Borba Moldavije sa 'zamrznutim konfliktom' i ruskom neizvjesnošću

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres boravi u posjeti Moldaviji, zemlji koja je primila najviše ukrajinskih izbjeglica u odnosu na vlastitu veličinu. Mala nacija je jedna od najsiromašnijih u Evropi i suočava se sa mnogim izazovima.

Istočnoevropska država Republika Moldavija je mala država. Ima populaciju od manje od tri miliona ljudi, ali taj broj varira zbog masovne migracije: Procjenjuje se da najmanje jedna trećina Moldavaca trenutno radi u inozemstvu, što otežava utvrđivanje tačnog broja. Evo brojki koje znamo: Moldavija je primila više od 450.000 izbjeglica iz susjedne Ukrajine otkako je Rusija napala Ukrajinu krajem februara, započevši rat koji i danas bjesni. Kada se uporedi sa stanovništvom Moldavije, to je najveći broj ukrajinskih izbjeglica koji je neka zemlja primila.
Velika spremnost te male nacije da primi ukrajinske izbjeglice bit će u fokusu generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa tokom posjete Moldaviji. Na web stranici UN-a za vijesti stoji da Guterres putuje u Moldaviju kako bi "podržao izbjeglice i lično zahvalio Moldavcima i svima koji im pomažu".
Istorija između Rumunije i Sovjetskog Saveza
Moldavija je stekla nezavisnost 1991. nakon raspada Sovjetskog Saveza. Službeni jezik Moldavije je rumunski. Ova mala država dijeli granicu (obilježena rijekom Prut) sa Rumunijom na zapadu. Do 1940. godine većina današnje Moldavije je bila dio Rumunije. Tada su sovjetske snage izvršile invaziju na područja istočno od rijeke Prut i uspostavile Moldavsku Sovjetsku Socijalističku Republiku.
Većina stanovništva u današnjoj Moldaviji su etnički Rumuni. Svako ko je rumunskog porijekla ima pravo na rumunski pasoš, što su mnogi Moldavci koristili. Posjedovanje ovog pasoša ih čini građanima Evropske unije, jer se Rumunija pridružila bloku 2007. Pošto je zemlja tako siromašna, mnogi Moldavci odlaze da rade u inostranstvu u EU i šalju novac kući svojim porodicama. 
Trans-Dnjestar: 'Zamrznuti konflikt'
Na istočnom rubu zemlje, gdje se Moldavija graniči s Ukrajinom, nalazi se separatistički region Trans-Dnjestra. Otcijepila se od Moldavije nakon kratkog vojnog sukoba 1992. godine. Separatiste su podržavale trupe iz Moskve. I danas Rusija ima oko 1.500 vojnika stacioniranih u regionu i tamo redovno izvodi vojne vežbe.
Otprilike 60 posto stanovništva Trans-Dnjestra govori ruski. Separatisti su region prozvali "Pridnjestrovska moldavska republika" (PMR), ali ga čak ni Rusija ne smatra suverenom državom. Druga dva službena jezika u regionu su rumunski i ukrajinski. Zajedno sa Rusima, oni predstavljaju tri glavne etničke grupe koje žive u Trans-Dnjestru. Stanovništvo regije opadalo je tokom godina usred takozvanog "zamrznutog sukoba" i procjenjuje se da broji oko 460.000 ljudi.
Ruski vojnici stacionirani u separatističkoj regiji velika su glavobolja za moldavsku vladu. Pogotovo što su ruske vojne vlasti izjavile da bi kontrola južne Ukrajine dala Rusiji kapiju u Trans-Dnjestar, gdje postoje "činjenice ugnjetavanja stanovništva koje govori ruski", kako je to rekao ruski vojni komandant.
Istočnoevropska Švajcarska
Godine 1994, tri godine nakon što je stekla nezavisnost, Moldavija je eksplicitno uključila svoju neutralnost u ustav. Kao i Švajcarska, ova zemlja je izjavila da neće zauzimati stranu u međunarodnim sukobima. Postoje spekulacije da je razlog za taj potez bio natjerati ruske trupe da napuste Trans-Dnjester — ali ako je to slučaj, nije uspjelo.
Neutralnost, također, znači da Moldavija nije dio nekog velikog saveza, kao što je NATO na primjer. Ova mala nacija nije uvela nikakve sankcije Moskvi od početka rata u Ukrajini, ali proevropska predsjednica Maia Sandu, koja želi da se njena zemlja pridruži EU, osudila je postupke Rusije. Otprilike toliko daleko može ići bilo koji moldavski političar.
Moldavija je jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja i u velikoj meri zavisi od isporuke ruskog gasa. Sa nedavnim izjavama Rusije o percipiranom "ugnjetavanju" onih koji govore ruski i njihovih trupa koje su još uvijek stacionirane u Trans-Dnjestru, mnogi Moldavci strahuju da bi pobjeda ruskih invazijskih snaga u Ukrajini mogla značiti da vide Kremlj kako sa vojom vojskom maršira u njihovu zemlju.