujući i finansijska.

Sljedeći test Rusiju čeka krajem mjeseca. Naime, Rusiji 25. maja ističe licenc američkog Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) za obavljanje plaćanja u dolarima. Sljedeća uplata Ruske Federacije bit će izvršena 27. maja po obveznicama koje dospijevaju 2026. godine. I iako Rusija ima nekoliko opcija ZA rješavanje ovog pitanja, konačnu odluku o odobravanju ili blokiranju plaćanja donijet će OFAC.

U međuvremenu, sve više stranih kompanija odlučuje napustiti Rusiju i rasprodati svoju imovinu. U posljednjih nekoliko dana pet kompanija je najavilo prodaju ruskog poslovanja ili aktivne pregovore s potencijalnim kupcima: logistički gigant Maersk prodaje udio u upravljanju lukom kompanije, Raiffeisen

banka razmatra prodaju ruske podružnice, PPF grupa prodaje agrobiznis u Rusiji, dok Emerson prodaje fabriku u Čeljabinsku.