Blokiranje državnih ruskih medija: Blokira li se efikasno propaganda?

Početak potpune invazije Ruske Federacije na teritorij Ukrajine podudario se ne samo sa povećanjem potrošnje Rusije na vojsku i agencije za provođenje zakona.

Prema podacima Ministarstva finansija Moskve, Rusija je od januara do marta 2022. za finansiranje državnih medija izdvojila 17,4 milijarde rubalja (od toga 11,9 milijardi - u martu), što je 3,2 puta više nego u istom periodu prošle godine.
A u septembru 2021. rusko Ministarstvo finansija predložilo je povećanje finansiranja državnih medija u 2022. za 30 posto u odnosu na 2021. godinu.
Ovo "poskupljenje" državnih medijskih usluga nije slučajno, jer su danas državni mediji dominantni izvor informacija u Ruskoj Federaciji.
Uz jačanje pozicija državnih medijskih kuća dolazi do de facto uništenja nezavisnih medija: značajan dio njih blokiran je prije rata u Ukrajini, ostali su zabranjeni odmah nakon tzv. "specijalne operacije”.
Roskomnadzor je u martu, također, blokirao Rusima slobodan pristup stranim društvenim mrežama (Twitter, Instagram, Facebook).
No, najveći izazov za Ukrajinu danas nije čak ni raspoloženje unutar Ruske Federacije i podrška ratu od strane njenih građana. Rusija već duže vrijeme svim mogućim mjerama utiče ne samo na svoje građane, već i na međunarodnu publiku.
To omogućava Rusiji da zadrži prorusko raspoloženje u drugim zemljama, a u kritičnim trenucima - čak i da svojim građanima pokaže podršku zapadnih zemalja (kao što su nedavni skupovi podrške ratu u Njemačkoj). Iako je to na Zapadu nešto teže zbog velikog broja alternativnih izvora informacija, Rusija aktivno podržava svoje državne medije u inozemstvu.
U ovom tekstu pobliže će se dati uvid kako se to događa i zašto je zabrana Russia Today i Sputnika važan, ali nedovoljan korak. 

Izricanje sankcija

Sada je jasno da je informativno polje također ratni front, pa su neke zapadne zemlje počele braniti svoj infoprostor odmah nakon početka sveobuhvatne ruske invazije. Naprimjer, 25. februrara Poljska i Estonija.
Ubrzo nakon toga, 2. marta 2022., Evropsko vijeće zabranilo je emitiranje TV kanala i distribuciju web sadržaja Russia Today i Sputnik.
No, podrška Ukrajini na nivoui Evropske unije još ne osigurava ukrajinsku informativnu pobjedu nad ruskom propagandom u Evropi.

Prvo, puna provedba ove odluke nemoguća je bez kontrole nacionalnih regulatora na nivou država članica EU.
Iako je emitiranje sadržaja RT i Sputnik blokirano s otvorenih satelita u Evropi, lokalni pružatelji usluga još uvijek imaju tehničke kapacitete uključiti RT i Sputnik radio.
Karta u nastavku prikazuje zemlje unutar i izvan EU u kojima su RT i Sputnik potpuno ili djelomično ograničili emitiranje. 
Zemlje u kojima je emitiranje RT-a i Sputnjika potpuno ili djelomično zabranjeno 

Drugo, sadržaj web stranica RT-a i Sputnika za Evropljane dostupan je putem VPN-a i distribuira se putem društvenih mreža. Kao rezultat toga, tehnološke korporacije počele su poduzimati korake da ograniče pristup ruskoj propagandi za ova dva izvora:

- Microsoft je 28. 2. uklonio RT i Sputnik iz Windows App Storea, a Meta je ograničila pristup ovim Facebook i Instagram stranicama za korisnike iz EU. U nastavku ćemo pogledati kako je blokiranje za evropske korisnike uticalo na RT i Sputnikovu Facebook aktivnost
- YouTube je 1. 3. blokirao RT i Sputnik za EU i UK
- Apple je 2. 3. uklonio RT i Sputnik iz globalnog AppStora, a Google iz Play Storea u Evropskoj uniji

Za neke zapadne medije još uvijek "nije tako jasno"

Ubrzo nakon izvještaja o blokadi Russia Today i Sputnika u EU, Međunarodni institut za štampu (IPI) izdao je izjavu o zabrinutosti. Glavna kritika je da:
- sve odluke o ograničavanju medijskih aktivnosti trebale bi se donositi na nivou nacionalnih regulatora, a ne direktiva;
- blokiranje ruskih medija na Zapadu moglo bi izazvati zabranu emitiranja zapadnih medija u Rusiji pa Rusi neće imati pristup pouzdanim izvorima informacija (iako će svjedočanstva zapadnih medija o Ukrajini biti cenzurirana prema ruskom zakonu o “lažnim” informacijama);
Efikasniji korak u borbi protiv državnih dezinformacija, prema IPI-ju, nije zabrana propagiranja dezinformacija, već ulaganje u "profesionalizam i pluralizam medijskog prostora i prosperitet nezavisnog novinarstva".
Blokiranje sličnim argumentima prilično je aktivno kritizirano od strane zapadne medijske zajednice: slična razmišljanja vidimo i kod autora The Conversation, The Washington Posta, EU promatrača i drugih. Upravo iz tih razloga Švajcarska je odbila blokirati medije u Kremlju na državnom nivou, a danski dužnosnici zabrinuti su da bi takav potez mogao stvoriti opasan presedan za ograničavanje slobode izražavanja u novinarstvu.

