Ne samo finansijska podrška Zapadnom Balkanu
Zemlje Zapadnog Balkana još nisu članice Evropske unije i stoga ne mogu pristupiti značajnim sredstvima EU koja su dostupna kroz SURE, ESM, NGEU i MFF2 programe, namijenjene za rješavanje vanredne situacije izazvane pandemijom COVID-19 i podršku oporavku. Međutim, Zapadni Balkan ostvaruje značajnu korist od pristupa finansiranju javnog sektora iz zvaničnih eksternih izvora: EU, MMF, Svjetska banka i strane vlade. Zvanična sredstva dostupna za hitne slučajeve COVID-19 (neposredne potrebe) su po veličini slične onima koje su dostupne većini zemalja EU-CEE, u rasponu od 3,1 do 6,2 posto BDP-a zemlje primaoca. EU daje najveći doprinos u ovom pogledu. U prosjeku, oko 60 post ovih sredstava osigurava EU, oko 30 posto MMF i oko 10 posto Svjetska banka. Za srednjoročni oporavak zemalja Zapadnog Balkana namijenjeno je manje finansijskih sredstava u poređenju sa većinom zemalja EU-CEE. EU ostaje glavni izvor finansiranja zemalja Zapadnog Balkana.
Vlade država članica EU imaju na raspolaganju značajna finansijska sredstva EU za rješavanje vanredne situacije COVID-19 i za podršku njihovom oporavku kroz programe: SURE, ESM-ova podrška pandemijskoj krizi, NGEU (uključujući Okvir za oporavak i otpornost [RRF]) i budžet EU ili višegodišnji finansijski okvir (MFF).
Programi SURE i ESM su podrška u krizi izazvanoj pandemijom i fokusiraju se na hitne slučajeve (neposredne potrebe vezane za pandemiju), a procjene su da bi se finansiranje moglo kretati između 2,4 i 4,2 posto BDP zemalja primatelja u EU-CIE5.
NGEU i MFF program imaju za cilj podržati srednjoročni oporavak, a raspoloživa sredstva su vrlo visoka za zemlje EU-CEE. Prema
procjenama, ukupni raspoloživi resursi iz programa NGEU i MFF mogli bi se kretati od 12,7 posto prosječnog BDP-a za 2021.-27. za Češku do oko 38,9 posto prosječnog BDP-a u Hrvatskoj 2021-27.
Zemlje Zapadnog Balkana još nisu članice EU i stoga nemaju pristup ovim izvorima finansiranja. Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija su kandidati za članstvo u EU, što znači da su započele ili će uskoro početi pristupne pregovore. Bosna i Hercegovina i Kosovo su trenutno potencijalni kandidati i mogli bi započeti pregovore o pristupanju kada se ispune neki uslovi.
U ovoj analizi se pokušava dati pregled koliko je vanjskog zvaničnog finansiranja dostupno zemljama Zapadnog Balkana kako bi se izborio sa vanrednom situacijom COVID-19 i podržao njihov oporavak.
Analiza je fokusirani samo na kredite i grantove javnom sektoru. Iako je podrška koja se daje privatnom sektoru veoma važna, želja je pokazati koliki iznos sredstava je na raspolaganju vladama zemalja Zapadnog Balkana.
Analiza je ograničena na zvanično finansiranje iz inozemstva, posebno na institucije EU, MMF, Svjetsku banku i strane vlade. Zvanično finansiranje je od posebnog značaja za ove zemlje s obzirom na njihov ograničen pristup finansijskim tržištima. Pored toga, kroz analizu se želi uporediti takvo finansiranje sa resursima EU koji su stavljeni na raspolaganje zemljama EU-CEE.
Ovdje su zastupljene dvije dimenzije:
1. sredstva izdvojena za rješavanje hitne situacije COVID-19 (za rješavanje hitnih potreba). Koristi se široka definicija hitne pomoći, koja se odnosi i na sredstva izdvojena za pokrivanje zdravstvenih troškova i na ona koja se izdvajaju za podršku početnoj fazi oporavka;
2. sredstva izdvojena za podršku srednjoročnom oporavku.
