EU vs. Disinfo ukazuje na sedam ruskih dezinformacionih vijesti o situaciji u Ukrajini

Od ilegalne aneksije poluostrva Krim 2014. i njene trenutne vojne agresije na Ukrajinu, Rusija je vodila državnu kampanju dezinformacija sa ciljem da utiče na javno mnijenje. Uz podršku medija pod kontrolom Kremlja, ruske vlasti nisu štedjele...

 

Od ilegalne aneksije poluostrva Krim 2014. i njene tekuće vojne agresije na Ukrajinu, Rusija je vodila državnu kampanju dezinformacija sa ciljem da utiče na javno mnijenje.

Uz podršku medija pod kontrolom Kremlja, ruske vlasti nisu štedjele napore da ga ocrne i prikažu kao prijetnju svjetskoj sigurnosti, napadajući međunarodnu zajednicu.

Ruska kampanja dezinformacija ima za cilj da prikaže Evropsku uniju i Sjevernoatlantski savez (NATO) kao prijetnje ruskom "sigurnosnom legitimitetu".

Nedavna vojna pozicija, počevši od proljeća 2021. na ukrajinskoj granici i na poluostrvu Krim, samo je pojačala rusku kampanju dezinformacija.

Platforma EU vs. Disinfo napravila je pregled ove propagande, koja se uglavnom prenosila preko ruskih medija.

Dezinformacija I: Trenutne tenzije su rezultat kontinuiranog agresivnog ponašanja Ukrajine i njenih saveznika na Zapadu. Rusija ne čini ništa osim što brani svoje legitimne interese i nije odgovorna za ovaj sukob.

Činjenica je da Rusija nastavlja da krši međunarodno pravo, kao i druge sporazume na koje se obavezala da će ih provoditi.

Nezakonito pripojivši poluostrvo Krim i izvršivši akte agresije na Ukrajinu, Rusija, jedna od stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, prekršila je najmanje 12 međunarodnih ugovora.

 

Ruske akcije koje potkopavaju i ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine, posebno u Donbasu, su nezakonite.

Oni nastavljaju ugrožavati evropski sigurnosni poredak u njegovoj srži i ugrožavaju međunarodni poredak.

Što se tiče žrtava, Ukrajina je pretrpjela velike gubitke u tekućem sukobu sa Rusijom. U ruskoj agresiji poginulo je oko 14.000 Ukrajinaca, a mnogo više ih je povrijeđeno.

Konflikt je, također, raselio više od 1,5 miliona ljudi sa poluostrva Krim u istočnu Ukrajinu.

 

Dezinformacija II: Situacija u Ukrajini izazvala je ovaj sukob - postoje dokazi da Ukrajina čini djela protiv svog stanovništva koje govori ruski, Rusija mora intervenirati

Optužbe da Ukrajina napada njenu teritoriju i progoni svoje građane su apsurdne.

Kako bi pojačali domaću podršku ruskoj vojnoj agresiji, mediji pod kontrolom Kremlja neumorno pokušavaju ocrniti Ukrajinu, optužujući je za genocid na istoku zemlje, povlačeći apsurdne paralele sa nacizmom, Drugim svjetskim ratom i izmišljajući priče koje imaju za cilj stvoriti negativnu emotivnu priču za publiku.

Postoji mnogo izmišljenih slučajeva, što najbolje ilustruje čuveni primjer izvještaja ruske televizije u kojem se ukrajinske snage optužuju da su na početku sukoba razapele dječaka u istočnoj Ukrajini.

Istraživački novinari su brzo djelovali kako bi dokazali da je događaj u potpunosti izmišljen. Slične priče Rusija i dalje plasira.

 

Dezinformacija III: U svakom slučaju, Ukrajina se treba okrenuti Rusiji, jer EU i Zapad nisu zainteresovani za zemlju i napustili su je

 

EU ima strateško partnerstvo sa Ukrajinom. U stvari, zemlja je postala jedan od najbližih partnera EU, počevši od Sporazuma o pridruživanju i Zone slobodne trgovine.

EU podržava širok spektar projekata u Ukrajini u okviru Istočnog partnerstva EU.

Od 2014. godine EU je Ukrajini dala preko 17 milijardi eura kredita i grantova.

EU je snažno podržala suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica i uvela sankcije Rusiji zbog njene namjerne destabilizacije Ukrajine.

