06.05.2022.

Rat Rusije u Ukrajini: Kineski račun

Kina se suočava sa teškim izborima u odgovoru na ruski rat u Ukrajini. Rat predstavlja za Kinu nekoliko rizika, ali Kinu i daje gleda na Rusiju kao na vrijednog partnera. Kina ostaje oprezna kada je u pitanju podrška Rusiji na načine koji bi predstavljali ozbiljne troškove, kao što je pomoć Rusiji u izbjegavanju sankcija, ali će se vjerovatno nastaviti pružati retoričku podrške i odupirati se pozivima da se obuzda Rusija.

Ruski rat u Ukrajini će poslužiti kao važan test za odnose Kine i Rusije. Posljednjih godina, zajednička želja za revizijom međunarodnog poretka i smanjenjem moći SAD je privukla ove dvije države da se drže zajedno. Rusija je ostavila po strani

zabrinutost zbog potencijalne prijetnje od Kine, računajući da kineski uspon odvlači pažnju SAD od Evrope i time povećava manevarski prostor Rusiji. Slično tome, Kina ima koristi od ruskog antagonizma sa Zapadom, koji ograničava sposobnost SAD da se fokusira na rast Kine moć i ambicije u Aziji i šire.

Uprkos potencijalnim prednostima za Kinu konfrontacijskog stava Rusije prema

Evropi i Zapadu, ruski rat u Ukrajini stavlja Kinu u tešku poziciju.

Eklatantna agresija Rusije na Ukrajinu, zemlje sa kojom Kina već dugo ima prijateljske odnose, očigledno je u sukobu sa dugogodišnjim principima kineskog vanjske politike, uključujući i neprikosnovenost državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

Bliska povezanost Kine sa Rusijom, koja se sada suočava sa široko rasprostranjenom međunarodnom osudom za svoje postupke, prijeti Kini

narušavanjemugleda i pojačanim međunacionalnim neprijateljstvom. Ekonomske veze sa Rusijom sada potencijalno gura Kinu u sekundarne sankcije. Povezani rizici, uz kontinuiranu podršku Rusiji doveli su do poziva, čak i nekih kineske kritilare, da se Kina distancira od sve nestalnijeg partnera.

Međutim, malo je vjerovatno da će kineski predsjednik Xi Jinping i najviše kinesko rukovodstvo napustiti Rusiju. Za Kinu bi najgori scenario bio porau Rusije u Ukrajini i pad predsjednika Vladimira Putina sa vlasti. Takav ishod bi mogao uvesti novu rusku vladu koja bi bila nepovoljnije raspoložena prema Kini, ostavljajući Kinu sve izolovanom.

Prijateljski odnosi sa Rusijom nude nekoliko prednosti za Kinu. To uključuje sigurno strateško zaleđe, podršku istomišljenika i pristup jeziku oružja i energetskih resursa kojim najčešće govore aktuelne ruske vlasti. Kina se

priprema za pojačano strateško nadmetanje sa SAD u godinama koje dolaze. U takvim okolnostima, kinesko rukovodstvo vidi malu korist od pomoći SAD-u

da obuzda bliskog partnera Kine. Kina će vjerovatno biti oprezna u preduzimanju koraka koji bi nanijeli štetu njenom međunarodnom imidžu i ekonomskim interesima, kao što je snabdijevanje Rusiji oružjem ili pomagati Rusiji da izbjegne sankcije.

Ipak, kineski lideri će vjerovatno imati visoki prioritet u održavanju onoga što još uvijek smatraju vriednim partnerstvom.

 

Skidanje zvona sa „tigra“

 

Akcije koje poduzima Kina kada je u pitanju ruska invazija na Ukrajinu pokazale su

želja kineskog rukovodstva da pruži diplomatsku podršku Rusiji uz izbjegavanje koraka koji će na bilo koji način naškoditi Kini. To je te teško izbalansirati.

U periodu koji je prethodio invaziji Rusije na Ukrajinu 24. februara, američki zvaničnici su navodno dijelili obavještajne podatke njihovih kineskih kolega koji su predviđali invaziju i pozivali su kineske zvaničnike da pojačaju pritisak na Rusiju kako bi odustala od invazije. Međutim, kineski zvaničnici su odbacili ova upozorenja.

