Tuzla će dekarbonizirati sistem daljinskog grijanja

Tuzla i Elektroprivreda BiH imaju viziju za obaranje emisija gasova s efektom staklene bašte u gradskom sektoru grijanja na četiri posto sadašnjeg obima do 2040. godine putem projekata desumporizacije, uključivanja obnovljivih izvora energije uključujući solarna termalna postrojenja i širenja grijne mreže.

Fosilna goriva su i dalje dominantna u oblasti grijanja u Evropi. Prema podacima iz posljednjeg izdanja izvještaja o obnovljivim izvorima Global Renewables’ Status Report, samo malobrojne zemlje i gradovi ostvaruju napredak u planiranju i podržavanju progresivnih rješenja prilagođenih lokalnim prilikama koja su pogodna za građane, privredu i životnu sredinu. Tuzla ima ambiciju da postane uzor na Balkanu za tranziciju grijanja.

Salt Lake City je prijestolnica države Utah u Sjedinjenim Američkim Državama, a dobio je ime po obližnjem Velikom slanom jezeru. Tuzla, također, znači so. To je kulturni i privredni centar sjeveroistočne Bosne i Hercegovine. Grad je barem 5.800 godina stariji od svog američkog imenjaka i jedno je od najduže neprekidno naseljenih mjesta u Evropi, a svjedočio je brojnim promjenama u kulturi i tehnologiji.

Treći grad po veličini u BiH nosi višedecenijski teret nasljeđa vezanog za termoelektranu na ugalj

Treći po veličini grad u Bosni i Hercegovini, sa svojih 110.000 stanovnika, ima zadivljujuće industrijsko naslijeđe. Pored iskopavanja soli još od antike, od kojeg je grad sve više doslovno tonuo, Tuzla je poznata i po svojoj termoelektrani na ugalj i lignit koja proizvodi struju za privredu i prekriva nebo dimom.

Danas Tuzla predstavlja tranziciju. Rudnici soli u središtu grada pretvoreni su u prvo i jedino urbano slano jezero u Evropi, koje svakoga dana privlači desetine hiljada ljudi zahvaljujući svojim ljekovitim svojstvima i koje je brzo pomoglo tuzlanskim sektorima turizma i usluga da nadmaše tradicionalnu industriju. Međutim, transformacija energetskog sistema je još veći industrijski izazov sa kojim se grad uhvatio ukoštac.

Nove hidroelektrane, vjetroparkovi i fotonaponska postrojenja

Tuzla je glavna industrijska mašina BiH i jedno od njenih privrednih uporišta.

„Pokrenuli smo svoj sistem daljinskog grijanja sa kogenerativnim pogonom 1983. godine“, objašnjava Suljo Sarić, pomoćnik direktora za tehnička pitanja u Centralnom grijanju Tuzla. Pogon za proizvodnju toplotne i električne energije (CHP) je još uvijek najvećiu cijeloj zemlji.

Njegov kapacitet je 220 megavata. Grad Tuzla namjerava smanjiti svoje emisije gasova s efektom staklene bašte u sektoru grijanja na 20.000 tona godišnje sa sadašnjih 500.000 tona.

Lignit mora biti zamijenjen alternativama pogodnijim za klimu

U državnoj Elektroprivredi Bosne i Hercegovine (EPBiH), operateru elektrana i najvećem proizvođaču električne energije u BiH, potpuno su svjesni da će u nedalekoj budućnosti lignit kojeg sagorijevaju u elektrani u Tuzli morati biti zamijenjen alternativama pogodnijim za klimu, ukoliko treba ispuniti klimatske ciljeve Evropske unije.

„Na polju proizvodnje električne energije, radimo na novim hidroelektranama, vjetroelektranama i fotonaponskim postrojenjima. Stari blokovi na lignit bit će zatvoreni najkasnije krajem 2023. godine. To su postrojenja tri i četiri u Tuzli“, objašnjava Ajla Merzić, vodeća stručna saradnica Sektora za razvoj EPBiH.

Blok 6 u Tuzli se prebacuje na kogeneraciju, dok kompanija radi na djelomičnoj zamjeni uglja biogorivima. Osim toga, EPBiH je ranije ove godine završila svoju prvu vjetroelektranu, Podveležje, koja ima kapacitet 48 megavata, a na istoj lokaciji planira izgraditi i fotonaponsko postrojenje snage veće od 30 megavata.