 

Dezinformacije IV: NATO i Zapad su krivi za trenutnu krizu, da su održali obećanje da neće širiti Alijansu danas Rusija se ne bi osjećala ugroženo

 

Takvo obećanje NATO nikada nije dao niti tražio. Ruski mediji bliski Kremlju često su tvrdili da je sovjetskom lideru Mihailu Gorbačovu "verbalno" obećano da se NATO neće širiti dalje od ujedinjene Njemačke. U stvari, sam Gorbačov je demantovao ovu tvrdnju, rekavši da „o temi ’proširenja NATO-a’ nikada nije bilo riječi.

"Nijedna istočnoevropska zemlja nije pokrenula ovo pitanje, čak ni nakon što je Varšavski pakt prestao da postoji 1991. godine."

Ovi takozvani usmeni dogovori su izmišljotina.

Članice NATO-a nikada nisu preuzele političke ili pravno obavezujuće obaveze da neće proširiti Savez izvan granica ujedinjene Njemačke.

 

Dezinformacije V: Zbog agresivnog proširenja NATO-a, Rusija je sada 'okružena neprijateljima' i mora se braniti

 

Nijedna zemlja ili savez ne planira invaziju na Rusiju. Rusiji niko ne prijeti. U stvari, EU i Ukrajina su nepokolebljive pristalice reda i sigurnosti. Apsurdno je prikazati Rusiju kao zemlju kojoj prijeti takva opasnost.

Od 14 zemalja koje graniče sa Rusijom, samo pet su članice NATO-a.

Također nema argumenta koji bi ukazivao na to da je vojna intervencija jedino rješenje.

Postoji nekoliko međunarodnih organizacija, bilateralnih sporazuma i formata u kojima Rusija može biti uključena u dijalog.

EU drži otvorene kanale komunikacije sa Rusijom kao sastavni dio politike EU.

Kao suverena zemlja, Ukrajina ima svako pravo da bira svoju politiku i saveze.

Ideja da Rusija treba da ima veto na suverene odluke Ukrajine je neosnovana.

S tim u vezi, ni EU ni NATO ne tvrde da imaju pravo veta koje zemlje mogu biti članice Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB).

Dezinformacije VI: U svakom slučaju, Rusija nije odgovorna za trenutne tenzije u Ukrajini, ovo je namjerno prekršilo sporazume iz Minska i da Zapad naoružava Ukrajinu

U stvari, Rusija je ta koja je poslala 140.000 vojnika i opreme na granicama Ukrajine, uključujući poluostrvo Krim.

Rusija je potpisnica sporazuma iz Minska i to su najnoviji formalni dokumenti u kojima je Rusija potvrdila suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.

Ruska strana i njeni predstavnici nisu uspjeli provesti prekid vatre povlačenjem svog teškog naoružanja, provođenjem sporazuma o razmjeni političkih zatvorenika ili osiguranjem humanitarne pomoći zasnovane na međunarodnim mehanizmima.

Naprotiv, Rusija je ojačala ilegalne oružane formacije na istoku Ukrajine.

Bez pune implementacije primirja, povlačenja teškog naoružanja, kao i dozvole za pun ulazak na sve teritorije za posmatračku misiju OEBS-a, teško je razgovarati o implementaciji političkih delova sporazuma iz Minska.

Dezinformacije VII: EU je u svakom slučaju slaba i beznačajna – čemu se truditi raspravljati o tome?

Ruski politički establišment naporno je radio kako bi uvjerio svijet da je EU slaba i da nema interesa za unapređenje međunarodnog mira i sigurnosti.

Ruski državni zvaničnici i mediji rutinski prikazuju EU kao beznačajnu i nesposobnu da se nosi sa krizama, bilo da se radi o sukobu Rusije i Ukrajine ili bilo kom drugom međunarodnom pitanju.

Činjenica da je Evropa uživala mir od kraja Drugog svjetskog rata dovoljan je dokaz da opovrgne ovu tvrdnju.

EU je, u koordinaciji sa UN-om, NATO-om, OSCE-om, Vijećem Evrope, članicama G7 i drugim međunarodnim partnerima, dala opipljiv doprinos miru i sigurnosti, uključujući i Ukrajinu.

EU je i najveća ekonomska zona na svijetu i najveći trgovinski partner Ukrajine.

Sporazum o pridruživanju između EU i Ukrajine ovu zemlju približava podršci reformama, otvaranju zajedničkog tržišta, usklađivanju zakona, standarda i propisa u različitim sektorima.