Ovi su argumenti važni za održavanje medijske transparentnosti i nezavisnosti općenito. Međutim, postoje neke važne nijanse zašto se one ne odnose na rusko državno novinarstvo.
Prvo, vrijedno je spomenuti historiju Russia Today. Ruska vlada uspostavila je međunarodne državne TV kanale kako bi "poboljšala imidž Rusije u inozemstvu", kao i, kako je Putin rekao 2013., "alternativu" i "ruski glas u anglosaksonskom prostoru vijesti".
Koliko još zločina protiv čovječnosti Rusija mora počiniti da bi konačno izgubila pravo glasa u međunarodnoj zajednici?
Drugo, svaki medij, pa i najodgovorniji, ne pokriva samo objektivnu stvarnost. Bilo koji medij ga uokviruje – to jest, oblikuje ugao svoje percepcije i postavlja na dnevni red svojoj publici.
Odabirom događaja/fenomena i načinom na koji se oni prate, mediji svakodnevno od hiljada događanja za svoju publiku formiraju ono što je zaista vrijedno njihove pažnje i na neki način bi se trebalo razmotriti.
Za medije, koji su direktno podređeni ruskoj vladi, jedino dostupno stajalište je opravdanje "pravednosti" ruskog rata u Ukrajini. Direktna podređenost  vlasti, čiji se zločini službeno osuđuju na nivou država članica EU, onemogućava raspravu o RT-u i Sputniku, kao i o bilo kojem drugom mediju.
Apsolutizacija slobode govora može dovesti do njenog gubitka.
Pluralizam mišljenja kojeg njeguju zapadne demokratije moguć je u uslovima ravnopravnog dijaloga svih učesnika javne rasprave.
Još 1945. godine njemački filozof Karl Popper formulirao je paradoks tolerancije – društva koja toleriraju diskriminaciju više se ne mogu smatrati tolerantnima.
Netolerantne grupe će zloupotrijebiti priliku da šire svoje priče kako bi tlačili druge. Program Kremlja, koji prenose Russia Today i Sputnik, ima za cilj učvrstiti mit o Ukrajincima kao "nacistima" i opravdati takozvanu "specijalnu operaciju" - mit koji je nedavno podržan proruskim demonstracijama u nekoliko njemačkih gradova. 

Ruski državni mediji protiv evropskih sankcija: Je li blokiranje efikasno?

Bavili smo se teorijskom stranom problema: budući da ruska propaganda utiče na stavove ljudi o događajima u Ukrajini, treba je blokirati. Ali koliko je efikasno?
Analizirali smo koliko se promijenila aktivnost ruskih državnih medija na Facebooku nakon blokiranja Russia Today i Sputnika u nizu zemalja svijeta.
Da bismo to učinili, prikupili smo podatke sa 50 stranica državnih medija Ruske Federacije (uključujući RT, Sputnik, stranice medijskih grupa "Russia Today", "ANNA News", "VGTRK", "Gazprom-Media", "National Media Group" “, kao i interfax, Lenta .ru, TASS i niz regionalnih stranica ovih medija).
Koristeći Crowdtangle (Meta alat za društvene mreže) prikupili smo publikacije od 1. 2. do 31. 3. koje su distribuirale poveznice na odabranih 50 stranica.

Ukupno je od 1. 2. do 31. 3. Facebook objavio 236.413 poveznica na stranice ruskih državnih medija. No, ovdje treba napomenuti da Crowdtangle ne prikuplja publikacije sa ličnih neprovjerenih stranica, kao ni sa grupa i stranica sa malim brojem pretplatnika. Stoga je stvarna pokrivenost ruskih državnih medija mnogo veća od navedenih brojki. Međutim, njihov je broj bio neujednačen: u februaru je objavljeno gotovo 154.000 takvih poveznica, au martu - dvostruko manje (82.000).
Grafikon ispod prikazuje dinamiku dnevnog broja objava dviju blokiranih stranica Russia Today i Sputnik u poređenju s aktivnostima drugih ruskih državnih medija (detaljniji raspored za svaku stranicu možete pogledati na ovoj poveznici).
Većina aktivnih korisnika distribuirala je publikacije sa poveznicama na rt.com (17.617 postova), sputniknews.com (46..69 postova), arabic.rt.com (20.848 postova),aktualidad.rt.com (16.942 postova), ria.ru (14.203 postovi).
Važno je napomenuti da se nakon 2. 3. (datum blokiranja Russia Today i Sputnik u EU) broj objava blokiranih resursa prilično naglo smanjio, ali drugi državni resursi Rusije - malo sporije. 
Sličnu dinamiku pokazuje i nekoliko drugih pokazatelja: ako pogledate broj lajkova, diseminacija i komentara ispod objava objavljenih tokom ova dva mjeseca, možete vidjeti da svi ti pokazatelji polako opadaju.

