Medijski ambijent Bjelorusije 2025. godine: Čvrsti stisak režima i rastući utjecaj Moskve

Na osnovu podataka SimilarWeba i Ahrefsa za prvu polovinu 2025. godine, koji pokrivaju promet vijesti koje najčešće čitaju Bjelorusi, svi mediji mogu se podijeliti u tri glavne grupe: provladine, opozicione/nezavisne i ruske propagandne platforme. Međunarodni nezavisni mediji čine zaseban, ali marginalni segment. Nalazi jasno pokazuju da prijetnja dezinformacijama od strane propagandne mašinerije Kremlja - koju je već sankcionirala Evropska unija - nastavlja rasti.

Ova analiza pokazuje da pro-Lukašenkovi mediji dominiraju bjeloruskom online sferom vijesti, kontrolirajući gotovo 60 posto publike. Nezavisni mediji zadržavaju oko četvrtinu čitalačke publike, što signalizira stalnu potražnju za alternativnim izvorima informacija. U međuvremenu, ruski državni mediji nastavljaju vršiti značajan vanjski maligni uticaj, s udjelom usporedivim s udjelom nezavisnih medija.

 

 

Podaci prikupljeni i analizirani od strane SimilarWeba i Ahrefsa otkrivaju duboku neravnotežu u bjeloruskom medijskom okruženju. Više od polovine svih posjeta web stranicama vijesti ide provladinim medijima, dok međunarodni nezavisni mediji ostaju marginalni igrači. Brojke u nastavku odražavaju prosječni mjesečni promet u posljednjih šest mjeseci.

Mediji prema uredničkoj politici — prosječan mjesečni promet (SimilarWeb, H1 2025):

 

Provladini mediji — 25,39 miliona (58,98 posto)

Opozicioni/nezavisni mediji — 10,05 miliona (23,35 posto)

Ruski propagandni kanali — 7,42 miliona (17,24 posto)

Međunarodni nezavisni mediji — 0,19 miliona (0,43 posto)

Ukupno — 43,04 miliona (100 posto)

 

 

Provladini kanali dominiraju informacionom sferom. Gotovo 60 posto svih posjeta ide resursima pod direktnom državnom kontrolom, što odražava snagu Lukašenkovog propagandnog aparata unutar zemlje.

Nezavisni i opozicioni kanali održavaju prisustvo. Uprkos cenzuri i blokiranju, oni generiraju više od 23 posto ukupnih vijesti, pokazujući izuzetan nivo povjerenja u alternativne izvore informacija — posebno među mlađom publikom.

Ruska propaganda ostaje moćna sila. Sa 17 posto udjela u čitalačkoj publici, ruski državni mediji nastavljaju oblikovati percepciju javnosti, šireći dezinformacije i ratnu propagandu usklađenu s agendom Kremlja.

Međunarodni nezavisni mediji (ruske verzije BBC-a i Euronewsa) imaju samo 0,43 posto publike. Njihovo marginalno prisustvo posljedica je i ciljanog blokiranja i ograničenog izvještavanja o pitanjima koja su najrelevantnija za Bjeloruse.

Sveukupno, podaci potvrđuju da je bjeloruski online medijski prostor i dalje pod snažnom kontrolom režima, dok je istovremeno vrlo ranjiv na vanjske informacijske napade. Ipak, kontinuirani promet nezavisnih medija naglašava kontinuiranu potražnju za alternativnim glasovima u bjeloruskom društvu.

 

 

Analiza web stranica sa vijestima koje Bjelorusi najčešće posjećuju otkriva medijsko okruženje podijeljeno u četiri različite kategorije na osnovu uredničke politike: provladini mediji, nezavisni ili opozicioni mediji, ruske državne propagandne platforme i međunarodni nezavisni izdavači. Među njima, provladini mediji lojalni Lukašenkovom režimu ostaju dominantna snaga.

 

 

Provladini mediji i dalje su najuticajnija grupa unutar bjeloruskog medijskog ambijante, zauzimajući skoro 59 posto ukupnih online vijesti. Ova dominacija naglašava sposobnost režima da kontrolira nacionalnu informativnu agendu i ograniči vidljivost alternativnih narativa.

