18.08.2022.

Spalo na 14 + 1: Estonija i Latvija napustile kineski klub u istočnoj Evropi

Baltičke zemlje vide manje prostora za angažmane sa Kino,  jer ona paradira 
prijateljstvom „bez granica“ sa Rusijom.

Veliki udarac kineskim diplomatskim naporima u Evropi zadale su Estonija i Latvija, koje su početkom jula napustile ekskluzivni kineski klub za saradnju sa zemljama Centralne i Istočne Evrope, usred produbljivanja zabrinutosti oko veza Pekinga sa njihovim najvećim neprijateljem Moskvom.
Kineska deklaracija o prijateljstvu bez ograničenja sa ruskim diktatorom Vladimirom Putinom je anatema za baltičke nacije, koje strahuju da je njegova invazija na Ukrajinu preteča šireg pokušaja Rusije da povrati svoje sovjetsko carstvo.
Litvanija je prva napustila ovaj okvir saradnje prošle godine, kada je grupa bila označena kao 17 + 1, diplomatski forum u kojem je 17 zemalja nastojalo pronaći zajednički jezik sa Pekingom. Izlazak Talina i Rige iz inicijative vraća okvir na 14 + 1.  
U slučaju Litvanije, vlada u Vilniusu je odlučila voditi politiku dubljeg diplomatskog angažmana sa demokratskim Tajvanom, što je za rezultat imalo trgovinski obračun, kada je Kina počela blokirati litvansku robu na carini.
Peking još nije komentirao činjenicu da su Talin i Riga odbacili inicijativu. Čitav diplomatski format +1 je pod sve većim pritiskom, međutim, Kina je kritizirana što igra igre “zavadi pa vladaj” unutar EU, a istočnoevropske zemlje dovode u pitanje ekonomske benefite.
U saopćenju Vlade Estonije se navodi: "Estonija je odlučila da više neće učestvovati u platformi saradnje između zemalja Centralne i Istočne Evrope i Kine. Estonija će nastaviti raditi na konstruktivnim i pragmatičnim odnosima sa Kinom, što uključuje unapređenje EU -Odnosi Kine u skladu sa međunarodnim poretkom zasnovanim na pravilima i vrijednostima kao što su ljudska prava."
Dodaje se da Estonija "nije prisustvovala nijednom od sastanaka bilo kojeg formata nakon Samita prošlog februara".
Ministarstvo vanjskih poslova Latvije je, također, objavilo saopćenje nakon odluke tamošnjih vlasti. 
 „S obzirom na trenutne prioritete latvijske vanjske i trgovinske politike, Latvija je odlučila prekinuti svoje učešće u okviru saradnje zemalja Centralne i Istočne Evrope i Kine. Latvija će nastaviti težiti konstruktivnim i pragmatičnim odnosima sa Kinom kako bilateralno, tako i kroz saradnju EU i Kine zasnovanu na obostranoj koristi, poštovanju međunarodnog prava, ljudskih prava i međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima", navodi se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova Latvije. 
Ranije je kinesko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo da je uvelo sankcije zamjenici litvanske ministrice prometa i komunikacija Agne Vaiciukeviciute zbog posjete Tajvanu. 
"Ovo je gola izdaja litvanskog obećanja o politici jedne Kine”, rekao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Kine Wang Wenbin.
Privatno, estonski i latvijski zvaničnici su mjesecima upozoravali na ovaj korak koji se nazire. Iako su nastojali zauzeti stav sa manje konfrontacija sa Kinom od Litvanije, odlučili su se na korak nakon što se estonski ministar vanjskih poslova Urmas Reinsalu vratio na vlast prije nešto manje od mjesec dana.
Devet od 27 zemalja EU ostalo je u klubu, koji je Peking osnovao 2012. godine. Članice platforme su Bugarska, Hrvatska, Češka, Grčka, Mađarska, Poljska, Rumunija, Slovačka i Slovenija. Pet zemalja koje nisu članice EU, a članice su platforme 17+1 su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija.
Evropska unija ima status posmatrača na sastancima.
Peking je već ranije ove godine imao priliku osjetiti sve hladniju reakciju ovih zemalja. Kina je u aprilu poslala iskusnog diplomatu Huo Yuzhena, koji je specijalni izaslanik za zemlje Centralne i Istočne Evrope, da obiđe region kako bi pokušao popraviti odnose.
Kina nije objavila planove da predsjednik Xi Jinping ili premijer Li Keqiang predsjedavaju još jednim navodno godišnjim samitom sa liderima iz regiona.
Prošle godine, Estonija je odbila Xijev poziv premijerki Kaji Kalas da prisustvuje virtuelnom samitu. Umjesto nje prisustvovao je ministar vanjskih poslova Estonije.