19.01.2022.

James Stavridis: Rusija gura Finsku i Švedsku ka NATO-u

Krajem decembra mjeseca, rusko ministarstvo vanjskih poslova komentiralo je situaciju sa Švedskom i FInskom, izražavajući nezadovoljstvo idejom da se jedna od njih ili obje zemlje pridruže NATO

Sve gledaju i slušaju ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegove zahtjeve u vezi sa Ukrajinom, koje podržava 100.000 vojnika i jačanje vojnih kapaciteta na granici Rusije i Ukrajine. Putin želi garancije Sjevernoatlantskog saveza da Ukrajini nikada neće biti dozvoljeno da se pridruži Alijansi, što mu zapravo daje pravo veta na članstvo, koje danas ima 30 zemalja.

Manje pažnje se obraća na dvije zemlje na sjeveru Evrope, jake i nezavisne demokratije i imaju duge veze sa NATO-om, iako nijedna nije članica: Švedska i Finska. Krajem decembra, rusko ministarstvo vanjskih poslova komentiralo je situaciju sa Švedskom i FInskom, izražavajući nezadovoljstvo idejom da se jedna od njih ili obje zemlje pridruže NATO.

Ovakav pristup bi mogao imati suprotan učinak na Ruse i pojačao želju obje nordijske nacije da ozbiljno razmotre članstvo. To predstavlja priliku za NATO, s obzirom na karakter, geografiju i vojne sposobnosti dvije zemlje. Kako bi SAD i alijansa trebali odgovoriti?

U vrijeme dok sam bio vrhovni saveznički komandant NATO-a, često sam komunicirao sa trupama iz Švedske i Finske i posjećivao svaku zemlju nekoliko puta radi razgovora. Znao sam da sam u prisustvu izuzetno sposobnih oficira i vojnika. Tako su mi sigurnosne detalje o Balkanu, naprimjer, davali visoki švedski vojnici koji su izgledali poput modernih Vikinga. Kada sam bio u Finskoj i obišao muzej „zimskog rata“ protiv Rusije 1939-40, mogao sam osjetiti ponos.

Tehnološki, obje zemlje koriste vrhunsku borbenu opremu, posebno švedsko ratno zrakoplovstvo, koje upravlja udarnim lovcima Saab Gripen, koji su proizvedeni u Švedskoj. Iskorišteni su za odličan vojni učinak u borbenim operacijama u Libiji 2011. godine kojima sam komandovao. Finska je upravo naručila 64 lovca Lockheed Martin F-35, najnapredniji borbeni avion na svijetu.

I Finska i Švedska su dale značajan doprinos mirovnim trupama u Avganistanu i na Balkanu. Obje zemlje održavaju univerzalnu vojnu obavezu i imaju tradiciju vojne obuke u svojim društvima.

Tokom decenija Hladnog rata, Finska i Švedska su zadržale visoko cijenjenu neutralnost, diplomatske i trgovinske odnose i sa Zapadom i sa Sovjetskim Savezom. U to vrijeme, ankete su stalno pokazivale snažnu želju većine Šveđana i Finaca koji su smatrali da je takva nezavisnost s obje strane najbolji put.

Ali nedavno, nakon ruske invazije na Gruziju 2008. i Ukrajinu 2014., stavovi se mijenjaju. U svom novogodišnjem obraćanju, finski predsjednik Sauli Niinisto iznio je mišljenje da će njegova nacija razmotriti članstvo u NATO-u, iako ankete i dalje pokazuju podijeljeno biračko tijelo.

 

NATO treba dočekati Fince i Šveđane raširenih ruku, ali ne vršiti nikakav vanjski pritisak na njih da se pridruže. U razgovorima u Stokholmu i Helsinkiju sa visokim vojnim vođama, otkrio sam da je najbolji način da uvijek jasno stavi do znanja da će oni biti dobrodošli u alijansu, ali da nemaju obaveze.

 

Često bih rekao: "Ako ikada poželite da se pridružite NATO-u, javite nam u srijedu i primit ćemo vas do petka." Ovo je u suprotnosti sa dugim i mukotrpnim putem koji su prošle druge nacije, uključujući Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru, da ne govorimo o beskrajnim akcionim planovima za članstvo Ukrajine i Gruzije.

Za sada, NATO bi tiho trebao uvjeriti i Finsku i Švedsku da su vrata članstvu otvorena; nastaviti s održavanjem značajnih vojnih vježbi, kao i dobrodošlog rasporeda Finaca i Šveđana u vojnim operacijama NATO-a.

SAD, osim što rade kroz kanale Alijanse, trebaju se pozabaviti tim pitanjem sa Evropskom unijom, jer su i Švedska i Finska dio te organizacije.

 

Dovođenje obje ove vrlo sposobne nacije u NATO bio bi veliki plus za SAD. To bi također jasno stavilo do znanja Putinu da nema pravo veta kada je u pitanju proširenje demokratskog saveza.