Najveći ruski udari na civilne objekte u Ukrajini, u kojima su poginule stotine ljudi

Tokom skoro pet mjeseci rata u Ukrajini, Rusija je izvela mnoge napade na civilne ciljeve. Poslednji od njih bio je raketni napad na Vinicu u jutarnjim satima 14. jula. Već je potvrđeno da je poginulo 20 osoba, od kojih su troje djeca. Povrijeđeno je oko 90 ljudi.
Ukrajinske vlasti, međunarodne organizacije i zapadne zemlje optužuju Rusiju ne samo za ubijanje civila, već i za kršenje zakona i običaja ratovanja. Profesionalne međunarodne organizacije prikupljaju dokaze, dokumentuju i istražuju akcije Rusije zajedno sa ukrajinskim istražiteljima. Jedno od glavnih kršenja međunarodnog humanitarnog prava, za koje se tereti Rusija, jeste ciljano ubijanje civila.
Ruske trupe uništavaju infrastrukturu i istorijske spomenike, masovno granatiraju stambena naselja ukrajinskih gradova i sela upotrebom artiljerije, raketnih bacača i balističkih projektila, kao i upotrebom zabranjene municije.
U Kremlju se uvođenje trupa u Ukrajinu naziva "demilitarizacija i denacifikacija", a svi uništeni civilni objekti, prema ruskim vlastima, izgledaju kao vojne baze ili skladišta oružja.
BBC News Ukrajina prikupio je najzanimljivije slučajeve bombardovanja civilnih objekata sa najvećim brojem žrtava.

Petospratnica u Časovom  Jaru

Najnoviji i jedan od najvećih po broju ubijenih civila bio je napad na višespratnice u gradu Časov Jar, okrug Bakmut, u Donjeckoj oblasti.
Grad, u kojem je prije rata živjelo više od 10.000 ljudi, pogođen je 9. jula navečer. Prema ukrajinskim vlastima, Rusija je raketama "Iskander" napala Časiv Jar. Raketa je pogodila stambene zgrade. Ulaz jedne višespratnice, za koju se kasnije ispostavilo da je spavaonica, potpuno se urušio, još jedna petospratnica je oštećena.
Do 13. jula, u ruševinama je pronađeno 48 mrtvih tijela, među kojima je i devetogodišnji dječak koji je, prema preliminarnim informacijama, poginuo zajedno sa majkom.

"Kome su naši ljudi nešto zgriješili?" - pita se mještanka, starija žena koja se uspjela sakriti od granatiranja u podrumu.
Nakon udara, ruska vojska je tvrdila da je pogodila ukrajinsku vojnu tačku u Časovom Jaru i navodno uništila hangar s američkim oružjem i ubila "više od 300 ukrajinskih nacionalista".

Napad na tržni centar u Kremenčuku

27. juni je najtragičniji dan u modernoj historiji Poltavske oblasti. U Kremenčuku su ruske rakete gađale trgovačko-zabavni centar "Amstor", gde je bilo na stotine ljudi. Granatiranje je izvedeno projektilima Kh-22. Oni su bacani iz bombardera Tu-22 M3 sa aerodroma Šajkovka u Rusiji, pojasnila je komanda Vazduhoplovstva Oružanih snaga Ukrajine.
 Čišćenje ruševina trajalo je skoro nedelju dana.
“Poginula je 21 osoba, još jedna osoba se vodi kao nestala”, rekao je gradonačelnik Kremenčuka Vitalij Malecki.
Niko u gradu nije očekivao da će tržni centar biti granatiran, jer nije vojni objekat.
"Tržni centar nije opasan za Ruse. Mislili smo da smo daleko od granice", rekao je za BBC 26-godišnji Maksim, koji je radio u prodavnici elektronike u Kremenčuku. Ima ranu od gelera, potres mozga i brojne ogrebotine.
"Mislio sam da pokušavaju da nam unište infrastrukturu. Nisam ni mislio da će pogoditi tržni centar. Tamo su žene i djeca. To je sigurno mjesto", prisjeća se Mikola, koji je tog dana bio u tržnom centru sa suprugom. Uspeli su pobjeći iz zapaljene zgrade.
Ministarstvo odbrane Rusije saopćilo je da su gađali hangare oružjem iz EU i SAD. Očigledno su pucali na fabriku drumskih vozila u Kremenčugu, ali je detonacija municije izazvala i požar u tržnom centru, koji, prema navodima ruskih vlasti, nije radio.
Ali video koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelensky objavio jasno pokazuje kako ogromna raketa pogađa zgradu tržnog centra.