Gdje se i kako širi ruska državna propaganda na Facebooku?

Najaktivniju rusku propagandu u ova dva mjeseca širile su Facebook stranice (61,8 posto) i Facebook grupe (38,1 posto).
Javne osobe (provjereni računi) objavile su informacije iz ruskih državnih medija samo 193 puta (0,1 posto). Pritom je značajno da Facebook stranice generiraju najveći broj pregleda i interakcija korisnika sa sadržajem za državnu propagandu.
Da, 98 posto svih reakcija korisnici su ostavili na stranicama, a tek nešto manje od dva posto - u Facebook grupama. Takvih je stranica bilo ukupno 19.126, ali samo u 2007. ruski mediji su objavljivali publikacije sistemskio - više od 10 puta u dva mjeseca.
Među Facebook stranicama, više od 50 posto interakcija s objavama (lajkovi, komentari, reposti) spada u grupu arapskih stranica Russia Today (RT Arabic, RTarabic Sport, RT arapsko znanje itd.). Dakle, samo dvije stranice, Rt Arabic i RTarabic Sport, u februraru i martu su dostigle gotovo 20 miliona korisnika Facebooka, objavivši više od 30.000 poruka. Unatoč ograničenjima, španske, francuske, engleske i njemačke stranice Russia Today, također, osgiravaju veliku publiku za rusku propagandu.
Svih 20 stranica sa najvećim dosegom korisnika direktno administrira Rusija, a danas nisu dostupne korisnicima iz Ukrajine i EU.
Istovremeno, to znači da će njihovo potpuno uklanjanje i blokiranje sa Facebooka paralizirati i značajno smanjiti efikasnost ruske međunarodne internet propagande.
Razmotrili smo glavne karakteristike stranica koje šire informacije iz ruskih državnih medija, kao i analizirali geografiju administratora tih stranica.
Važno je napomenuti da većina administratora stranica koje distribuiraju rusku državnu propagandu nisu iz same Ruske Federacije. Naravno, i Rusi administriraju ove stranice, ali takvih administratora ima samo 163.
Umjesto toga, 166 administratora je u Francuskoj, 164 u Meksiku, 89 u Armeniji i 101 u Sjedinjenim Američkim Državama. Mnogi administratori se nalaze u Južnoj Americi (ukupno najmanje 474) iu Evropskoj uniji (370).
Osim toga, analizirali smo jezik na kojem se najčešće distribuiraju publikacije sa referencama na ruske državne medije. Najpopularniji jezik je arapski (33.860 postova), a slijede ruski (26.805 postova) i španski (21.531 objava). Četvrto i peto mjesto zauzeli su Francuzi (12.484 postova) i Englezi (7.709). Tu su i jezici bivšeg Sovjetskog Saveza (armenski, litavski, tadžički itd.) i drugih zemalja Evropske unije (rumunski, njemački, poljski, italijanski itd.).
Općenito, zbog ograničenja, aktivnost ruskih državnih medija na Facebooku postupno opada. Međutim, važno je napomenuti da, uprkos padu aktivnosti na nizu stranica, i dalje vidimo da je Facebook mjesto gdje se ruska propaganda prilično aktivno širi.
Konkretno, 31. 3.  zabilježili smo najmanje 2.040 objava o propagandnim resursima na Facebooku. Naravno, iako je taj broj četiri puta manja od maksimalnih 8.027 postova 24. 2., ipak je dovoljno velika da nastavi uticati na javno mnijenje u inozemstvu.
Ruska propaganda nastavlja koristiti sve raspoložive alate za širenje svojih narativa po svijetu. Primjer takvog uticaja je, posebice, ruska propaganda koja negira masovna ubistva Ukrajinaca od strane ruske vojske u Buči.

Zaključak

Ograničenja emitiranja i distribucije online sadržaja od strane državnih ruskih medija Russia Today i Sputnika imala su pozitivan efekat. Nakon blokiranja, aktivnost ovih stranica značajno se smanjila, kao i aktivnost korisnika u interakciji sa njihovim sadržajem na društvenim mrežama. No, ne treba se opuštati i vjerovati da je pobjeda naša.
Borba se nastavlja, jer je količina sadržaja i interakcija sa njim još uvijek veća od nule: naprimjer, 31.3. informacije sa ruskih državnih medija dijeljene su se više od 2.000 puta, a lajkali - više od 218. 000 puta.
Štoviše, izvojevali smo djelimičnu pobjedu nad ruskom propagandom samo u Evropi i još nekoliko zemalja. S druge strane, propagandni sadržaji na arapskom i dalje su jako rašireni na Facebooku i drugim društvenim mrežama, a sami propagandisti namjeravaju ovladati medijskim tržištem u Africi.