Rusija pretrpjela seriju vojnih, ekonomskih i diplomatskih poraza

Rusija gubi ljudstvo u velikim brojevima, bila je primorana prihvatiti odluku Finske i Švedske da pristupe NATO-u, te smanjuje isporuke plina Evropi kojima finansira invaziju na Ukrajinu

Vojni, ekonomski i diplomatski ciljevi označili su 12. sedmicu ruske invazije na Ukrajinu. Rusko povlačenje iz Harkova, drugog najvećeg grada Ukrajine, vratilo je ruske snage na granicu koja je 40 kilometara dalje i grad je sad van dometa njihove artiljerije. Čini se kako Rusija kreira planove za veće pokrete oko ukrajinskih snaga na istoku države, dijelom zbog manjka ljudstva.

Posebno poražavajući poraz desio se 11. maja kada su ukrajinske snage nanijele teške gubitke ruskoj 74. motoriziranoj brigadi koja je pokušala preći rijeku Siverski Donec kako bi okružila ukrajinske branitelje u Rubižnju. Satelitski snimci pokazuju uništeni pontonski most da grupama uništenih ruskih vozila na obje obale rijeke. Od 550 ruskih vojnika, kako se navodi, 485 ih je ubijeno ili ranjeno, dok je uništeno 80 vozila. Također, ruske snage nisu uspjele raširiti se u Izjumu i okružiti protivnike.

Ukrajina navodi kako je Rusija izgubila gotovo 28.000 vojnika – 20 posto od snaga koje je Moskva poslala u takozvanu „specijalnu vojnu operaciju“, te 60 posto opreme izdvojene za invaziju. Ukrajinski Generalštab navodi kako su ruske jedinice u Donbasu na 20 posto svoje snage i prinuđene su na saradnju sa privatnim vojnim kompanijama.

Brojni oficiri otpušteni

Čelnik ukrajinskog glavnog obavještajnog direktorata, Kirilo Budanov kaže kako je Rusija počela sa prikrivenom mobilizacijom koja se odnosi i na rezerviste. Ukrajinski Generalštab ističe kako je 2.500 ruskih rezervista na obuci nedaleko od granice dvije države.

Nakon neuspjeha u Izjumu i Rubižnju, ruske snage će vjerovatno obustaviti sa širim planom okruženja kako bi se fokusirale na područje Luganjska, smatra Sergej Hajdaj, lider administracije oblasti Luganjsk, a sa njime se slažu i iz vašingtonskog Instituta za ratne studije.

„Postoji mogućnost da ruske snage napuštaju napore stavljanja ukrajinskih trupa u šire okruženje duž linije Izjum-Slovjansk-Debaljcevo kako bi okrušili Severodonjeck i Lisičansk. Nije jasno da li ruske snage mogu okružiti, a kamoli osvojiti, Severodonjeck i Lisičansk čak i da fokusiraju svoje napore da taj značajno smanjeni cilj. Ruske ofanzive su propale svaki put kada su pokušavali proširiti zauzeto područje tokom rata“, navode iz Instituta.

Rusija je također smijenila nekoliko visokih komandanata zbog loših rezultata.

„Ruski strateški poraz je očit svima na svijetu. No, Rusija nema hrabrosti to da prizna… Zato je naš zadatak da se borimo dok ne ispunimo sve naše ciljeve u ovom ratu, a to je sloboda naše zemlje, naših ljudi i uspostava naše sigurnosti“, kazao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Čini se kako će Rusija uskoro imati i nedostatke vojne opreme. Američka ministrica trgovine Gina Raimondo kazala je Kongresu da Rusija koristi čipove iz frižidera i perilica za tenkove zbog manjka poluprovodnika. Ova informacija je stigla iz ukrajinskih izvora.

Premda dvije strane pregovaraju o razmjeni zarobljenika, nema konkretnijih razgovora o miru, govori Thanos Veremis, profesor emeritus historije na Univerzitetu u Atini.

„Postojao je tren kada se možda i moglo doći do sporazuma, no Rusi su počinili toliko zločina da je to jako teško. Ovo je kao da se prava Ukrajina rađa, na osnovu svog nacionalnog narativa i uz kreiranje svog identiteta“, kazao je on za Al Jazeeru.

Rat plinom

Ukrajina je 11. maja ograničila protok ruskog plina svojom teritorijom do Evrope po prvi put, smanjivši za četvrtinu protok kroz jedan od dva veća plinovoda. Iz Kijeva su naveli kako je do prekida došlo na plinovodu koji ulazi na ukrajinsku teritoriju kod Sohranovke nakon što su proruski separatisti izdvajali plin. Plinovod prolazi kroz regiju Luganjsk koja je gotovo cijela pod kontrolom separatista.

Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov naveo je kako je Rusija posvećena ispunjavanju ugovora o isporuci plina Evropi, dok je 12. maja ruski monopolist Gazprom odgovorio zabranivši evropskim plinovodima, gdje je dioničar, da prevoze ruski plin.

