Prvo Ukrajina, pa Moldavija? Hoće li Kremlj proširiti svoj rat?

Piše: Tony Wesolowsky

Niz navodnih napada unutar Pridnjestrovlja, otcijepljenog regiona Moldavije, pokrenuo je talas odlazaka ljudi i produbio strah da Rusija naginje proširenju rata izvan Ukrajine, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Kijev je okrivio Moskvu da je organizovala napade sa eksplozijama koje su oštetile dva radijska tornja i zgradu u kojoj se nalaze kancelarije separatista u Tiraspolju, nepriznatom glavnom gradu Pridnjestrovlja, koji se otcijepio od Moldavije početkom 1990-ih poslije kratkog rata.

Reakcija Moldavije bila je opreznija. Nakon sastanka sa svojim najvišim sigurnosnim zvaničnicima 26. aprila, moldavska predsjednica Maja Sandu, koja je zamijenila dugogodišnjeg ruskog saveznika i zalaže se za jače veze sa Zapadom, optužila je "proratne frakcije" da pokušavaju eskalirati tenzije u Pridnjestrovlju.

Navodni napadi, zbog kojih su mnogi pobjegli, automobilima odlazeći iz Pridnjestrovlja u pravcu drugih dijelova Moldavije, uslijedili su nakon nedavnog zveckanja oružjem visokog ruskog vojnog oficira.

Pored sopstvenih borbenih snaga, oko 2.000 ruskih vojnika stacionirano je u Pridnjestrovlju u posljednje tri decenije, navodno da čuvaju najveće evropsko skladište municije u Kobasni, samo dva kilometra od granice s Ukrajinom.

General ruske vojske Rustam Minekajev rekao je 22. aprila da Moskva namjerava da preuzme južnu Ukrajinu, uključujući i lučki grad Odesu, što bi joj omogućilo "još jedan izlaz u Pridnjestrovlje".

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Minekajev komentar signal da je ruska invazija samo "početak" i da "žele da zauzmu druge zemlje".

Uprkos neuspjesima njegove vojske u Ukrajini, ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi se odlučiti za veće otimanje zemlje, rekao je Stefan Volf (Wolff), profesor međunarodne bezbjednosti na britanskom Univerzitetu Birmingem, u komentarima e-mejlom za RSE.

"U Putinovom scenariju iz snova, da. On zauzima cijelu južnu Ukrajinu, priznaje Pridnjestrovlje, a zatim stvara još problema u ostatku Moldavije, uključujući Gagauziju", objasnio je Volf, misleći na autonomnu oblast Moldavije koja je naseljena uglavnom pravoslavnim hrišćanima koji govore turski jezik.

Neki tvrde da je Minekajev samo prenosio novo razmišljanje unutar najviših ešalona ruske vojske.

"Ruska vojska vjeruje da je ograničavanje početnih ciljeva rata ozbiljna greška. Oni sada tvrde da se Rusija ne bori protiv Ukrajine, već protiv NATO-a", napisali su Andrej Soldatov i Irina Borogan u članku za američki Centar za analizu evropske politike (Center for European Policy Analysis).

"Viši oficiri su stoga zaključili da se zapadna alijansa bori u potpunosti (kroz nabavku sve sofisticiranijeg oružja), dok njene vlastite snage djeluju pod mirnodopskim ograničenjima poput prepreke za zračne napade na neka ključna područja ukrajinske infrastrukture. Ukratko, vojska sada zahtijeva sveobuhvatni rat, uključujući mobilizaciju", napisali su.

Kao mogući znak promjene strategije, ruski raketni napad 26. aprila bio je usmjeren na ključni most koji povezuje ukrajinsku oblast Besarabia s ostatkom regije Odesa. Međutim, uprkos tom napadu, vojni stručnjaci postavljaju pitanje da li bi Rusija mogla pokrenuti novu ofanzivu u regionu.

"Ne vidim ovo ni izdaleka realistično", rekao je Majkl Kofman (Michael), koji vodi Program ruskih studija u CNA, neprofitnoj istraživačkoj i analitičkoj organizaciji smještenoj u Arlingtonu u Virdžiniji.

"Sve u svemu, mislim da je ruska vojska dramatično smanjila borbenu efikasnost s obzirom na visoke gubitke i ograničenja raspoloživosti snaga. Oni su skupili ono što je preostalo u stalnim snagama kako bi dobili neka pojačanja. To ne može nadoknaditi gubitke", napisao je Kofman u postu na Twitteru 20. aprila.

Rusija je samo dva puta dala zvanične podatke o svojim gubicima od početka invazije 24. februara, i oba su bila mnogo niža od zapadnih i ukrajinskih procjena.

Ministarstvo odbrane Rusije je 2. marta objavilo da je broj poginulih 498, a 25. marta je izvijestilo da je ubijen 1.351 vojnik. Ukrajinski zvaničnici procjenjuju broj ruskih smrtnih slučajeva na više od 21.000, zaključno s 27. aprilom.

Rusija je također pretrpjela izuzetno velike gubitke u svojoj vojnoj opremi tokom dva mjeseca borbi u Ukrajini da bi mogle proći "godine" prije nego što bude spremna za novi rat, kažu drugi analitičari.

"Realno gledano, Moskva nema vojne kapacitete da to učini. Oni se već bore da ostvare značajne dobitke u Donbasu", rekao je Volf. "Također nije jasno hoće li moći da drže bilo koju novookupiranu teritoriju. Trenutni 'plan' pretpostavlja okupaciju oko jedne trećine ukrajinske teritorije. Čak i s lokalnim vojnim jedinicama i okupacionim trupama, oni bi se suočilli s dugotrajnim i skupim lokalnim otporom, snažno podržanim od onoga što je ostalo pod kontrolom ukrajinske vlade i NATO-a."

