Evropa cilja nove pojedince zbog kršenja ljudskih prava u Rusiji
U značajnom potezu kojim naglašava kontinuiranu osudu kršenja ljudskih prava u Rusiji, Vijeće Evropske unije objavilo je 21. novembra da uvodi restriktivne mjere za još 10 osoba. Odluka, koju su donijeli ministri vanjskih poslova EU, fokusira se na one koji se smatraju odgovornima za teška kršenja ljudskih prava u Rusiji, uključujući zlostavljanje ukrajinskih ratnih zarobljenika i pojačanu represiju nad civilnim društvom, nezavisnim novinarstvom i demokratskom opozicijom.
Ova najnovija runda sankcija usmjerena je na visoke zvaničnike u Glavnoj upravi Federalne zatvorske službe za Rostovsku oblast, posebno na one koji nadgledaju Pritvorski centar br. 2. Nalazi EU opisuju uznemirujući obrazac okrutnosti unutar ovih objekata, gdje su pritvorenici, među kojima su bili ukrajinski ratni zarobljenici, bili podvrgnuti nehumanim životnim uslovima i sistematskom zlostavljanju.
Prema navodina Vijeća Evropske unije, pritvorenici koji su bili pod upravom ovih zvaničnika trpjeli su redovna premlaćivanja i živjeli u ekstremnoj oskudici. Hrana je bila ograničena, medicinska pomoć praktično nije postojala, a pristup pravnom zastupanju bio je ozbiljno ograničen. Mnogi zatvorenici su se suočavali sa nemilosrdnim psihološkim pritiskom i fizičkom prisilom tokom ispitivanja, sa namjerom da ih se prisili na priznanja zločina koji se kreću od terorizma do navodnih ratnih zločina.
Posljedice takvog postupanja bile su smrtonosne. Poznato je da je najmanje 15 pritvorenika umrlo zbog uslova i zlostavljanja koje su pretrpjeli. Među njima je bila i ukrajinska istraživačka novinarka Viktorija Roščina, čija je smrt izazvala međunarodnu zabrinutost i produbila kontrolu ruskih praksi pritvora. Njen slučaj pojačao je pozive organizacija za ljudska prava za veću transparentnost i odgovornost unutar ruskog zatvorskog sistema.
Nove liste EU protežu se i izvan zatvorske uprave. Među sankcioniranim osobama su i članovi ruskog pravosuđa koji su imali direktnu ulogu u politički motiviranim krivičnim gonjenjima. Jedan značajan primjer je slučaj Alekseja Gorinova, bivšeg općinskog poslanika iz moskovskog okruga Krasnoselski. Gorinov je dobio trogodišnju zatvorsku kaznu samo zbog izražavanja kritika ruskog tekućeg rata agresije protiv Ukrajine. Njegovo suđenje i osuda su široko osuđeni kao simbol eskalacije suzbijanja neslaganja od strane ruske države.
Pored toga, u saopćenju Vijeća Evropske unije se ističu pojedinci povezane sa politički motiviranim pravnim postupcima protiv novinara i aktivista povezanih sa ruskim opozicionarom Aleksejem Navaljnim i njegovom fondacijom za borbu protiv korupcije. Ovi krivični postupci, često karakterizirani netransparentnim procedurama i unaprijed određenim ishodima, odražavaju širi napor da se ušutkaju glasovi koji osporavaju autoritet Kremlja.
Sankcije koje je uvela EU nose opipljive posljedice. Svim osobama na listi bit će zamrznuta imovina unutar jurisdikcija EU, a evropskim građanima i kompanijama sada je zabranjeno da im daju na raspolaganje sredstva ili ekonomske resurse. Pored finansijskih ograničenja, određene osobe podliježu i zabrani putovanja, što im onemogućava ulazak ili čak tranzit kroz teritorije EU.
Ove mjere su osmišljene ne samo da nametnu odgovornost, već i da pošalju jasnu poruku: Evropska unija će nastaviti čvrsto reagirati na kršenja ljudskih prava, posebno ona koja se događaju usred ruskog rata protiv Ukrajine i njenog internog suzbijanja neistomišljenika.
Zvanični pravni akti koji detaljno opisuju sankcije - uključujući potpunu listu pogođenih osoba - objavljeni su u Službenom listu EU, čime se osigurava transparentnost i omogućava državama članicama i institucijama EU da efikasno provode mjere.
Ovom najnovijom akcijom, Evropska unija pojačava svoju posvećenost podršci političkim slobodama, zaštiti novinara i pružanju podrške žrtvama zlostavljanja. Da li će ove sankcije promijeniti ponašanje odgovornih ostaje neizvjesno, ali one naglašavaju odlučnost EU da se suoči sa kršenjima ljudskih prava gdje god se ona dogode.