Granatiranje stanice u Kramatorsku

Jedan od najkrvavijih napada bio je raketni napad na željezničku stanicu u Kramatorsku u aprilu, kada je poginula 61 osoba, među kojima i mnogo djece.

Tog dana, 8. aprila, na stanici je bilo na stotine ljudi koji su čekali voz za evakuaciju u centralne i zapadne regione Ukrajine. Ukrajinske vlasti pozvale su stanovnike regiona na liniji fronta da odu na sigurnija mjesta zbog eskalacije u Donbasu.
Rusi su gađali stanicu vođenom raketom Point U. Kako je kasnije utvrdila Služba sigurnosti Ukrajine, ona je puštena sa teritorije Donjecke oblasti, koja je pod ruskom kontrolom od 2014. godine.
Iz Moskve su izjavili da nemaju ovo naoružanje. Međutim, međunarodni istražitelji imaju dokaze da su Rusi već koristili ovo oružje u blizini Černihiva.
U trenutku napada u stanici je bilo oko 4.000 ljudi. Usljed granatiranja je povrijeđena 121 osoba. Među njima su i Natalija i njena ćerka Jana. Planirale su da odu u Jaremče, oblast Ivano-Frankivsk.
Dok su čekale voz, Jana je zamolila majku za čaj koji su pripremili volonteri na peronu. 
"Pokušala sam da ustanem, ali kako? Pogledala sam nogu, pogledala Janu, ali ona nema patike", prisjeća se Natalija svojih prvih osjećaja nakon granatiranja.
Izgubila je nogu, kćerka Jana - obje. Natalija i dalje sebi ne može oprostiti taj odlazak na čaj.

Dramsko pozorište u Mariupolju

Najmasovnije mjesto pogibije od ruskih bombi vjerovatno bi moglo biti Dramsko pozorište Mariupolj. Ovaj grad je okupiran od strane Rusa, tako da je nemoguće provjeriti tačan broj žrtava. Brojni očevici kažu da je mnogo ljudi poginulo ili povrijeđeno. A Amnesty International je ruski napad nazvao ratnim zločinom.
Mariupolj je od 1. marta u blokadi i svakodnevno izložen nemilosrdnom granatiranju ruske vojske.
Mnogi stanovnici Mariupolja, koji su izgubili svoje domove ili su tražili sigurno utočište, sakrili su se u zgradi dramskog pozorišta.
Riječ "djeca" ispisana je na ruskom velikim bijelim slovima na prednjoj i stražnjoj strani teatra Mariupolj. To potvrđuje i satelitski snimak kompanije Maxar.
Ali uprkos tome, 16. marta ruska avijacija bacila je snažnu bombu na dramsko pozorište u centru Mariupolja.
Rusko Ministarstvo odbrane negiralo je činjenicu vazdušnog napada na pozorište u Mariupolju, rekavši da su eksploziju podmetnuli "nacionalisti".

Amnesty International, na osnovu svjedočenja brojnih očevidaca, u svom najnovijem izvještaju zaključuje da su Rusi najvjerovatnije bacili dvije bombe od 500 kilograma iz borbenog aviona, koje su istovremeno detonirale.
Prema podacima Gradskog vijeća Mariupolja, tamo je poginulo oko 300 ljudi. Petro Andriuščenko, savjetnik gradonačelnika Mariupolja, tvrdi da je u pozorištu prije napada bilo oko 600 ljudi. 300 ih je bilo u skloništu ispod pozorišta. Uspjeli su preživjeti.
Amnesty International sugerira da je broj žrtava možda bio manji, jer su se humanitarni hodnici otvorili danima prije napada, a neki ljudi, uključujući i one koji su se skrivali u pozorištu, napustili su grad.
Tokom napada na dramsko pozorište, Viktorija Dubovitska i njeno dvoje dece bili su u prostoriji reflektora. Talas eksplozije bio je toliko snažan da je žena bačena uza zid.
"Nakon eksplozije čula se vriska i jauci, ali moje dijete je ćutalo. I to je bilo najstrašnije. Tek tada sam čula njen glas. Zvala je: "Mama!" - kaže žena.
Viktorija je uspjela iskopati kćerku zatrpanu kamenjem. Bila je živa.
Kada je, nakon eksplozije, žena izlazila iz ruševina sa svojom djecom, vidjela je mnogo tijela unaokolo - ranjenih i ubijenih.

