Pregovori u Abu Dhabiju: Kontakta ima, dogovora nema
Ukrajina je reagirala suzdržano i iritano na zaključak trilateralnog sastanka u UAE. Glavni rezultat pregovora je direktan kontakt između strana. Hoće li biti uspješan?
Trilateralni pregovori između Ukrajine i Rusije, uz posredovanje Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), završeni su u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). Delegacije su otišle kako bi se dogovorile o stavovima razvijenim u Abu Dhabiju i potencijalno se vratile za pregovarački sto sljedeće sedmice. Ovo je objavio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nakon rezultata trilateralnog sastanka, koji je održan 23. i 24. januara.
"Ovo je prvi takav format nakon prilično dugo vremena - dvodnevni trilateralni sastanci. Uspjeli smo mnogo razgovarati i važno je da su razgovori bili konstruktivni", napisao je na društvenim mrežama. Prema njegovim riječima, glavna stvar na koju su se razgovori fokusirali bili su "mogući parametri za okončanje rata".
„Zaista cijenim što postoji svijest o potrebi američkog praćenja i kontrole nad procesom okončanja rata i održavanja stvarne sigurnosti. Američka strana je pokrenula pitanje mogućih formata za odobravanje parametara okončanja rata i sigurnosnih okolnosti potrebnih za to“, primijetio je Zelenski.
Reakcija Ukrajine na pregovore pod ruskim raketama i dronovima
Pregovori su se odvijali u kontekstu još jednog masovnog ruskog napada raketama i dronovima na Ukrajinu u noći 24. januara. Ruska Federacija je pogodila energetsku infrastrukturu u Kijevu, Harkivu i Černihivu, nakon čega je ovaj drugi grad potpuno ostao bez struje.
„(Ruski predsjednik Vladimir) Putin je cinično naredio brutalan, masivan raketni napad na Ukrajinu upravo u trenutku kada su se delegacije okupljale u Abu Dabiju kako bi unaprijedile mirovni proces koji predvode SAD. Njegove rakete nisu pogodile samo naš narod, već i pregovarački sto“, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha na društvenoj mreži X nakon noćnog napada.
Ukrajinski političari su, također, reagirali na masovno rusko granatiranje tokom razgovora u Abu Dabiju. Irina Geraščenko, kopredsjedavajuća opozicione parlamentarne frakcije "Evropska solidarnost", izjavila je da Rusija vrši genocid nad civilnim ukrajinskim stanovništvom i da mora biti kažnjena.
"Danas je cijeli svijet još jednom svjedočio Putinovom "mirovnom planu". Moskva nije spremna za mir. Pozivamo na jačanje sankcija protiv agresorske države i o tome razgovaramo s našim međunarodnim partnerima", napisala je na Telegramu.
Vojni analitičar, bivši savjetnik ukrajinskog ministra odbrane Oleksij Kopitko smatra da Rusija otvoreno "pregovara" o teroru nad civilnim stanovništvom u kontekstu važnog sastanka u Abu Dhabiju, a samo je Putin lično mogao to odobriti.
"Ovo je njegov način da pojača argument da bez rješavanja "teritorijalnog pitanja" prema "Anchorage formuli" neće biti ni prekida vatre. U stvari, Putin svjesno prebacuje odgovornost na (američkog predsjednika Donalda) Trumpa i čini ga direktnim suorganizatorom humanitarne katastrofe u Ukrajini", napisao je Kopitko na Facebooku.
Da li je Rusija prešla sa diplomatskog na konstruktivno polje djelovanja?
Anna Šelest, direktorica sigurnosnih programa u ukrajinskom think tanku Prism, smatra da sastanak Ukrajina-SAD-Rusija u Abu Dhabiju nije donio konkretne odluke, ali je pokazao promjenu u dinamici pregovora.
Prema njenim riječima, ključna karakteristika bila je brza organizacija sastanka i sam trilateralni format.
"U Davosu je postignut dogovor i sastanak u Abu Dhabiju održan je gotovo odmah. Ovo je prvi put da su se pregovori odvijali u trilateralnom formatu. Ranije je bilo čudno čuti diskusije o okončanju rata bez direktnog učešća Rusije, i dobro je što je barem došlo do prvog kontakta", napomenula je u komentaru za DW.
Šelest je naglasila da direktno prisustvo američke i ruske delegacije u jednom pregovaračkom procesu omogućava SAD-u da direktno procijeni stav Ruske Federacije, kao i njenu spremnost ili nespremnost na kompromis.
Stručnjakinja je skrenula pažnju na promjenu ponašanja ruske delegacije. Prema njenim riječima, Moskva se ovog puta suzdržala od otvoreno demonstrativnih ili provokativnih akcija, tipičnih za prethodne pregovaračke platforme.
"To ne znači da je Rusija spremna za pregovore, ali ovo nije otvoreno diplomatsko pozorište koje smo ranije vidjeli", istaknula je Šelest.
Šelest je namjeru strana da nastave kontakte u bliskoj budućnosti nazvala važnim signalom. Po njenom mišljenju, ovo je važno prvenstveno za Ukrajinu, jer omogućava SAD-u da održi aktivnu ulogu u pregovaračkom procesu.
Pregovori za Donalda Trumpa
Izvršni direktor Instituta za transformaciju sjeverne Evroazije, Volodimir Gorbač, ističe da je ovaj kontakt između strana važan u pregovaračkom procesu, ali je sada važniji u vojnom smislu.
Prema njegovim riječima, pretežno prisustvo vojske u delegacijama omogućava razgovor isključivo o tehničkim aspektima, kao što su mehanizmi verifikacije, povlačenje snaga ili praćenje poštivanja primirja. Međutim, kako je napomenuo, ova pitanja se odnose na period koji još nije došao.
„Ovo su razgovori o tome šta učiniti nakon završetka rata i kako tehnički osigurati poštivanje primirja. Ali trenutno nema samog prekida rata. Ono što sada posmatramo je imitacija pregovora sa jedinim ciljem da se ne iritira Trump i da se ne optuži za remećenje mira“, rekao je Gorbach za DW.
On je takozvani „Trumpov plan“, koji se trenutno razmatra uz učešće SAD-a i Rusije, nazvao neprikladnim za primjenu.
„Ovaj prijedlog ne samo da ne odgovara nijednoj strani, već je neadekvatan i ne može se primijeniti u praksi i dugo ga se pridržavati“, primijetio je Gorbach.
Prema njegovom mišljenju, najviše na što bi strane mogle računati u okviru takvih pregovora su čisto tehnička rješenja, posebno djelomični sporazumi o energetskom primirju, razmjeni zatvorenika ili privremenom razgraničenju. Međutim, čak ni takvi rezultati nisu postignuti.