Estonija već troši više od od pet posto na odbranu, dok se priprema za mogući rat sa Rusijom

Kao država na prvoj liniji fronta i jedna od sedam evropskih zemalja koje dijele granicu sa Rusijom, odbrambeni izdaci su porasli od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Estonija, zajedno sa svoje dvije baltičke države susjede, Latvijom i Litvanijom, strahuje da će nakon što ruski predsjednik Vladimir Putin završi s Ukrajinom, one biti sljedeće.

Estonija je postala najveći potrošač na odbranu u NATO-u u odnosu na BDP, izdvajajući 5,4 posto svog BDP-a za vojne svrhe ove godine, dok se tenzije sa susjednom Rusijom produbljuju.

Zemlje centralne Evrope bile su duboko šokirane kada je Kremlj iskoristio Bjelorusiju kao odskočnu dasku za invaziju na Ukrajinu sa sjevera 2022. godine, što je naglasilo ranjivost sjeveroistočne Evrope na potencijalni napad Rusije kroz poznati Suwalski prolaz.

Uzak pojas zemlje, širok oko 65 kilometara – Gap, čini granicu između Poljske i Litvanije i nalazi se između ruske enklave Kalinjingrad i Bjelorusije. Vojni stratezi procjenjuju da bi Rusija mogla napasti baltičke države preko Gapa i okupirati ih za nekoliko dana. NATO-u bi tada trebalo najmanje dvije sedmice da odgovori, zbog logističkih ograničenja.

Poljska je slično zabrinuta zbog prijetnje ruske invazije i pojačala je svoju odbranu granica. Poljska je drugi najveći potrošač među članicama NATO-a, koja je planirala 4,7 posto BDP-a potrošiti na odbranu ove godine i očekuje se da će sljedeće godine preći prag od pet posto BDP-a, jer namjerava izgraditi najveću konvencionalnu vojsku u Evropi u narednim godinama.

Tallinn je značajno ojačao svoju istočnu granicu, udvostručivši broj vojnika na ruskoj granici i izgradivši novu NATO bazu opremljenu američkim HIMARS raketnim sistemima sposobnim za precizne udare dometa 80 kilometara.

„SAD su Estoniji dale HIMARS 2025. godine“, objavio je 24. juna na društvenim mrežama Timofij Milovanov, predsjednik Kijevskog ekonomskog fakulteta, dodajući: „Estonija je održala vježbe bojevog gađanja kako bi vježbala brze udare dugog dometa“.

Prvi put, estonske snage su stacionirane u Narvi, pograničnom gradu u kojem se uglavnom govori ruski. Prošle godine, ruski stanovnici su postavili ogromne elektronske bilborde i zvučnike ismijavajući Estonce i projicirajući prokremaljske poruke i vojnu propagandu koja se mogla čuti i vidjeti s estonske strane 9. maja, tokom proslave ruskog Dana pobjede.

Estonska vojska proširuje programe civilne obuke kao dio šire mobilizacije.  

„Civili se pridružuju. 4.000 se prijavilo u Estonsku odbrambenu ligu od 2022. godine. Volonteri se obučavaju na minobacačima, dronovima i mitraljezima“, rekao je Milovanov. Djeca sada dobijaju osnovno vojno obrazovanje u školama, a porodice uvježbavaju scenarije evakuacije.

Estonija je dom velikoj populaciji etničkih ruskih porodica koje su se našle nasukane u stranoj zemlji nakon raspada SSSR-a i teško se integriraju u estonsko društvo. Vlada je dosta radila na sprečavanju ruskog uticaja. Ruskim državljanima se ne izdaju nove vize, a uvedeni su strogi testovi estonskog jezika za dobijanje estonskog pasoša. Mediji na ruskom jeziku uklonjeni su od kablovskih provajdera, a energetska infrastruktura se isključuje iz ruske mreže. Od 2024. godine, nosiocima ruskih pasoša zabranjeno je glasanje na lokalnim izborima, a do 2030. godine sve škole će preći na nastavu samo na estonskom jeziku.

Kaitsepolitseiamet (KAPO), estonska agencija za unutrašnju sigurnost, pojačala je kontrašpijunske operacije.  

„Samo u 2023. godini, desetoro je pritvoreno zbog vandalizma pod uticajem stranih izvora“, primijetio je Milovanov. Deportacije su usmjerene na osumnjičene propagandiste i pojedince povezane sa ruskim obavještajnim službama.

Mjere civilne zaštite se revidiraju. Supermarketi i benzinske pumpe sada funkcioniraju kao centri za hitnu podršku, a rezerve goriva, hrane i vode se gomilaju.  

„Vojska registruje sve privatne autobuse i ATV vozila za ratnu upotrebu“, rekao je Milovanov. Skloništa širom zemlje se jačaju kako bi izdržala potencijalni napad.