Web stranice poput Belnovosti, Smartpress, Belta i SB konstantno prednjače na ljestvici posjećenosti. Osim što samo izvještavaju o vijestima, one služe kao sredstvo za oblikovanje javnog mnijenja i jačanje narativa koje odobrava država, posebno među starijim generacijama - demografskom grupom koja čini okosnicu njihove publike.

 

 

Belnovosti.by — 6,77 miliona

Smartpress.by — 6,42 miliona

Belta.by — 4,80 miliona

SB.by — 3,28 miliona

Minsknews.by — 1,90 miliona

 

Zanimljivo je da provladini mediji održavaju uravnoteženiju rodnu distribuciju među svojim čitaocima u poređenju sa drugim kategorijama, što im omogućava da održe široku društvenu bazu. Ipak, njihova putanja rasta je zastala. Širenje publike je efektivno stagniralo, što sugerira da, iako ovi mediji zadržavaju dominaciju, njihova sposobnost privlačenja novih, mlađih čitatelja se smanjuje.

Ovi mediji se fokusiraju na prenošenje zvaničnog stava Lukašenkove vlade. Podaci pokazuju da provladini mediji ostaju u vodstvu, ali postepeno gube zamah i povjerenje, posebno među mlađom publikom.

 

 

Nezavisni i opozicioni mediji zajedno privlače više od 10 miliona mjesečnih posjeta (23,35 posto ukupnog prometa), što naglašava stalnu potražnju bjeloruskog društva za alternativnim i pouzdanim izvorima informacija. Iako su uveliko ograničene cenzurom i političkom represijom, ove platforme i dalje kontroliraju oko četvrtinu online publike vijesti u zemlji.

Lideri u ovoj kategoriji - Charter97, Zerkalo i Nasha Niva - crpe veliki dio svoje snage od mlađih čitalaca, posebno muškaraca starosti od 25 do 34 godine, koji aktivno traže nezavisne vijesti. Ipak, uprkos ovoj lojalnoj bazi, rast njihove publike je zastao, što signalizira dublje strukturne izazove.

Stagnacija opozicionih medija ne može se objasniti isključivo blokadom ili progonom od strane vlade. Značajan dio problema leži u nedostatku efikasnih digitalnih strategija. Većina medija nije uspjela da se transformira u konkurentne online brendove sposobne da iskoriste SEO i digitalni marketing kako bi proširili svoj doseg. Njihovo prisustvo na društvenim mrežama pružilo je djelimično olakšanje od direktne cenzure, ali napori nisu bili dovoljno dinamični ili inovativni da bi se takmičili sa dobro opremljenim provladinim medijima.

Još jedan izazov je strukturna ovisnost o vanjskom finansiranju. Oslanjanje na donatorske grantove često potiče kulturu orijentiranu na izvještavanje, a ne dugoročni pristup rastu publike vođen proizvodima. Kao rezultat toga, opozicioni mediji riskiraju da se zaglave u režimu preživljavanja, nesposobni da ulažu u razvoj brenda ili digitalne inovacije.

 

 

Charter97.org — 6,72 miliona

Zerkalo.io — 1,94 miliona

NashaNiva.com — 0,95 miliona

Belsat.eu — 0,19 miliona

Gazetaby.com — 0,07 miliona

Uprkos radu u egzilu i pod stalnim pritiskom, ovi mediji ostaju uticajni simboli otpornosti. Oni i dalje privlače mlađe, kritičnije segmente stanovništva. Međutim, cenzura, ograničeni resursi i nedostatak sistematskih strategija digitalne promocije sprečavaju ih da na smislen način prošire svoju čitalačku publiku.

 

 

Tehničke barijere - vladina blokada ograničava direktan pristup, dok korištenje VPN-a još nije široko rasprostranjeno.

Slaba online promocija - većini medija nedostaju snažne SEO strategije ili kreativni digitalni marketing koji bi ih mogao pretvoriti u konkurentne brendove.

Ovisnost o grantovima - oslanjanje na donatorsko finansiranje potiče način razmišljanja "usklađenosti i izvještavanja", a ne konkurentnu strategiju orijentiranu na proizvode za dugoročni rast publike.

