"Trampolina radi": Kako neizvršenje vanjskog duga utiče na budućnost Ruske Federacije

Uprkos "tvrđavi" koju je Kremlj izgradio za sebe, međunarodne sankcije funkcioniraju: Rusija nije platila kamatu od 100 miliona dolara na euroobveznice.
Nakon skoro četiri mjeseca balansiranja na ivici, Rusija nije uspela platiti kamatu od 100 miliona dolara na svoje euroobveznice. Kremlj je imao mjesec dana nakon što je rusko Ministarstvo finansija propustilo isplatu 27. maja 2022., a 26. juna 2022. je istekao ovaj grace period.
Kako navodi ruska strana, oni su poslali novac, ali je zapeo u sistemu Euroclear (belgijska kompanija za finansijske usluge specijalizirana za poravnanje transakcija sa vrijednosnim papirima) zbog zapadnih sankcija, koje su blokirale način plaćanja stranim povjeriocima . Ali na kraju povjerioci nisu dobili novac.
Odnosno, prema uslovima emisije obveznica u Rusiji postoji „događaj neispunjavanja obaveza“ – neizvršenje obaveza.
Nije prvi put?

Rusija je u svojoj novijoj istoriji već doživjela najmanje dva neispunjenja obaveza. Tako je 1991. Rusija  pokušala odbiti da plati međunarodne dugove koje je naslijedila nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Radilo se o 100+ milijardi dolara.Tada je formalno Rusija izjavila da takva država kao što je SSSR ne postoji pa Kremlj neće ispuniti svoje kreditne obaveze na ovaj dug. Pariski klub povjerilaca je tada prisilio Rusiju da prizna dio dugova bivšeg SSSR-a, a 1996. restrukturirali su dug.
U pozadini pada svjetskih cijena nafte 1998. godine, ruske vlasti nisu bile u stanju servisirati svoj domaći dug. Ruska vlada je tada prikupila vrlo malo poreza (ovisno o prihodima od nafte) i finansirala se kratkim domaćim trezorskim zapisima, na koje je prinos jako porastao.
Rusija je 17. avgusta 1998. obustavila plaćanje unutrašnjeg duga za 40 milijardi dolara i devalvirala rublju. U to vrijeme na čelu njihove vlade bio je Sergej Kirijenko, sada - prvi zamjenik šefa administracije predsjednika Ruske Federacije, koji nadgleda okupirane teritorije Ukrajine. Dakle, on već ima  iskustvo sa neplaćanjem dugova.
Ali Rusija je nekada ispunjavala svoje vanjske finansijske obaveze. Ovo je sada prvo neplaćanje inozemnog duga Rusije od februara 1918. godine, kada je boljševički vođa Uljanov-Lenjin odbio platiti dugove carske vlade nakon Oktobarske revolucije.

Prema cijenama iz 2020. tadašnji dug Rusije može se procijeniti na 500 milijardi dolara, a sada jezapelo na 100 miliona dolara.

Zašto je to važno

Prvo, ruska najava nemogućnosti otplaćivanja vanjskog duga pokazuje da, uprkos "tvrđavi" koju je Kremlj tamo izgradio, međunarodne sankcije funkcioniraju (ili, kako bi rekao Elon Musk, "trampolina radi").
U stvari, Rusija je odvojena od stranih tržišta kapitala, glavnih bankarskih sistema (korespondentskih banaka, klirinških sistema, depozitara) i rejting agencija. To je onemogućilo Rusiju da plati svoje vanjske dugove, a Rusija je pala u bankrot.
Ministarstvo finansija Ruske Federacije žali se da je sve to težnja Zapada i da žele platiti, ali ne mogu. Pokušavali su platiti rubljama, primoravajući kreditore da otvore račune u ruskim bankama. Rekli su da je to farsa ili viša sila, ali nije uspjelo.
Po analogiji, to je kao da pred očima vidite kuću ili banku sa svim svojim novcem, i istovremeno kažete svojim poveriocima: „Mogao bih da vam vratim, ali ne mogu da dođem do svoje kuće ili banke. " . Dakle, u Rusiji - njihov finansijski sistem se urušava i svi međunarodni kreditori to sada vide.
Drugo, neizvršenje obaveza predstavlja snažan udarac imidžu Rusije na finansijskim tržištima, što obično zatvara pristup zemlje stranim tržištima na dugi niz godina.
Neko će reći da ga Ruska Federacija nakon početka rata nema. To je tačno, ali će im neizvršenje obaveza veoma otežati povratak na civilizirano finansijsko tržište i nakon rata, posebno s obzirom na to da su svjetske investicione banke, rejting agencije i revizorske kuće Velike četvorke, također, napustile rusko tržište i neće se vratiti uskoro.
Kada se, nakon promjene režima u Rusiji i isplate poslijeratne reparacije Ukrajini, infrastruktura berze počne oporavljati, proći će godine, a Ruska Federacija će započeti svoj put sa statusom smeća zbog svog duga. 
Postoji još jedna važna tačka
Bit će zanimljivo vidjeti kako će zapadni investitori (sada imaju oko 20 milijardi dolara u ruskim euroobveznicama) zahtijevati od Rusije isplatu neizmirenih dugova. Postoji šansa da neće učiniti ništa i čekati dalji razvoj situacije sa ratom, sankcijama ili zdravstvenim stanjem ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ali postoji i mogućnost da zajmodavci požele da angažuju advokate i razumiju kako da iskoriste sredstva Ruske centralne banke za plaćanje, koja su sada zamrznuta u Sjedinjenim Državama i Evropi.
Kao što su jednom rekli: amicus meus, inimicus inimici mei, odnosno biće jako dobro za Ukrajinu kada još jedan neprijatelj Rusije postane uticajan međunarodni finansijski biznis.

Sačekajmo i vidimo kako će Rusija nastaviti da klizi u stanje ekonomskog, finansijskog i političkog egzila za većinu zemalja. Rusija će i dalje sve platiti.
Sljedeći korak je priznanje Rusije kao sponzora terorizma. Nakon raketnih napada na ukrajinske gradove od 25. do 26. juna 2022., pitanje je kratkog vremena... a onda i potpuni embargo na izvoz ruskih energenata ili barem uspostavljanje granice izvoznih cijena nafte, što će ograničiti zaradu od ruskog izvoza.
Očekuje se i da će zemlje G7 zabraniti uvoz ruskog zlata, druge po važnosti izvozne robe za Rusiju. robe.
Tako da će za Rusiju - zemlju agresora, finansijski život nakon neplaćanja biti zanimljiv, ali ne dug.
Putin je želio biti kao Petar I, ali će biti kao Vladimir Uljanov-Lenjin… On je sam izabrao ovu sudbinu.