Početkom februara Putin je otputovao u Peking, gdje su on i Xi održali samit u

okviru ceremonije otvaranja Zimskih olimpijskih igara 4. februara, kada su izdali zajedničku deklaraciju u kojoj se navodi prijateljstvo njihove dvije zemlje nema granica i da njihova saradnja nema "zabranjene zone". U ovoj zajedničkoj deklaraciji, Kina i Rusija izrazile su solidarnost u nizu tema, uključujući i evropsku i azijsku sigurnost. Dokument nije naveo ništa konkretno kada je u pitanju Ukrajina. Prema nekim izvorima, Xi i drugi kineski zvaničnicimožda nisu bili u potpunosti svjesni ruskih planova za invaziju velikih razmjera. Naprimjer, Kina nije očekivala evakuacijugrađana iz Kijeva i drugih gradova u Ukrajini sve dok invazija već nije bila u toku.

Ipak, u zajedničkoj deklaraciji izražena je podrška Kine za ruske stavove o evropskoj sigurnosti, uključujući njeno protivljenje bilo kakvom daljem širenju NATO-a. Prema novinskim izvještajima koji se pozivaju na američke obavještajne službe, Kina je zatražila da Rusija odgoditi bilo kakvu vojnu akciju protiv Ukrajine

do kraja Olimpijade.

U danima neposredno prije i poslije nakon invazije, Kina se zalagala za diplomatsko rješavanje krize.

Govoreći na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji 19. februara, kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi je pozvao na diplomatsko rješenje na osnovu sporazuma iz Minska. Wang je, također, ponovio podršku Kine suverenitetu i teritorijalnom integritetu svih zemlja i naglasio je da „Ukrajina nije izuzetak.”

Dan nakon invazije, Xi je razgovarao telefonom sa Putinom i pozvao na brzi završetak rata i diplomatsko rješenje. Uprkos ovim izjavama, Kina nije poduzela vidljive korake u smislu pritiska na Rusiju da okonča rat, čak i dok su se jačale međunarodne kritike iako je i Ukrajina apelovala na Kinu da pomogne. Kina niti je podržala rusku invaziju niti je osudila. U stvari, Kina je odbila da nazove napad Rusije na Ukrajinu invazijom.

Kina se uzdržala od glasanja u Vijeću sigurnosti UN-a i Generalnoj skupštini kada je trebalo osuditi postupanje Rusije. Kina je, također, kritizirala nametanje sveobuhvatnih međunarodnih sankcija Rusiji 7. marta.

Govoreći na godišnjoj Kineskoj zakonodavnoj sjednici, Vang je izjavio da je prijateljstvo između kineskog i ruskog naroda i dalje "čvrsto".

Nekoliko dana kasnije, pozivajući se na zvaničnike američke administracije, to su objavili zapadni mediji. Kina je demantovala ove izvještaje.

Rusija je od Kine zatražila oružje i ekonomsku pomoć. SAD su upozorile Kinu da će se suočiti sa teškim kaznama za bilo kakvu pomoć koju ponudi Rusiji. Tokom telefonskog razgovora 18. marta sa američkim predsjednikom Joeom Bidenom, Xi se opirao pozivu da izvrši pritisak na Rusiju i krivicu za krizu prebacio na SAD, citirajući kinesku poslovicu: „Neka onaj ko je vezao zvono na tigra ga i skine.” Tokom Kina-EU video samita 1. aprila, Xi je rekao da će Kina težiti miru, ali na svoj način. Evropski lideri napustili su sastanak sa malo razloga da vjeruju da će Kina obuzdati Rusiju.

Što se tiče materijalne podrške, odmjeren je odgovor Kine. Dogovori koje su Putin i Xi postigli tokom njihov samit početkom februara odvija se prema planu. Naprimjer, dvije zemlje su se dogovorile o izgradnji novog gasovoda sa ruskog dalekog istoka na sjeveroistok Kine. Kina je, također, pristala na uvoz pšenice iz svih regiona Rusije.

Međutim, ubrzo nakon invazije, ruski izvori su izvjestili da nisu u mogućnosti kupiti rezervne dijelove za civilne avione iz Kine. U tehnološkom sektoru, stalna ovisnost Kine o zapadnim tehnologijama će vjerovatno ograničiti kinesku spremnost da pomogne Rusiji. Međutim, tri kineske državne energetske kompanije bile su

navodno u pregovorima o kupovini Shell Oil-a udjela u Sakhalin-2, projekta vezanog za tečni prirodni gas.