EU osigurava oko 60 posto sredstava namijenjenih zemljama Zapadnog Balkana za borbu protiv pandemije COVID-19.
EU je osigurala značajan iznos sredstava za rješavanje vanrednog stanja COVID-19. Prvo, u maju 2020., EU je objavila paket podrške Zapadnom Balkanu u vrijednosti od 3,3 milijarde eura. Paket je kombinacija zajmova, grantova, garancija i drugih instrumenata za podršku javnom i privatnom sektoru. Također uključuje i druge mjere, kao što je mogućnost pridruživanja Sporazumu o zajedničkoj nabavci, procedure za rješavanje razmjene informacija o COVID-19 i druge mjere. Drugo, Zapadni Balkan ima mogućnost pristupa Fondu solidarnosti EU, za koji pretpostavljamo da bi regionu mogao osigurati oko 140 miliona eura. Treće, Banka za razvoj Vijeća Evrope (CEB) je nekim zemljama osigurala ukupno 275 miliona eura kredita. Sve zajedno, ove tri komponente jednake su ukupno dostupnoj podršci za COVID-19 od 3,7 milijardi eura.
Za potrebe analize fokus je samo na grantovima i zajmovima javnom sektoru. Procjene su da to iznosi oko 2,1 milijardu eura od ukupno 3,7 milijardi eura. Ovo uključuje finansiranje iz sljedećih izvora:
· Sredstva preraspodijeljena iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć 2014-20 (IPA). Riječ je o sredstvima koja su već distribuirana za pretpristupnu pomoć, koja je preraspodijeljena da se koristi za hitnu podršku COVID-19. Ukupan iznos raspoloživ za region je 412 miliona eura.
· Makrofinansijska pomoć za COVID-19 (MFA). Ovo je ad-hoc verzija ustaljenog alata. Dostupan je za ograničen broj zemalja uključujući većinu zemalja Zapadnog Balkana. Namijenjen je da dopuni finansiranje MMF-a i stoga je dostupan samo zemljama koje su se prijavile za takva sredstva. Ukupan iznos za region je 750 miliona eura.
· Fond solidarnosti EU za COVID-19 (SF). Ovo je, također, ad-hoc verzija ustaljenog alata. Dostupan je za sve zemlje EU i zemlje
uključene u pregovore o pristupanju EU, sa ukupnim maksimumom od 800 miliona eura. Nisu dostupni detalji o raspodjeli po zemljama. Pretpostavljamo da bi Zapadnom Balkanu bila dodijeljena polovina maksimalno raspoloživog iznosa po zemlji, što je 0,3 posto BDP-a. Pod ovom pretpostavkom, Zapadni Balkan bi mogao dobiti 140 miliona eura ili 18 posto ukupnih resursa.
· EIB je doprinijela ukupnom paketu podrške Zapadnom Balkanu sa 1,7 milijardi eura. Postoje tri komponente: 1. ubrzanje velikih operacija koje su već uspostavljene za privatni sektor; 2. sličan aranžman za javni sektor; 3. dva regionalna projekta, 500 miliona eura za javni sektor i 400 miliona eura za privatni sektor. Za potrebe ove analize razmatra je samo regionalni projekt za javni sektor. Pregled po zemljama nije dostupan, stoga se procjenjuje korištenjem proporcija dodijeljenihu okviru IPA-e za 2014-20.
· CEB. Razvojna banka Vijeća Evrope dala je kredite nekim zemljama. Iako nije institucija EU, ona je povezana sa Vijećem Evrope, stoga je smatramo finansiranjem EU za ovu analizu.
Tabele 1 i 2 prikazuju različite vrste finansiranja i odgovarajući iznos po zemljama, kako u eurima, tako iu procentima BDP-a.
Tabela 1: Dostupna sredstva EU (u milionima eura)
Tabele 2: Dostupna sredstva EU (