Opterećuje li Kina siromašne zemlje neodrživim dugom?

Kina se suočila sa kritikama zbog svoje prakse pozajmljivanja siromašnijim zemljama, optužena da ih ostavlja da se bore s otplatom dugova i stoga postanu podložna pritiscima Pekinga.

Kina odbacuje ove optužbe, istovremeno optužujući “neke” na Zapadu da promoviraju ovaj narativ kako bi narušili imidž Kine.

Kineski zvaničnici tvrde: "Ne postoji nijedna zemlja koja je upala u takozvanu 'dužničku zamku' kao rezultat zaduživanja od Kine."

Šta znamo o kineskom kreditiranju?

Kina je jedna od najvećih pojedinačnih zemalja kreditora. Njeni zajmovi zemljama sa nižim i srednjim dohotkom utrostručili su se u protekloj deceniji, dostigavši 170 milijardi dolara (125 milijardi funti) do kraja 2020. Međutim, ukupne kreditne obaveze Kine vjerovatno će biti znatno veće nego što ove brojke sugeriraju. Istraživanje AidData, međunarodnog razvojnog tijela na Univerzitetu William & Mary u SAD-u, otkriva da polovina kineskog kreditiranja zemljama u razvoju nije prijavljena u službenoj statistici duga.
Često se drži izvan državnih bilansa, usmjerava se državnim kompanijama i bankama, zajedničkim ulaganjima ili privatnim institucijama, a ne direktno od vlade vladi. Sada postoji više od 40 zemalja sa niskim i srednjim dohotkom, prema AidData, čija je izloženost dugu kineskim zajmodavcima visa od 10 posto veličine njihovog godišnjeg bruto društvenog proizvoda (BDP) kao rezultat ovog "skrivenog duga".

Džibuti, Laos, Zambija i Kirgistan imaju dugove prema Kini u iznosu od najmanje 20 posto njihovog godišnjeg BDP-a. Veliki dio dugova prema Kini odnosi se na velike infrastrukturne projekte kao što su putevi, željeznice i luke, kao i na rudarsku i energetsku industriju, u okviru inicijative predsjednika Xi Jinpinga Pojas i put.

 

Šta su 'dužničke zamke' i koji su dokazi za njih?

U intervjuu za BBC, Richard Moore, šef britanske strane obavještajne agencije MI6, rekao je da Kina koristi ono što je on nazvao "dužničkim zamkama" kako bi stekla prednost nad drugim zemljama.
Upozorenje na kineske 'dužničke zamke'
Tvrdi se da Kina pozajmljuje novac drugim zemljama, koje na kraju moraju ustupiti kontrolu nad ključnom imovinom. ako ne mogu izmiriti svoje dugove - optužba koju je Peking dugo negirao. Jedan od primjera koji često navode kritičari Kine je Šri Lanka, koja je prije nekoliko godina započela veliki projekt luke u Hambantoti uz kineska ulaganja. Ali projekat vrijedan milijardu dolara korištenjem kineskih kredita, na kojemu su radili izvođači iz Kine postao je zarobljen u kontroverzama i borio se da se pokaže održivim, ostavljajući Šri Lanku opterećenu rastućim dugovima.

Konačno, 2017. Šri Lanka je pristala da državnoj kompaniji China Merchants da kontrolnih 70 posto udjela u luci uz 99-godišnji zakup u zamjenu za daljnje kineske investicije.

Analiza projekta luke od strane britanskog trusta mozgova Chatham House dovela je u pitanje da li se narativ o "dužničkoj zamci" striktno primjenjuje, s obzirom na to da je dogovor vođen lokalnim političkim motivima i da Kina nikada nije preuzela formalno vlasništvo nad lukom.

Ističe se da se veliki dio ukupnog duga Šri Lanke duguje ne-kineskim zajmodavcima i da nema dokaza da je Kina iskoristila svoju poziciju kako bi stekla stratešku vojnu prednost iz luke.

Uprkos tome, nema sumnje da je ekonomska uključenost Kine u Šri Lanki porasla u protekloj deceniji, a i dalje postoji zabrinutost da bi se to moglo iskoristiti za unapređenje njenih političkih ambicija u regionu.

Postoje i drugi dijelovi svijeta u kojima se kinesko pozajmljivanje također pokazalo kontroverznim, s ugovorima čiji bi uslovi mogli dati Kini uticaj na važnu imovinu.

 

Kina: lihvar ili veliki rasipnik?

Ali nema slučajeva, među stotinama kreditnih aranžmana koje su proučavali AidData i neki drugi istraživači, da su kineski državni zajmodavci zapravo zaplijenili veliku imovinu u slučaju kašnjenja kredita. Kakvo je kinesko kreditiranje u poređenju sa drugim?
Kina ne objavljuje evidenciju svojih inostranih kredita, a većina njenih ugovora sadrži klauzule o neotkrivanju koje sprečavaju zajmoprimce da otkriju njihov sadržaj. Trde da je takva povjerljivost uobičajena praksa za međunarodne ugovore o zajmu.
„Sporazumi o povjerljivosti su vrlo česti u međunarodnim komercijalnim zajmovima“, kaže profesor Lee Jones sa Univerziteta Queen Mary u Londonu. "A veći dio kineskog finansiranja razvoja je u osnovi komercijalna operacija."

Većina velikih industrijaliziranih zemalja dijeli informacije o svojim kreditnim aktivnostima kroz članstvo u onome što je poznato kao Pariski klub.

Kina je odlučila da se ne pridruži ovoj grupi, ali koristeći dostupne podatke Svjetske banke, može se jasno uočiti brzi rast kineskog kreditiranja u odnosu na druge.

 

Da li je kineske kredite teže vratiti?

Kina ima tendenciju da daje kredite po višim kamatnim stopama od zapadnih vlada. Sa oko četiri posto, ovi zajmovi su blizu komercijalnih tržišnih stopa i oko četiri puta veći od tipičnog zajma Svjetske banke ili pojedinačne zemlje, kao što su Francuska ili Njemačka.

Potreban period otplate za kineski zajam je takođe generalno kraći - manje od 10 godina, u poređenju sa oko 28 godina za povlašćene zajmove drugih zajmodavaca zemljama u razvoju.

Kineski zajmodavci u državnom vlasništvu, također, obično zahtijevaju od zajmoprimaca da održavaju minimalni saldo gotovine na offshore računu kojem zajmodavac ima pristup.

"Ako zajmoprimac ne vrati svoj dug," kaže Brad Parks, izvršni direktor AidData, "Kina može jednostavno zadužiti sredstva sa [ovog računa bez potrebe da naplati loš dug kroz sudski proces."

Ovaj pristup se rijetko viđa kod zajmova koje izdaju zapadni zajmodavci. Trenutno postoji inicijativa nacija G20 - onih zemalja koje imaju najveće i najbrže rastuće ekonomije - da ponude olakšice za dugove siromašnijim zemljama, kako bi im se pomoglo da se nose sa posljedicama pandemije.
Kina se pridružila ovome i kaže da je doprinijela "najvećom iznosu otplate duga" od bilo koje zemlje koja učestvuje u planu. Svjetska banka kaže da je od maja 2020. ukupno više od 10,3 milijarde dolara isporučeno od strane zemalja G20 za otpis duga u okviru ove šeme.

Ali kada smo zatražili od Svjetske banke analizu po zemljama, ona je rekla da ne može podijeliti informacije.