Ruski rat u Ukrajini suočava se s Kinom sa važnim izborima o njenoj budućoj

strateškoj orijentaciji. Kina će čini se ponuditi diplomatsku i retoričku podršku

Rusiji, ali će i dalje biti oprezna kada je u pitanju pružanje materijalne podrške koja bi mogla dovesti do velikih troškova za Kinu. Takav pristup ipak nije bez rizika.

 

Rizici podrške Rusiji

 

Posljednjih godina, kako je Kina jačala njen odnos sa Rusijom, nedostatak je oduvijek bilo to što je Rusija imala sklonost preuzimanju rizika, koji ponekad graniče sa nepromišljenošću, što bi na kraju bi moglo uzrokovati probleme za Kinu. Spremnost Rusije da izazove Zapad i međunarodni poredak bi mogao služiti interesima Kine, ali možda samo u određenim granicama. Ako Rusija ostvari brzu pobjedu u Ukrajini, onda bi Kina na ovo mogla gledati kao na podnošljiv rezultat. Jedno je to postalo jasno, Rusija nije uspjela postići svoje početne ciljeve i rat se neće završiti brzo pa su rizici za Kinu postajali sve očigledniji.

Jedan rizik bio je da će ruske akcije stimulirati međunarodnu opoziciju Rusiji kojabi

na kraju ciljala i na Kinu. Rat ima potencijal da oživi transatlantske odnose i američko vodstvo u svijetu. To bi, također, moglo stimulirati napore svjetskih demokratskih sistema da se suprotstave autokratijama.

Takav razvoj događaja mogao bi postaviti temelje za napore da se suprotstavi ne samo Rusiji, nego i rastućoj moći i ambicijama Kine. Ruska invazija izazvala je

snažna reakcijau u Evropi, što je potaknulo Njemačku i druge zemlje da povećaju izdatke za odbranu i podstaklo Finsku i Švedsku da razmatrju ulazak u NATO. Zapadne zemlje, zajedno sa nekoliko velikih zemalja u Aziji i drugim dijelovima svijeta, uvele su opsežne ekonomske sankcije Rusiji.

Svijet je daleko od toga da bude ujedinjen u suprotstavljanju Rusiji, sa Indijom i ostalim značajnim zemljama koje ne uvode sankcije. Ipak, veličina međunarodnog odgovora poslužila je kao upozorenje na to sa čim bi se sama Kina mogla konačno suočiti. Kina je već zabrinuta zbog ovoga. Prije dvije godine, nakon izbijanja COVID-19 pandemije, kineska vlada je izvijestila da se da se Kina suočila sa nivoima međunarodnog neprijateljstva koji nije viđen od razbijanja protesta tenkovima na Trgu Tienamen 1989. godine.

Previše direktno pozicioniranje Kine na stranu Rusije tokom rata u Ukrajini bi moglo uzrokovati dodatnu štetu međunarodnom imidžu Kine. Drugi rizik jeda bi rat Rusije u Ukrajini moglo ispasti loš iz perspektive Kine. Jedan scenario, već spomenut, je ruski poraz koji bi mogao izazvati destabilizacija Putinovog režima ili

čak i njegov pad sa vlasti. Čini se da Putin i Xi uživaju u bliskom ličnom odnosu,

kao i sličnim pogledima na domaću upravu i međunarodni sistem. Ovo su važni faktori u bliskim odnosima koje su njihove zemlje izgradile. Nova ruska vlada, moglo bi zaključiti da rastuća moć Kine predstavlja prijetnju Rusiji i to se više nije moglo zanemariti. U tom slučaju, Rusija bi mogla nastojati poboljšati odnose sa Zapadom kao protivtežu Kini. Takav ishod bi lišio Kinu sigurnog strateškog začelja i stvariti rizik od opkoljavanja od strane zemalja koje imaju različite stepene neprijateljstva prema Kini.