 

 

Ruski državni mediji zauzimaju treći najveći segment bjeloruskog tržišta vijesti, čineći 17,2 posto prometa (7,4 miliona posjeta mjesečno). Oni ostaju centralni kanal vanjskog uticaja, zasićen dezinformacijama i ratnim narativima koje pokreće Kremlj.

Među njima, Sputnik, Komsomolskaya Pravda (KP), RIA Novosti i Lenta imaju najveći uticaj. Sam Sputnik.by generira više od pet miliona mjesečnih pregleda, osiguravajući da je značajan dio Bjelorusa prvenstveno izložen ruskoj interpretaciji svjetskih događaja. Ovo ilustruje koliko Kremlj namjerno širi svoje digitalno prisustvo u Bjelorusiji kako bi oblikovao javno mnjenje u onome što zvanično naziva "saveznikom".

 

Top pet ruskih medija u Bjelorusiji po mjesečnom prometu

Sputnik.by — 5,29 miliona

Belarus.kp.ru — 1,40 miliona

RIA.ru — 0,37 miliona

Lenta.ru — 0,25 miliona

Iz.ru — 0,09 miliona

Širok doseg ovih web stranica naglašava koliko su duboko ruski narativi ugrađeni u bjeloruski online informacioni ekosistem. Mediji pod kontrolom Kremlja uveliko se oslanjaju na organski promet pretrage i kanale preporuka, što ih čini vrlo vidljivim bjeloruskoj publici, čak i bez direktne promocije.

 

 

Možda najalarmantniji trend je dominacija ruskih medija u rezultatima Google pretrage. Prema podacima Ahrefsa:

RIA Novosti privlače više od 330.000 klikova sa pretraživača svakog mjeseca,

Lenta osigurava dodatnih 230.000,

Zajedno, zasjenjuju bjelorusku državnu agenciju Belta, koja je na trećem mjestu sa samo 6,5 posto prometa pretraga.

RIA ima više od 330.000 posjeta sa pretraživača, a Lenta više od 230.000 posjeta mjesečno. To znači da Bjelorusi, prilikom pretrage informacija o svijetu i vlastitoj zemlji, češće vide ruske narative.

Ovo pokazuje kako kremaljski mediji dominiraju u informativnoj konkurenciji za bjelorusku publiku. Važno je napomenuti da čak ni sankcije i ograničenja od strane EU nisu smanjila njihovu vidljivost u rezultatima pretrage, jer Googleovi algoritmi rangiraju ove stranice.

Na osnovu podataka Ahrefsa, identificirali smo glavne upite za pretraživanje riječju „vijesti“ i otkrili da RIA prima najveći udio prometa pretraživanja – 20 posto, a Lenta - 7,2 posto. Bjeloruska publikacija Belta zauzima tek treće mjesto sa 6,5 posto. Slijede ih Izvestia i Sputnik, koje je sankcionirala Rusija.

S druge strane, opozicioni mediji su praktično odsutni iz rezultata pretrage. Samo Zerkalo prikuplja oko jedan posto prometa.

Međunarodni mediji poput BBC-a i Euronewsa pokazuju relativni uspjeh u upitima o „svjetskim vijestima“, zahvaljujući autoritetu svojih domena i efikasnoj optimizaciji pretraživanja. Ali oni ostaju izuzeci, a ne konkurenti ogromnoj digitalnoj infrastrukturi Moskve.

 

 

Analiza upita bjeloruskih korisnika otkriva da su najpopularnije pretrage povezane sa međunarodnim događajima, ruskim ratom u Ukrajini, ekonomijom i političkim vijestima. Međutim, ključno je da su ruske propagandne platforme te koje se konstantno rangiraju kao vodeće destinacije za ove pretrage.

Nezavisni bjeloruski mediji bore se da steknu vidljivost zbog ograničene SEO ekspertize, skromnih marketinških budžeta i blokiranja svojih web stranica unutar zemlje. To ih ostavlja strukturalno nepovoljnim. Posljedično, ruski državni mediji često privlače Bjeloruse koji aktivno traže nezavisne perspektive.