Braneći Mikolajev

Konrad Muzjuka (Muzyka), poljski analitičar odbrane, također sumnja da će Rusija uskoro proširiti svoju ofanzivu. "Ruski fokus je sada na Donbasu i sjeveroistočnom Hersonu", rekao je Muzjuka za RSE, misleći na regione koje drže separatisti na jugoistoku Ukrajine i oblast sjeverno od Krima.

Prema mišljenju Muzjuke i drugih vojnih analitičara, sposobnost Ukrajine da uzvrati na ruske napade u južnom lučkom gradu Mikolajevu do sada je bila ključna u zaustavljanju svakog ruskog napredovanja na istok duž obale Crnog mora.

"Svi govore o ukrajinskoj odbrani Kijeva, ali odbrana Mikolajeva je bila jednako važna", objasnio je Muzjuka, misleći na prošlomjesečno povlačenje Rusije iz područja oko ukrajinske prijestolnice, što je navelo Kremlj da, barem javno, umanji svoje vojne ciljeve.

A ako Moskva ipak odluči da maršira na Pridnjestrovlje, ne bi dobila veliku podršku od tamošnjih loše opremljenih trupa, rekao je za RSE Dionis Cenusa, gostujući saradnik u Centru za studije istočne Evrope sa sjedištem u Vilnusu.

"U Pridnjestrovlju se nalazi do 2.000 ruskih vojnika operativne grupe ruskih snaga. Zašto bi Rusija otvarala novi front u takvim uslovima?", rekao je Cenusa, misleći na 1.500 ruskih vojnika za koje se tvrdi da čuvaju ogromno skladište municije u Kobasni, i na još 500 vojnika koje Moskva opisuje kao mirovne snage za koje je Kišinjev dugo zahtijevao da odu.

Separatističko Pridnjestrovlje također ima svoje oružane snage, koje broje između 4.000 i 7.500, iako se malo zna o njihovim borbenim sposobnostima ili opremi.

Dok bi sveopšti napad na Pridnjestrovlje za sada mogao biti niskog prioriteta, Moskva bi mogla pokušati da destabilizuje Moldaviju, gdje je Kremlj izgubio ključnog saveznika kada je Sandu izabrana za predsjednicu u decembru 2020. Prozapadne stranke su također dobro prošle na parlamentarnim izborima u julu 2021., što dodatno narušava uticaj Kremlja u zemlji.

S tim ciljem, rekao je Volf, nedavne incidente unutar Pridnjestrovlja vjerovatno je orkestrirao Kremlj.

"Još uvijek mislim da je vjerovatnije da ovo dolazi direktno iz Moskve, ali da su ga mogli izvršiti neki lokalni operativci koji su direktno na platnom spisku Kremlja. Ono što sam čuo od izvora na terenu je da su i Tiraspolj i Kišinjev prilično užasnuti što su uvučeni u rat u Ukrajini i pokušavaju izbjeći bilo kakvu destabilizaciju", rekao je Volf.

Ruske sigurnosne službe sada vjerovatno raspravljaju o "da li da destabilizuju Moldaviju da bi stegli ukrajinske snage na južnoj granici, kako bi se suprotstavile rastućem proevropskom raspoloženju u zemlji i pokazale Zapadu da podrška Ukrajini rizikuje šire posljedice, uključujući Balkan", tvrde Džek Votling (Jack Watling) i Nik Rejnolds (Nick Reynolds) u svom nedavnom članku 'Operacija Z: Smrtonosne muke carske zablude' (Operation Z: The Death Throes of an Imperial Delusion), koji je objavio britanski Kraljevski institut ujedinjenih službi (Royal United Services Institute).

Predsjednica Moldavije Maia Sandu
Predsjednica Moldavije Maia Sandu

Predsjednica Sandu je 7. aprila najavila zabranu isticanja vrpce Svetog Đorđa - crnih i narandžastih pruga na koje se u Ukrajini dugo gledalo kao na simbol ruske agresije - zajedno sa ruskim vojnim simbolima kao što je sveprisutno slovo "Z".

Nakon zabrane, prema riječima Votlinga i Rejnoldsa, ukrajinska obavještajna služba počela je primati izvještaje da ruska Federalna služba bezbjednosti raspravlja o organizaciji protestnog pokreta u Moldaviji.

Prema mišljenju političkog analitičara Kristijana Vlasa (Cristian), ta vrsta poremećaja je vjerovatniji scenario za Moldaviju. "Iako su proruski socijalisti najavili da će održati miting 9. maja (Dan pobjede nad fašizmom) bez vrpce Svetog Đorđa ili bilo kakvog spominjanja toga, treba očekivati provokacije u Gagauziji, a možda i u gradu Balti na sjeveru", rekao je on, misleći na drugi po veličini grad u Moldaviji gdje postoje velike simpatije prema Rusiji.

S obzirom da sve veće cijene ruskog gasa teško pogađaju ljude u Moldaviji, najsiromašnijoj evropskoj zemlji, situacija je sada posebno nestabilna, rekao je Vlas.

"Ovakvom protestnom pokretu ne bi bio potreban veliki pritisak, jer su mnogi već jako zabrinuti zbog visoke inflacije i rasta potrošačkih cijena."