Drugi scenariji za rat u Ukrajini, također, može biti rizičan za Kinu. Ako Putin

koristi hemijsko ili posebno nuklearno oružje, diplomatska podrška Kine

Rusiji mogla bi postati sve neodrživija. Ako bi došlo do eskalacije rata Rusije u Ukrajini u širi evropski rat, uključujući rusku upotrebu nuklearnog oružja protiv zemalja NATO-a, Kina bi imala poteškoća da ostane na sporednoj linije. Takav scenariji sudnjeg dana bi rezultirao katastrofom za čovječanstvo, uključujući

i Kinu. Sa ovim sumornim razmatranjima na umu, u Kini postoje komentatori koji smatraju da Kina treba povući svoju podršku Rusiji.

Šangajski stručnjak Hu Wei je u tekstu, koji je kružio u Kini prije nego što je cenzuriran, tvrdi da Kina treba ostaviti Rusiju po strani prije nego što bude prekasno da se izbjegne ozbiljna šteta po položaj Kine.

 

Prednosti podrške Rusiji

 

Uprkos ovim rizicima, Kina i dalje ima razloga da zadrži svoju podršku Rusiji. Iako je Rusija morala odustati od svog inicijalnog ratnog cilja zauzimanja Kijeva i rušenja ukrajinske vlade, od sredine aprila se odlučila za novu strategiju koja je usmjerena na napade u regionu Donbasa. Rat čiji ishod je ostao daleko od izvjesnog, ali čini se da Rusija ima šanse postizanje barem nekih od svojih ciljeva.

Rusija bi možda mogla osigurati nagodbu u kojoj bi Ukrajina prihvatila neutralnost, napustiti svoje napore da se pridruži NATO-u i priznati rusku aneksiju Krima i autonomni status Donjecka i Luganske regije u Donbasu.

Dugotrajni sukob bez rješenja bi mogao, također, dovesti do glavnog cilja Rusije da spriječi integraciju Ukrajine sa Zapadom. Ako Rusija bude u stanju da postigne takav ishod koji je otprilike povoljan ruskog stanovišta, onda bi se mogla imati vrijednost za Kinu. Rusija bi zadržala sposobnost da ugrozi evropsku sigurnost, privlačeći pažnju SAD i vojnih resursa Evrope i komplikujući napore SAD da se fokusiraju na Kinu. Izgledi za rat na dva fronta u Evropi i Aziji, što zavisi od

održavanje moćne ruske vojske, predstavljaju za SAD stratešku dilemu od koje će

Kina imati koristi.

Učinak ruske vojske u Ukrajini i pored predratnih procjena pokazuju da su Rusi

precijenili svoje snage. Međutim, ako je Rusija u stanju spasiti svoje napore u Ukrajini i ostvariti neke od svojih ciljeva, onda bi ruska vojska nastavila predstavljati ogromnu prijetnju za Baltik i druge tačke duž istočnog krila NATO-a.

Čak i ako Rusija ne uspije postići većinu svojih ciljeva u Ukrajini, potpuni ruski poraz bi još mogao ići Kini u korist. Što se rat duže nastavlja, to je veća šteta

koju trpe ruska ekonomija i vojska, te će vjerovatno više zavisiti od Kine. Takav ishod bi mogao dati Kini prednost u odnosu i Rusiju staviti u ulogu mlađeg partnera, čak i više nego što već jeste, potencijalno dajući Kini pristup ruskim

prirodnim resursima i oružju pod povoljnim uslovima.

Kina bi, također, mogla postati dominantna sila u Evroaziji, olakšavajući put za ostvarivanje svojih ambicija kroz Inicijativu pojas i put (BRI). Međutim, Kina ne bi željela da vidi Rusiju oslabljenu u mjeri koja bi je spriječila da predstavlja prijetnju Evropi.

Pored ovih strateških razmatranja, domaća politika u Kini, također, pruža snažne podsticaje za Xija da održi svoju podršku Rusiji. Na 20. nacionalnom kongresu

Komunistička partija Kine koji će se održati ove godine, Xi će pokušati osigurati

podršku za treći mandat generalnog sekretara. Prema dosadašnjoj praksi, Xi bi trebao povući nakon što je odslužio dva petogodišnja mandata. Međutim, 2018. Xi je osigurao ukidanje ograničenja predsjedničkih mandata, što mu je potencijalno omogućilo da postane doživotni kineski lider. Ako bi Xi promijenio kurs i napustio Rusiju prije Kongresa, to bi bilo jednako priznanju greške. U sistemu koji sada vlada u Kini i u kojem važi vladavina jednog čovjeka, takvo priznanje bi moglo biti fatalno za Xijevu domaću moć.