Ovo oslanjanje na pretragu je ključno: organski promet ostaje najstabilniji i najtrajniji izvor čitalaštva, jer odražava istinsku namjeru korisnika. Osiguravanje vrhunskih pozicija u Google rezultatima stoga se prevodi u gotovo monopolsku kontrolu nad informacijama sa kojima se korisnici susreću. Kremlj precizno iskorištava ovu dinamiku, ugrađujući svoje narative direktno u najpopularnije pretrage.

 

 

Podaci Ahrefsa potvrđuju zabrinjavajući trend: ruske propagandne web stranice dominiraju bjeloruskim informacijskim prostorom na nivou pretrage, dok opozicioni mediji ostaju marginalizirani. Ovo odražava sistematsku i dugoročnu strategiju Kremlja da učvrsti dezinformacije u Bjelorusiji i postepeno oblikuje politički i društveni diskurs u zemlji u korist Moskve.

 

Podaci sa platforme Ahrefs za prvu polovinu 2025. godine otkrivaju da su Bjelorusi veoma aktivni u pretraživanju vijesti putem Googlea. Zajedno, upiti vezani posebno za vijesti prelaze milion pretraga mjesečno.

 

 

Globalni događaji. Najpopularniji upit je "vijesti iz svijeta" (172.000 pretraga). Ovaj nivo interesa odražava snažnu znatiželju o međunarodnim dešavanjima, posebno o ruskom ratu u Ukrajini i široj globalnoj politici.

Lokalne vijesti. Upiti poput "vijesti iz Bjelorusije" (84.000), "vijesti iz Grodna" (26.000) i "vijesti iz Minska" (6.700) ističu potražnju za informacijama o svakodnevnom životu unutar zemlje. Međutim, nezavisni mediji često ne uspijevaju zadovoljiti ovu potražnju, a mnogi se suočavaju sa domaćim blokadama ili djeluju iz egzila.

Ruska agenda je prevladavajuća. Pretrage poput „ruske vijesti“ (54.000), „RIA vijesti“ (42.000), „Lenta vijesti“ (2.400) i „udarne vijesti Rusija i svijet“ (13.000) pokazuju da su ruski propagandni resursi i dalje duboko integrirani u bjeloruski ekosistem pretraživanja.

Rat u Ukrajini. Upiti poput „vijesti iz Ukrajine“ (44.000), „najnovije o ratu u Ukrajini“ (3.400) i „vijesti o specijalnim operacijama“ (9.500) konstantno se visoko rangiraju, potvrđujući da je ruski rat i dalje jedna od najhitnijih tema za Bjeloruse.

Pretraga brendova za alternativne izvore. Uprkos relativno malom obimu, pretrage za „nezavisne vijesti iz Bjelorusije“ (10.000), „vijesti iz Zerkala“ (9.900) i „vijesti iz Naše Nive“ (1.500) pokazuju da dio publike namjerno traži alternative medijima pod kontrolom države i Rusije.

 

 

Osnovni problem je što ruski mediji zauzimaju većinu prometa pretrage. Googleovi algoritmi dosljedno rangiraju RIA.ru i Lenta.ru više od bjeloruskih nezavisnih stranica, uglavnom zbog njihovog ogromnog obima sadržaja, dosljedne učestalosti objavljivanja i dobro razvijenih SEO strategija.

Kao rezultat toga, čak i kada Bjelorusi traže lokalne ili međunarodne vijesti, oni su nesrazmjerno usmjereni na ruske izvore. To stvara opasnu dinamiku informacijske ovisnosti, gdje propaganda Kremlja postaje zadani dobavljač vijesti za značajan dio stanovništva.

 

 

Intenziviranje ruskih medijskih aktivnosti u Bjelorusiji nije slučajno - ono odražava namjernu geopolitičku strategiju. Kremlj je sve nezadovoljniji Lukašenkovim odbijanjem da otvoreno podrži rat u Ukrajini ili da angažuje bjeloruske trupe u borbi. Državni mediji u Bjelorusiji uglavnom su izbjegavali pozitivno predstavljanje invazije, što se kosi sa centralnom porukom ruske propagande.