EPBiH razvija projekte više vjetroelektrana i solarnih elektrana

Kompanija, također, razvija projekte vjetrofarmi Vlašić u Travniku i Bitovna u Konjicu od po oko 50 odnosno 60 megavata. Najmoderniji projekat će transformirati pet nekadašnjih ugljenokopa i deponija pepela i šljake u fotonaponske elektrane ukupne snage 200 megavata. Svi ti projekti će biti pušteni u rad do 2025. godine.

Sektor grijanja u Tuzli mogao bi postati model za Balkan

Bosna i Hercegovina se ne razlikuje od ostatka Evrope po brzom porastu udela struje iz obnovljivih izvora. Ali fosilna goriva i dalje preovlađuju u sektoru grijanja na cijelom kontinentu.

Merzić objašnjava da daljinsko grijanje može dati ogroman doprinos djelovanjem u pet glavnih oblasti:

Ispuštanje zagađujućih materija može se smanjiti projektima za desumporizaciju, povećanjem udjela obnovljivih izvora u sektoru grijanja i programom gašenja blokova u kojima se koriste fosilna goriva.

Novi sistem naplate: većina korisnika u Bosni i Hercegovini plaća po grijanoj površini, a ne po potrošnji. Ali za ambiciozne ciljeve za emisije neophodne su niže temperature u sistemu, što se može postići jedino značajnim unapređenjem izolacije, kao i integracijom obnovljivih izvora poput solarnih termalnih sistema. Vlada trenutno radi na novom zakonu o grijanju.

Sistemi za kogeneraciju trebaju se modernizirati.

CHP blok na ugalj može se unaprijediti uvođenjem biomase i integracijom solarnih termalnih sistema. Razmatraju se mogućnosti za umješavanje biomase ili potpunu rekonstrukciju. Međutim, nije svaka vrsta biomase održiva, navodi Merzić. „Još nemamo propise u zemlji za lanac snabdijevanja biomasom“, rekla je. Solarni termalni sistemi bi bili interesantni da sistem ima snabdijevanje toplom vodom. „To bi bila dobra kombinacija ljeti da je uključeno i snabdijevanje toplom vodom, ali danas toga nema. Proučavamo mogućnost upotrebe geotermalne toplotne energije i toplotnih pumpi“, kaže Merzić.

Na mrežu daljinskog grijanja treba priključiti još objekata: „Ljudi koji nisu priključeni na daljinsko grijanje često spaljuju bilo šta do čega dođu“, govori Anes Kazagić, rukovodilac sektora za strateški razvoj EPBiH, ističući da energetsko siromaštvo doprinosi visokim emisijama. „Ali državni mehanizam za privlačenje novih korisnika u Tuzli već funkcionira“, kazao je.

Bilo kakav napredak je moguć jedino uz integraciju rješenja za grijanje na obnovljive izvore u sistem. Za to je ključna međunarodna saradnja.

Tuzla je jedan od osam evropskih gradova koji udružuju ekspertizu i istraživanja u okviru projekta Upgrade DH, u čijem finansiranju učestvuje Evropska unija. „Vrlo nam je važno da razmenjujemo znanja sa drugim partnerima u Upgrade DH-u. Dobili smo korisne informacije i to je dovelo do veoma ozbiljne saradnje, na primer na polju hidraulike. Odnosi i veze koje smo razvili tokom Upgrade DH-u će se nastaviti i oni imaju veliku stratešku vrijednost za naše planove za tranziciju u novu generaciju daljinskog grijanja koje ne škodi klimi“, rekla je Merzić.

Kazagić dodaje: „Nadamo se da procesi koje smo pokrenuli i sada ih provodimo u Tuzli mogu biti inspiracija za druge zemlje Balkana – gradovi sa daljinskim grijanjem poput Beograda, Skoplja ili Sarajeva suočavaju se sa sličnim izazovima. A mi želimo biti uzor u tranziciji od fosilnih goriva ka obnovljivim izvorima.“

Projekat Upgrade DH je dobio sredstva od programa Evropske unije za istraživanje i inovacije Horizon 2020.