Granatiranje regionalne državne uprave Harkov

Internetom je 1. marta kružio snimak ruskog projektila koji je pogodio zgradu regionalne državne uprave u Harkovu. Bio je to prvi put da su na njemu jasno vidljive razmjere smrti i razaranja koje je ruska vojska donijela Ukrajini.
"Bila su dva pogotka. Veliki dio zgrade je uništen, uključujući i kancelariju predsjedavajućeg - nije ga bilo", izvijestila je regionalna uprava.
Od posljedica napada poginule su ukupno 24 osobe, a još desetak je povrijeđeno. Poginuli nisu samo ljudi unutar zgrade, već i oni koji su se vozili pored uprave Šumskom ulicom.
Među poginulima su volonterke Valerija Jutina i Julija Ždanovska. Potonja je bila nastavnica matematike. U njenu uspomenu, Massachusetts Institute of Technology je organizovao besplatni matematički obrazovni program za ukrajinske srednjoškolce.
Profesorka Marina Vjazovska, koja je nedavno dobila prestižnu matematičku nagradu - Fildsovu medalju, odala je počast Juliji Ždanovskoj.

"Julija je bila osoba puna svjetlosti, a njen veliki san je bio da predaje matematiku djeci u Ukrajini. Kada neko poput nje umre, to je kao da umire budućnost", rekla je Vjazovska u svom govoru na ceremoniji dodjele nagrada u Helsinkiju.
Zgrada Harkovske regionalne uprave izgrađena je 1955. godine, a administracija je oduvijek bila smještena u njenim prostorima. Međunarodno humanitarno pravo zabranjuje bombardovanje objekata koji su istorijski spomenici, kulturno ili duhovno naslijeđe. Mnoge takve zgrade su oštećene u Harkovu.

Granatiranje mikolajevske regionalne državne uprave

Priča o granatiranju objekata u kojima su smještene institucije ponovila se i 29. marta. Pogođena je regionalna državna uprava Nikolajev. Eksplozija se dogodila u trenutku kada je tamo počeo radni dan.
"Devojka je umrla na mom spratu. Zagrlila sam je i prošla, prošlo je dva minuta, a mi smo se mimoišli", u suzama kaže službenica Područne državne uprave na snimku koji je objavila Državna služba za vanredne situacije.
Tada je umrlo 36 ljudi. Iz ruševina su izvučena 34 tijela, još dvije osobe su preminule u bolnici.
Eksplozivni talas od udara na devetospratnicu Državne uprave oštetio je stambene i upravne zgrade u blizini.
"Prosto je strašno", rekla je Nina, prodavačica u prodavnici u kojoj je eksplozija razbila prozore. "Ali važno je da smo živi. Sve ćemo to popraviti."
U eksploziji je uništen i ured načelnika vojne uprave Vitalija Kima. Objašnjava da je preživio jer je prespavao.

Rekreacijski centar u regiji Odesa

U noći 1. jula ruska vojska je granatirala Odesu. Granatiranje okruga Bilgorod-Dnjestrovski u regionu izvedeno je iz pravca Crnog mora sa tri projektila Kh-22, potvrdila je ukrajinska vojska.
Dvije rakete sletjele su u popularno odmaralište Serhijevka. Jedan rekreativni centar je uništen, a drugi, za koji se kasnije ispostavilo da pripada Moldaviji, oštećen.
Poginule su 22 osobe, a povrijeđeno 30, uključujući troje djece.
Komentirajući granatiranje Odese, portparol Vladimira Putina Dmitro Peskov podsjetio je da ruska vojska očigledno ne puca na "civilne ciljeve i civilnu infrastrukturu".

Istovremeno, Ministarstvo unutrašnjih poslova Ukrajine je naglasilo da nema vojnih objekata u blizini porušene stambene zgrade i rekreacionog centra u Serhijevki.
Ured UN-a podsjetio je Kremlj da se svaki napad na nevojne objekte može kvalificirati kao ratni zločin.