Rusi na Ukrajince ispaljuju jezivo oružje koje doslovno isisava pluća ljudi

Korištenje zabranjenog oružja.

Ukrajina je u utorak optužila Rusiju da su njene snage, na šesti dan invazije, na ukrajinskom tlu iskoristile termobarično oružje, poznato i kao vakuumska bomba.

"Danas su upotrijebili vakuumsku bombu, što je zapravo zabranjeno Ženevskom konvencijom", rekla je Oksana Markarova novinarima nakon što je izašla sa sastanka s američkim kongresnicima u Washingtonu.

 

No zato je prije nekoliko dana potvrđeno da se takvo oružje - preciznije, ruski mobilni raketni sistem TOS-1 - zaista nalazi na putu za Ukrajinu. CNN ga je snimio u subotu na ruskom tlu na cesti u blizini ukrajinske granice, južno od Belgoroda, grada na jugozapadu Rusije.

Viši američki obrambeni dužnosnik potvrdio je za Foreign Policy u utorak da je ruska vojska zaista dovezla raketne sisteme sposobne ispaljivati termobarične rakete. Anonimni dužnosnik nije želio potvrditi gdje je tačno ruska vojska postavila termobarične lansere i jesu li iskorišteni.

Vakuumska bomba ili termobarično oružje, zvano još i aerosolna bomba, sastoji se od spremnika s gorivom i dva eksplozivna naboja. Može se koristiti na dvostruki način - bilo izbacivanjem iz aviona kao bomba ili ispaljivanjem kao granata ili raketa, piše BBC.

Ovo oružje funkcionira tako što prvi naboj detonacijom otvara spremnik s gorivom i rasprši gorivo poput oblaka koji može prodrijeti u bilo koju zgradu, bunker ili tunel koji nije hermetički zatvoren, piše Index.

Drugi ga naboj potom detonira i proizvede ogromnu vatrenu kuglu. Detonacija usisava kisik iz okolnog zraka kako bi proizvela eksploziju izuzetno visoke temperature, što onda obično proizvodi val eksplozije znatno dužeg trajanja od detonacije konvencionalnih bombi. Eksplozija vakuumske bombe u stanju je pretvoriti zahvaćena tijela žrtava u paru, piše Reuters.

"Velika eksplozija u Harkivu, ne mogu definitivno potvrditi koje je oružje korišteno, ali nekoliko ljudi je naznačilo da je bilo termobarično. Moglo je biti i veliko skladište streljiva (koje je eksplodiralo)", naveo je novinar portala UK Defence Journal, koji ovih dana intenzivno prati i analizira snimke i informacije s ratišta pod profilom OSINTtechnical.

Međutim, nije potvrđeno da je zaista riječ o posljedicama takvog oružja. Još jedan profil na Twitteru, HopeRusLoveChildren, objavio je u ponedjeljak snimku eksplozije za koju tvrdi da je napad termobaričnim oružjem, ali u komentarima je dobio odgovor da takva eksplozija ne bi izgledala tako, da bi bila mnogo razornija i uz golemi vatreni oblak te da je ovo vjerovatnije bio napad konvencionalnom artiljerijom, možda također na skladište streljiva.

"Da je to istina, to bi potencijalno bio ratni zločin", dodala je Psaki, ističući da postoje međunarodne organizacije koje bi to procijenile i da bi administracija predsjednika Joea Bidena "tražila da sudjeluje u tom razgovoru". Moskva se pak nije oglasila po ovom pitanju.

Međutim, na internetu se pojavila i fotografija ruskog sistema TOS-1A za koji se tvrdi da ga je ukrajinska vojska zarobila od ruske na teritoriju Ukrajine.

"TOS-1A ispaljuje 30 termobaričnih raketa od 220 mm. Jedna salva može "uništiti" procijenjenu površinu od 200x400m. Termobarične rakete funkcioniraju tako što raspršuju gorivo (tetranit u prahu) u oblak koji se zatim zapali. Rezultirajući udarni val uništava zgrade i ljude", objašnjava Senft.

Eksperti s kojima je Foreign Policy razgovarao procjenjuju da će Rusija vjervatno upotrijebiti ovo oružje kako bi terorizirala ukrajinsku vojsku i otpor civila te kako bi lakše i brže zauzela najveće gradove kao što su Harkiv i Kijev. Toj bi alternativi mogli pribjeći i zato što bi im u dogledno vrijeme moglo ponestati navođenih projektila.

"To (oružje) neće ubiti samo u neposrednoj blizini udara. Isisat će kisik iz zraka i pluća ljudi u blizini. To je užasno", opisao je Mick Mulroy, bivši zamjenik pomoćnika američkog ministra obrane i časnik CIA-e, jezivi učinak termobaričnih ili vakuumskih bombi.

"TOS-1 je raketa s neizravnom paljbom s površinskim učinkom koja ima potencijal izazvati široku smrt i razaranje u gradovima. Takvo oružje se nikada ne bi smjelo koristiti u područjima s koncentracijom civila zbog vjerovatnosti nanošenja štete civilima”, upozorava i Marc Garlasco iz nizozemske mirovne organizacije PAX za New Scientist.

Ruska vojna doktrina inače se uvelike oslanja na topništvo i projektile većeg dometa kako bi osigurala zaklon kopnenim snagama i potkopala neprijateljski moral.

"Već vidimo višestruke raketne bacače na periferiji velikih gradova", rekla je za Foreign Policy Dara Massicot, viša istraživačica u američkom institutu Rand Corporation, koja proučava ruske vojne sposobnosti. Rusija je ispalila više od 400 projektila na Ukrajinu tijekom šestodnevnog sukoba, prema procjenama Pentagona, uglavnom balističkih projektila kratkog dometa.

Osim toga, Rusija već koristi kazetne bombe koje su zabranjene Konvencijom o kazetnoj municiji koju je 2008. potpisalo više od stotinu zemalja. Među tim zemljama, međutim, nisu ni Rusija ni Ukrajina, a ni SAD.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je kazao da su optužbe da Rusija koristi kazetne i vakuumske bombe "lažne vijesti". Ruske operacije, rekao je Peskov, usmjerene su na vojne, a ne civilne ciljeve.