Promoviranje digitalne revolucije na Zapadnom Balkanu

Rast produktivnosti, viši kvalitet usluga, bolje donošenje odluka, veći doseg kupaca, pa čak i sreća povezani su sa digitalnom transformacijom preduzeća i ekonomija.

Pa ipak, put ka digitalizaciji nije pravolinijski. Na Zapadnom Balkanu, kao i u drugim regionima kojima radi Evropska banka za obnovu i razvoj - EBRD, velika urbana i ruralna podjela u pokrivenosti širokopojasnom mrežom, nerazvijena digitalna infrastruktura i nizak nivo digitalne pismenosti, predstavljaju prepreke za iskorištavanje prednosti koje nudi digitalizacija.

Izazovan digitalni pejzaž

„Proces digitalizacije je izazov i za mala preduzeća i za javne institucije“, kaže Dejan Spasovski, generalni direktor DE-TA Dejan, veletrgovac iz Sjeverne Makedonije. Većina službenih i poslovnih dokumenata i dalje se potpisuje u papirnom obliku u cijelom regionu, a nepovjerenje i zabrinutost za sigurnost u digitalne načine rada predstavljaju prepreke implementaciji digitalnih alata.

Ali s pandemijom COVID-19, potreba i prednosti digitalne tranzicije postale su mnogo izraženije. Od šestogodišnjaka koji je morao koristiTI iPad da bi učio na mreži, preko menadžera koji je imao čitav niz novih tehnologija za saradnju kojima je trebalo ovladati, do čitavih preduzeća koja su morala brzo usvojiti nove operativne alate kako su se potrošači preselili na internet, pandemija je prisilia društvo u prelazak digitalnu sferu.

Kompanije poput Dorata MC, renomiranog uvoznikau Srbiji brzo su shvatile potrebu za digitalizacijom.

Veći doseg

 

„Digitalizacija je ključni segment koji omogućava razvoj poslovanja“, kaže Miloš Ćetković, generalni direktor kompanije. „Iz perspektive potrošača, digitalni alati vam omogućavaju da pronađete i kupite proizvode i pristupite uslugama koje su vam potrebne pritiskom na dugme. Dok za posao, pojava interneta i pametnih telefona može stvoriti nove kanale prodaje i doći do novih kupaca.”

Radeći sa konsultantom, ova kompanija je nastojala poboljšati svoje poslovne performanse tokom pandemije potpunom digitalizacijom prodaje. Tim je izgradio novu web trgovinu i nadogradio svoju infrastrukturu za e-trgovinu.

„Uspeli smo da u 2021. godini povećamo prihode za oko 25 odsto. Najveći rast ostvarili smo u onlajn prodaji, koja je 5,5 puta veća nego 2020. godine“, napominje Miloš.

 

Druga strana

 

Ali veće omogućavanje korištenja digitalnih kanala korisnicima može imati svoju cijenu, posebno ako potražnja potrošača nadmašuje kapacitete poslovanja.

„Kada smo proširili naše prisustvo na mreži, povećan nivo online prodaje uticao je na naše skladišne operacije, dovodeći u pitanje način praćenja i upravljanja zalihama“, napominje Kriton Prendi, vlasnik MITO kompanije iz Albanije. Različiti prodajni kanali otežali su sagledavanje tačne slike preferencija kupaca i performansi proizvoda, što je ključno za efikasno donošenje odluka.

Zbog toga je, tvrdi, implementacija digitalnih rješenja koja stvaraju operativnu efikasnost daleko važnija od alata koji povećavaju doseg. I zato je MITO radio sa EBRD-om na implementaciji automatizovanog sistema upravljanja skladištem, što je dovelo do brže obrade primljenih narudžbi, poboljšanog upravljanja zalihama i preciznog izvještavanja.

 

Brže i superiornije

 

„Kompanije koje su digitalizovane su inovativnije i sposobne da se takmiče na domaćem i međunarodnom tržištu“, saglasan je Tomislav Đorojević, generalni direktor i suvlasnik MPM doo iz Crne Gore “Digitalni alati mogu poboljšati efikasnost upravljanja kompanijom.”

 

Uz inovativnost kao krajnji cilj i uz podršku EBRD, MPM doo je digitalizirao svoj program vjernosti kreirajući mobilnu aplikaciju koja zamjenjuje fizičke kartice lojalnosti i omogućava kupovinu putem interneta. Do sada je aplikaciju preuzelo oko 73.000 korisnika.

 

„Automatizacija je povećala kvalitet podataka koje imamo o našim klijentima, kao i poboljšala korisničko iskustvo. Naši ukupni procesi su se poboljšali, kao i naši rezultati“, objašnjava on.

Potreba za vještinama

Problem sa sve većom stopom tehnološke transformacije je u tome što oni koji se ne uključe u digitalnu agendu rizikuju zaostajanje za konkurencijom. Izvještaj EBRD o tranziciji 2021-22 otkriva da ljudi u regijama u kojima radi EBRD obično imaju prilično loše ICT vještine, a nizak nivo digitalne pismenosti je stalni problem u poslovnoj sferi.

“Uspješna digitalizacija ide ruku pod ruku sa ulaganjem u znanje, obuku i opremu, te bi pomogla tržištu Zapadnog Balkana da se pozicionira na evropskom tržištu”, kaže Kriton Prendi.

Dakle, odakle početi? EBRD je na čelu prevazilaženja jaza u digitalnim vještinama.

Sa specifičnim proizvodima koji imaju za cilj zatvaranje jaza, kao što su Mladi u poslovanju i Vještine u poslovanju, EBRD se pojačava kako bi pomogla svojim regijama u rješavanju podjele u vještinama. Nedavno pokrenuti Pristup digitalne tranzicijeEBRD navodi načine na koje će to postići do 2025. godine, uključujući provedbu konkretnih savjetodavnih projekata o razvoju vještina i jačanje kapaciteta naših klijenata za predviđanje potreba. Uz velikodušnu podršku donatora koji vode digitalni put, kao što je Norveška, Banka je spremna za uspjeh, pomažući ekonomijama Zapadnog Balkana da napreduju.

 

Gore navedeni projekti implementirani su kroz EBRD-ov program Savjeti za mala preduzeća, uz finansiranje iz Norveške kroz EBRD-ov Small Business Impact Fund (Italija, Japan, Koreja, Luksemburg, Švedska, Švicarska, TajvanBusiness - EBRD-ov fond za tehničku saradnju i SAD). Digitalizacija je jedan od tri ključna strateška prioriteta za EBRD, kao i za njenu Grupu za finansiranje i razvoj malih i srednjih preduzeća, za period 2021-2025.