„Zabrana transakcija i isplata entitetima pod sankcijama je provedena“, navodi se u saopćenju Gazproma. Pošto se očekuje dalji pad isporuka ruskog plina, evropske cijene ovog energenta su skočile za 22 posto.

Sankcionirana tijela imaju sjedišta u državama koje su pokrenule sankcije protiv Rusije. Ruska agencija Interfax saopćila je kako je među sankcioniranima poljski vlasnik plinovoda EuRoPol Gaz, Gazprom Germania i 29 podružnica Gazprom Germanije iz cijele Evrope.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izdao je dekret 3. maja kojim se zabranjuje izvoz proizvoda i sirovina svim tijelima i osobama koje su na listi sankcija, te dao rok od 10 dana svojoj vladi da napravi listu koja je objavljena 13. maja. U dokumentu se navode „specijalne ekonomske mjere odmazde povezane sa neprijateljskim akcijama nekih stranih država i međunarodnih organizacija“.

Diplomatski rat

Širenje NATO-a, razlog koji je naveo Putin za rat protiv Kijeva, sada napreduje upravo zbog invazije. Predsjednik i premijerka Finske Sauli Niinisto i Sanna Marin su 12. maja saopćili kako „Finska mora aplicirati za članstvo u NATO-u bez odgode“. Švedska je krenula istim putem tri dana kasnije.

„Švedska treba formalne sigurnosne garancije koje dolaze sa članstvom u NATO-u“, istakla je premijerka Magdalena Andersson parlamentarcima u Štokholmu.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kritizirao je SAD, kazavši kako uvlači Evropu u skupi sukob sa Rusijom.

„'Red zasnovan na pravilima’ predviđa da nema ni demokratije ni pluralizma čak ni na ‘zajedničkom Zapadu’. Dokaz toga je oživljavanje oštre discipline u bloku i bezuvjetno pokoravanje ‘saveznika’ diktatu Washingtona. Konačno će EU izgubiti sve atribute nezavisnosti i podanički se pridružiti anglosaksonskim planovima stvaranja jednopolarnog svjetskog reda kako bi se zadovoljio SAD“, izjavio je Lavrov na godišnjem sastanku moskovskog Vijeća za stranu i odbrambenu politiku.

Putin je bio primoran na diplomatski uzmak kada je riječ o pitanju pridruženja Finske i Švedske NATO-u.

„Kada je riječ o proširenju, Rusija nema problema sa ovim državama, nikakvih… U tom smislu nema prijetnje Rusiji od širenja NATO-a kako bi se uključile ove države, No, širenje vojne infrastrukture na ovoj teritoriji bi svakako izazvalo naš odgovor“, rekao je Putin na sastanku lidera Organizacije sporazuma o zajedničkoj sigurnosti, vojnog saveza bivših članica SSSR-a.

 

zbog invazije. Predsjednik i premijerka Finske Sauli Niinisto i Sanna Marin su 12. maja saopćili kako „Finska mora aplicirati za članstvo u NATO-u bez odgode“. Švedska je krenula istim putem tri dana kasnije.

„Švedska treba formalne sigurnosne garancije koje dolaze sa članstvom u NATO-u“, istakla je premijerka Magdalena Andersson parlamentarcima u Štokholmu.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kritizirao je SAD, kazavši kako uvlači Evropu u skupi sukob sa Rusijom.

„'Red zasnovan na pravilima’ predviđa da nema ni demokratije ni pluralizma čak ni na ‘zajedničkom Zapadu’. Dokaz toga je oživljavanje oštre discipline u bloku i bezuvjetno pokoravanje ‘saveznika’ diktatu Washingtona. Konačno će EU izgubiti sve atribute nezavisnosti i podanički se pridružiti anglosaksonskim planovima stvaranja jednopolarnog svjetskog reda kako bi se zadovoljio SAD“, izjavio je Lavrov na godišnjem sastanku moskovskog Vijeća za stranu i odbrambenu politiku.

Putin je bio primoran na diplomatski uzmak kada je riječ o pitanju pridruženja Finske i Švedske NATO-u.

„Kada je riječ o proširenju, Rusija nema problema sa ovim državama, nikakvih… U tom smislu nema prijetnje Rusiji od širenja NATO-a kako bi se uključile ove države, No, širenje vojne infrastrukture na ovoj teritoriji bi svakako izazvalo naš odgovor“, rekao je Putin na sastanku lidera Organizacije sporazuma o zajedničkoj sigurnosti, vojnog saveza bivših članica SSSR-a.


„Prijetnja vrijedi sve dok je ne morate ispuniti. Rusija je prijetila posljedicama Finskoj i Švedskoj ako pristupe NATO-u. Kada su to uradile, bilo je poniženje insistirati. Putin je, recimo, bio prinuđen omekšati stav i rekao kako će se suočiti sa posljedicama ako se okrenu protiv Rusije. Naravno, Putin zna kako su obje države ranije rekle kako ne žele ugostiti NATO baze, sisteme raketa“, riječi su Constantinosa Filisa, direktora Instituta za globalne poslove Američkog koledža u Grčkoj.