Moskva se stoga pomaknula prema zaobilaženju opreznog stava Minska i direktno cilja na bjelorusku publiku. Njeni napori su posebno usmjereni na čitatelje provladinih medija, koji se smatraju prijemčivijim za postepene promjene prema narativima Kremlja.

Ruska informativna kampanja u Bjelorusiji ima nekoliko ciljeva:

Cilj kampanje je izvršiti pritisak na Lukašenka utičući na domaće javno mnijenje da podrži rat Moskve.

Ubaciti teme ruske agresije i narativa o „specijalnim operacijama“ koji nedostaju u bjeloruskim državnim medijima.

Cilj je postaviti temelje za dublju integraciju između Rusije i Bjelorusije, proces koji bi potencijalno mogao dovesti do de facto aneksije.

Ova strategija naglašava širu stvarnost: Kremlj ne vidi Bjelorusiju kao suverenog partnera, već kao informativno bojno polje, gdje se propagandni alati koriste za preusmjeravanje javnog mnijenja u korist dugoročnih političkih i vojnih ciljeva Moskve.

 

 

Uprkos visokom nivou kredibiliteta širom svijeta, međunarodni nezavisni mediji čine manje od jedan posto bjeloruske publike. Blokiranje koje nameće država i neadekvatno prilagođeno ili pravovremeno izvještavanje za lokalnu publiku doprinose njihovom ograničenom dosegu.

BBC.com — 0,15 miliona mjesečnih posjeta

Euronews.com — 0,04 miliona mjesečnih posjeta

Iako njihov uticaj u digitalnom informacionom prostoru Bjelorusije ostaje marginalan, uloga ovih platformi kao alternativnih i pouzdanih izvora vijesti je od kritične važnosti. One pružaju protutežu - ma koliko malu - dominaciji i državnih i ruskih propagandnih kanala.

Rezultat je polarizirano medijsko okruženje: sa jedne strane, ogromna dominacija provladinih i od Rusije podržanih medija; sa druge strane, otporan, ali ograničen segment nezavisnih medija, od kojih veliki dio djeluje u egzilu.

 

 

Prema podacima SimilarWeba, najveći udio prometa na bjeloruskim informativnim web stranicama dolazi sa pretraživača i direktnih posjeta. U obje ove kategorije, provladini i ruski mediji imaju prednost. Nasuprot tome, opozicioni mediji se uveliko oslanjaju na promet na društvenim mrežama, koji je i dalje ograničen zbog blokiranja i ograničenja platforme.

Provladini mediji održavaju svoje uporište uglavnom zahvaljujući direktnom prometu - dokazu prepoznatljivosti brenda i lojalnosti korisnika - ali je rast njihove publike zastao.

Opozicioni mediji ovise o društvenim platformama, što ih čini ranjivim na algoritamske promjene i cenzuru.

Ruski mediji stalno šire svoj uticaj, koristeći organsku optimizaciju pretraživanja i mreže preporuka. Generacijske podjele su evidentne: mlada publika naginje opozicionim medijima, dok starije generacije ostaju lojalnije provladinim i ruskim izvorima.

 

 

41,7 postoOrganski promet (pretraživači): korisnici aktivno traže vijesti i dolaze na medijske web stranice - ruski propagandni mediji dominiraju ovim kanalom.

35,4 posto Direktni promet: prvenstveno koristi provladinim medijima, što odražava snažnu prepoznatljivost brenda i čitateljstvo vođeno navikama.

12,9 posto Referralni promet: značajni dijelovi dolaze od partnerskih linkova i ruskih web ekosistema.

Šest posto Promet na društvenim mrežama: žila kucavica za opozicione medije, posebno putem Telegrama, Facebooka i X (Twitter), iako ukupni obim ostaje mali.

Četiri posto Plaćeni promet pretrage: zanemariv udio, ograničen ograničenim marketinškim budžetima u svim medijskim segmentima.

 

Demografski podaci publike otkrivaju jasnu podjelu između provladinih i opozicionih medija u Bjelorusiji. Mediji pod kontrolom države privlače nesrazmjerno starije čitatelje, dok opozicioni i nezavisni mediji više privlače mlađe i korisnike srednje dobi.

18–24 godine: otprilike jednako u obje grupe, oko 10 posto publike.

