Samit EU-Zapadni Balkan 2025.
Sastanak Evropske unije i Zapadnog Balkana, kojim je predsjedavao predsjednik António Costa, pružio je priliku da se demonstrira i ponovo potvrdi snaga strateškog odnosa EU-Zapadni Balkan i koristi koje on donosi građanima.
„Današnji samit je poslao jasnu poruku: čvrsto podržavamo budućnost Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji. Proširenje ostaje ključno za naše zajedničke ciljeve“, kazao je predsjednik Costa
Predsjednik Evropskog vijeća predstavljao je EU na samitu zajedno sa predsjednicom Evopske komisije. Visoka predstavnica Kaja Kallas, također, je prisustvovala Samitu.
Na kraju samita EU-Zapadni Balkan izdata je deklaracija. Svi prisutni partneri iz regije pridružili su se deklaraciji.
Strateško partnerstvo između EU i Zapadnog Balkana
Samit je istaknuo važnost bliskih političkih i ekonomskih odnosa između EU i partnera sa Zapadnog Balkana, posebno u trenutnom geopolitičkom kontekstu i potrebu za sve jačim vezama između EU i Zapadnog Balkana.
EU je ponovo potvrdila svoju posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji i pozdravila napredak postignut u procesu proširenja.
„Ubrzanje procesa pristupanja, zasnovano na kredibilnim reformama partnera, pravednim i strogim uslovima i principu vlastitih zasluga, u našem je obostranom interesu“.
Briselska deklaracija
Samit je naglasio važnost opipljivog napretka u reformama, usklađivanju sa pravnim tekovinama EU, regionalnoj saradnji, dobrosusjedskim odnosima i pomirenju.
EU je pozdravila posvećenost partnera sa Zapadnog Balkana poštovanju evropskih vrijednosti i principa, u skladu sa međunarodnim pravom, primatom demokratije, temeljnim pravima i vrijednostima i vladavinom prava te očekuje da će to pokazati i riječima i djelima preuzimanjem odgovornosti i provođenjem potrebnih reformi, posebno u oblasti osnova.
Odnosi EU i Zapadnog Balkana
Postepena integracija i Plan rasta
EU je posvećena približavanju partnera sa Zapadnog Balkana EU tokom procesa proširenja.
„Proširenje je duboko transformativan proces. Socioekonomska konvergencija će usidriti njihovu budućnost u Evropskoj uniji“, naglasio je predsjednik Costa.
Postepena integracija zemalja Zapadnog Balkana, provedena na reverzibilan i na zaslugama zasnovan način, u toku je u nekoliko oblasti politike, pripremajući teren za pristupanje i donoseći konkretne koristi građanima.
Očekuje se da će EU pozdraviti konkretan napredak u postepenoj integraciji partnera sa Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU, posebno kroz Plan rasta za Zapadni Balkan.
Pokrenut 2023. godine, Plan rasta ima za cilj da dalje integrira partnere sa Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU, unaprijedi regionalnu ekonomsku saradnju, kao i da podstakne neophodne reforme vezane za EU osiguranje do šest milijardi eura za reforme i investicije.
„EU poziva na maksimalno iskorištavanje neviđenih prilika koje pruža Plan rasta kroz pravovremenu provedbu reformi“, navodi se u Briselskoj deklaraciji.
Plan rasta ima potencijal da ubrza ekonomski rast u regionu tokom naredne decenije i da ubrza socioekonomsku konvergenciju između Zapadnog Balkana i EU, pod uslovom da partneri provedu reforme vezane za EU.
EU je primarni i najpouzdaniji partner Zapadnog Balkana. Ona je glavni trgovinski partner, investitor i donator regiona.
U je naglasila važnost usklađivanja sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU (ZSBP), uključujući sprovođenje restriktivnih mjera EU i suzbijanje zaobilaženja. Ovo ostaje snažan izraz strateškog izbora partnera. EU je također pozdravila doprinose partnera misijama i operacijama ZSBP-a EU.
Lideri EU i Zapadnog Balkana ponovili su da su ujedinjeni u svojoj nepokolebljivoj podršci i solidarnosti s Ukrajinom.
Lideri su također razgovarali o saradnji:
- - u oblastima sigurnosti i odbrane, posebno putem Evropskog mirovnog fonda i pokretanja dijaloga o sigurnosti i odbrani,
- - u izgradnji otpornosti na hibridne i cyber prijetnje kako bi se suprotstavilo manipulaciji i uplitanju stranih informacija,
Povezanost
EU je pozdravila jačanje povezanosti unutar regije i s EU u oblasti energetike i transporta.
EU će nastaviti podržavati kontinuirane napore za diverzifikaciju izvora i ruta snabdijevanja energijom i doprinos energetskoj tranziciji na Zapadnom Balkanu.
Saradnja u upravljanju migracijama i borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije
EU i Zapadni Balkan imaju zajedničku odgovornost za rješavanje zajedničkih izazova.
Iako je postignut napredak, potrebne su daljnje akcije partnera sa Zapadnog Balkana kako bi u potpunosti uskladili svoju viznu politiku s EU, borili se protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima, te dodatno ojačali upravljanje granicama, sisteme azila i prijema i povratak u zemlje porijekla.
Lideri su, također, razgovarali o zajedničkim naporima u borbi protiv korupcije, trgovine drogom i organiziranog kriminala, kao i o sprečavanju i suzbijanju terorizma i nasilnog ekstremizma.
Samit je dio provedbe strateške agende Evropskog vijeća za period 2024-2029.
Redovni samiti EU-Zapadni Balkan održavaju se od 2018. godine. Posljednji samit između lidera EU-a i Zapadnog Balkana održan je u Briselu u decembru 2024. godine.
Sljedeći samit održat će se u junu 2026. godine u Crnoj Gori.