 

Odjeci za Kinu

 

Ruski rat u Ukrajini suočava Kinu sa važnim pitanjima ne samo o njenom odnosu sa Rusijom, nego i vlastitom strateškom kursu u narednim godinama. Jedno važno pitanje odnosi se na implikacije za pristup Kine Tajvanu. S obzirom na ratnu dilemu na dva fronta sa kojom se suočavaju SAD, ruska agresija u Evropi bi mogla dovesti u iskušenje Kinu da iskoristi priliku i napadne Tajvan dok su SAD fokusirane na Rusiju. NATO se odrekao mogućnosti upotrebe vojne sile protiv Rusije u Ukrajini, koja nije članica alijanse. Međutim, ako dođe do rata onda bi izbijanje rata između NATO-a i Rusije dovelo do ratne dileme o ratovanju na dva fronta. U svakom slučaju, pokušaj da se Tajvan zauzme silom mogao bi postati primamljiv kineskom lideru.

U bliskoj budućnosti, vojni neuspjesi Rusije u Ukrajini izgleda da obeshrabruje

kineski napad na Tajvan. Borbe sa kojima se Rusija suočila u Ukrajini nagovještavaju neke od poteškoća sa kojima bi se mogla suočiti Kina u slučaju invazije na Tajvan. Za razliku od Rusije, koja je bila u stanju izvršiti invaziju na

Ukrajinu direktno preko kopnenih granica, Kina bi morala koristiti amfibiju preko Tajvanskog moreuza, koji je 160 kilometara širok na svom najužem mjestu, ukoliko bi krenuo napad na Tajvan. Žestoki otpor koji su Ukrajinci pokazali protiv invazije ruskih snaga, kao i uspjeh Ukrajine kojoj je Zapad osigurao oružje za bornu protiv ruske vojske, dovodi do pretpostavke o mogućem otporu Tajvana

protiv kineskog napada. Kineska vojska i dalje se u velikoj mjeri oslanja na ruske sisteme naoružanja. Za razliku od Rusije u slučaju Ukrajine, Kina bi se suočila sa perspektivom vojne intervencije SAD, kao podrške Tajvanu.

Za Kinu, nametanje dalekosežnih međunarodnih sankcija Rusiji su još jedan izvor zabrinutosti. Kina mora uzeti u obzir mogućnost da se suoči sa sličnim ekonomskim kaznama ako bi napala Tajvan ili se uključila u druge akte agresije.

Međutim, Kina može izračunati veličinu vlastite ekonomije i zavisnosti zapadnih zemalja od kineskog tržišta što bi izazvalo poremećaje u lancima snabdijevanja, tako da su manje vjerovatne sveobuhvatne sankcije nego slučaju Rusije. Čak i u slučaju Rusije, zavisnost Evrope od ruskih izvora energije ograničila je njenu sposobnost da sankcionira Rusiju u ovom ključnom sektoru. Pokušaji odvajanja od kineske ekonomije moglo bi se pokazati preskupim za dobijanje javne podrške u zapadnim zemljama.

Kina će pomno pratiti tok rata u Ukrajini, svjesni da njegov ishod ima važne implikacije za budući kurs Kine. Neki zapadni stratezi, uključujući navodno i neke

zvaničnike u Bidenovoj administraciji gledaju na rat u Ukrajinai kao priliku za

slamanje Rusije, a istovremeno i za prenošenje porukue Kini. Prema njihovom mišljenju, siguravajući Ukrajincima dovoljne isporuke oružja, zapadne zemlje mogu degradirati snagu ruske vojske značajno, direktno udarajući na sposobnost Rusije da ugrozi istočni bok NATO-a. U tom procesu, oni mogu kazniti Kinu demonstracijom cijene otvorenog vojnog suočavanja sa prijateljima Zapada. Ponižavanje ruskih snaga moglo bi dovesti do toga da Kina snizi svoj rejting

odnosa sa Rusijom. Zapadni kreatori politike moraju odmjeriti takve ciljeve u odnosu na rizike eskalacije, posebno mogućnost da bi Putin mogao pribjeći upotrebi nuklearnog oružja. Treba imati na umu, da se Kina može uključiti osiguravajući da Rusija postigne povoljan ishod u Ukrajini, a ne pri tome ne bude u ćošku ili čak suočena sa ponižavajućim porazom.