25–34 godine: opozicioni mediji vode sa 22 posto, u poređenju sa 17 posto za provladine medije.

35–44 godine: podjednako podijeljeni, oko 15 posto za svaku grupu.

45–64 godine: provladini mediji imaju jače prisustvo (36 posto prema 34 posto).

65+: stariji korisnici pretežno favorizuju državne medije (21 posto prema 18 posto).

Ova distribucija ističe dvije različite jezgre publike. Opozicioni mediji privlače mlađe, digitalno aktivne čitaoce starosti od 25 do 34 godine, uz podršku manjeg, ali značajnog udjela u demografskoj grupi od 35 do 44 godine.

Ovi korisnici imaju tendenciju da budu kritičniji prema sadržaju koji je povezan sa režimom i uveliko se oslanjaju na pretraživače i društvene mreže kako bi pristupili nezavisnim vijestima. Iako ova grupa igra ključnu ulogu u oblikovanju alternativnog diskursa, ograničeni resursi sprečavaju opozicione medije da dalje prošire svoj doseg.

Nasuprot tome, provladini mediji dominiraju među publikom starosti 55 i više godina, održavajući povjerenje među onima koji su navikli na tradicionalne izvore i narative. Njihova čitalačka publika je šira i demografski raznolikija, ali u velikoj mjeri naginje prema starijim generacijama.

Rezultat je generacijski jaz u konzumiranju vijesti: mlađi Bjelorusi gravitiraju prema opozicionim medijima, dok stariji građani ostaju lojalni provladinim i ruskim medijima. Ova podjela ilustruje kako informacione preferencije oblikuju dvije paralelne stvarnosti u Bjelorusiji - jednu ukorijenjenu u državnoj propagandi, a drugu u potrazi za nezavisnim perspektivama.

 

 

Od 2025. godine, medijski ambijent Bjelorusije ostaje pod čeličnom vlašću Lukašenkovog režima. Državni mediji i lojalističke propagandne platforme dominiraju informacionim poljem, prisiljavajući nezavisne opozicione medije da djeluju pod neumoljivim blokiranjem, cenzurom i egzilom. Ova ograničenja ozbiljno ograničavaju njihovu sposobnost širenja, inovacija ili konkurencije pod jednakim uslovima.

Provladini mediji i dalje dominiraju najvećim dijelom publike, ali njihov rast je zastao. Opozicioni mediji, iako otporni, ostaju ograničeni na lojalnu, ali stagnirajuću čitalačku publiku zbog političke represije, slabih strategija digitalne promocije, ograničenih napora brendiranja i nedovoljnih alata za angažman.

Međutim, najveća prijetnja u nastajanju je širenje ruske propagande. Mediji koje podržava Kremlj već dominiraju prometom pretraživanja na Googleu i Yandexu, stalno mijenjajući ono što bjeloruski korisnici vide kada traže vijesti. Ovo nije prirodan ishod tržišne konkurencije, već namjerna, sistematska informacijska ofanziva osmišljena da promijeni javno mnijenje i produbi političku ovisnost Bjelorusije o Moskvi.

Ruska državna propaganda stalno istiskuje i nezavisne i državno povezane bjeloruske medije, osvajajući sve veći udio medijskog tržišta. Ako se ne zaustavi, ovaj trend bi mogao duboko promijeniti javno raspoloženje unutar zemlje, usklađujući ga više sa narativima Kremlja i dugoročnim geopolitičkim ciljevima.

Luškašenko održava autoritarnu kontrolu u zemlji, dok strane sile potkopavaju informacijski suverenitet Bjelorusije. Ova dinamika otkriva ranjivost autoritarnih sistema koji monopoliziraju domaću štampu, ali se ne mogu zaštititi od vanjske propagande koja je snažnija od njihove vlastite.

Ukratko, bjeloruski medijski prostor ulazi u novu fazu u kojoj borba za kontrolu informacija više nije samo između režima i opozicije – sve je više diktira Kremlj. Ishod ove bitke ne samo da će oblikovati budućnost nezavisnog novinarstva u Bjelorusiji, već će oblikovati i političku putanju i suverenitet zemlje.